Blog za MEDICINSKE SESTRE i TEHNIČARE =D

nedjelja, 10.04.2011.

Biokemija - Heterociklički spojevi

HETEROCIKLIČKI SPOJEVI
- vrsta spojeva koji u prstenu osim C-atoma sadrže najčešće i N,O i S
- prstenasti sustavi sa 5 ili 6 članova
- u prstenu može biti više heteroatoma
- posebno važni INDOL i PURIN

U heterocikličke spojeve spadaju:
1) ALKALOIDI
2) VITAMINI
3) LIJEKOVI – ANTIBIOTICI

ALKALOIDI
- spojevi koji sadrže 1 ili više atoma dušika u heterocikličkom prstenu,pa stoga imaju BAZIČNA svojstva
- poznato je oko 2 500 alkaloida
- alkaloidi su:
o NIKOTIN iz duhana
o KOFEIN u kavi i čaju
o KININ u toniku
- KOFEIN je odgovoran za stimulativno djelovanje kave,čaja,kakaa,coca-cole
- KININ se upotrebljava kao lijek protiv malarije tako da ubija nametnike malarije u organizmu

PODJELA DROGA:
1) STIMULANSI
2) HIPNOTICI
3) PSIHODELIČNE DROGE
4) NARKOTICI

STIMULANSI
- povećavaju osjetljivost živčanog sustava
- ubrzavaju reakcije i stvaraju osjećaj snage
- NIKOTIN,KOKAIN,KOFEIN,ECSTASY

NIKOTIN (C10H14N2)
- dobiva se od duhana
- u poljoprivredi se koristi kao insekticid
- smrtna doza je 40 mg
- postao društveno neprihvatljiv
- veće količine mogu izazvati paralizu dišnog sustava i smrt
- KAKO PREPOZNATI PUŠAČA? specifičan miris – smrad,žutilo prstiju,žuti zubi
- posljedice konzumacije nikotina: ovisnost,bolesti krvožilnog sustava,karcinomi (pluća, ždrijela,jednjaka,gušterače,usne šupljine),kronični bronhitis,kod trudnica – spontani pobačaj,prijevremeni porod,mala tjelesna težina djeteta

KOFEIN
- privremeno odgađa umor i pospanost
- veće količine – dehidracija
- dobiva se od kave i guarane
- dobre strane:
o ubrzava metabolizam
o potiče motoričke sposobnosti ljudi
o dobro djeluje kod opstipiranih ljudi

KOKAIN
- dobiva se od biljke koka (raste u tropskim zemljama južne Amerike – glavni izvoznik Kolumbija)
- simptomi korištenja: ‘ krvni tlak,ubrzan rad srca,ubrzano disanje,nemir, razdražljivost,osjećaj viška energije,paranoja,hiperaktivnost,sklonost hedonizmu i zabavi
- kratko djelovanje (do 30 min.)
- posljedice korištenja:
o jaka fizička ovisnost
o veliki izdaci za kupovinu droge
o oštećenje nosazbog ušmrkavanja
o oštećenje vena zbog ubrizgavanja
o teška depresija
o pri odvikavanju – psihoze
o opasnost infekcije
o sklonost promiskuitetu
o mutacije na DNK
o prestanak rada srca i krvarenje ŕ smrt


ECSTASY
- sintetska droga (umjetno dobivena)
- glavni sastojak je MDMA otkriven 1913. te se koristio kao lijek za mršavljenje
- simptomi
o hiperaktivnost
o razdražljivost
o grčenje mišića
o suha usta i nos
- posljedice
o razvoj ovisnosti
o psihičke promjene
o mogućnost psihoza
o trajna oštećenja mozga
o iscrpljen organizam i mršavljenje
o prijelaz na jače droge – heroin

HIPNOTICI
- smiruju i na taj način usporavaju CNS
- sredstva za smirenje (barbiturati,sedativi,Praxiten,Apaurin,Helex)
- u organizmu se zadržavaju 2-10 dana nakon uzimanja
- simptomi: otežano disanje,lupanje srca,pospanost,tupi pogled – ravnodušnost, neusklađenost pokreta
- nakon uzimanja potreba za sve većim dozama
- uzimaju se kod teških srčanih oboljenja
- posljedice:
o moguće predoziranje u kombinaciji s alkoholom
o ovisnost
o ukočenost mišića
o dulja razdoblja sna
o nejasan govor
- hipnoticima (depresiji kao posljedici) sklonije su žene

PSIHODELIČNE DROGE
- niti ubrzavaju niti usporavaju CNS – izazivaju halucinacije
- LSD,PCP,marihuana,gljive

MARIHUANA (canabis)
- dobiva se od biljke konoplje
- u organizmu se zadržava 1-5 tjedana
- simptomi uzimanja:
o pucanje očnih kapilara
o suhoća usta i grla
o nekontrolirano slinjenje
o gubitak koncentracije i koordinacije
o smanjena radna sposobnost
o glad

- posljedice: nedosljednost u komunikaciji,depresija,akutna sumanost,ludost, nekontrolirane reakcije,pogoršano kratkoročno pamćenje,povećan rizik od uzimanja drugih jačih droga
- u nekim državama legalizirana jer se koristi u medicinske svrhe (kod multiple skleroze,teških stadija karcinoma,…)
- 20-50% mladih eksperimentira u srednjoj školi,a 5% ih redovito konzumira

LSD – vezan za hippy pokret i djecu cvijeća
- izaziva halucinacije i oštećuje kromosome
- samoozljeđivanje zbog halucinacija
- djelovanje traje 8-16 sati
- ima 100× jače djelovanje od kokaina
- simptomi kod uzimanja: dezorjentacija,čudno ponašanje,halucinacije,stanje slično psihozi
- posljedice uzimanja: oštećenje funkcije mozga,paranoja,strah,panika, samoozljeđivanje,naknadne halucinacije

NARKOTICI
- sredstva za ublažavanje bolova
- Metadon (Heptanon),Morfin,Kodein (nalazi se u Analginu),Heroin


HEROIN – polusintetska droga koja se dobiva od maka
- simptomi kod uzimanja: usporenost,pospanost,promijenjena boja glasa,usporen puls i disanje,ubodi po tijelu,posljedice ušmrkavanja,psihofizička ovisnost,promijenjena cjelokupna ličnost i ponašanje
- posljedice: psihofizičko propadanje,velika potražnja za novcem,sklonost kriminalu i prostituciji,zaraze hepatitisom,AIDS-om; razna oboljenja jetre,bubrega,pluća; predoziranje ŕ smrt


- vrste heroina:
o Heroin 1 – morfinska baza,u Aziji se proizvodi od sirovog opijuma,sive do smeđe boje
o Heroin 2 – sirovi heroin u prašku; za ušmrkavanje i ubrizgavanje
o Heroin 3 – za pušenje,siva do žutosmeđa boja
o Heroin 4 – čist,žutokremaste boje,za predoziranje
- teška droga
- u mokraći se može pronaći 2 dana nakon uzimanja

METADON – protiv bolova; „za skidanje od heroina“

VITAMINI
- vitamini su HETEROCIKLIČKI SPOJEVI zbog toga što vitamini B-kompleksa imaju heterocikličke baze
- esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane
- nastaju u biljakama pod utjecajem sunca i/ili bakterija,a u nekim slučajevima mogu nastati i u životinjskom i ljudskom organizmu
- postoji oko 40-ak različitih tvari poznatih kao esencijalni nutrijenti u čovjekovoj prehrani
o 13 vitamina
o 15 esencijalni minerali,minerali u tragovima,elektroliti
o 12 AK

PODJELA VITAMINA:
1) HIDROFILNI – VITAMINI TOPLJIVI U VODI (vitamin C i vitamini B-komplexa)
2) LIPOFILNI – VITAMINI TOPLJIVI U MASTIMA (DEKA vitamini)

HIPERVITAMINOZA – povećana količina vitamina
HIPOVITAMINOZA – smanjena količina vitamina
AVITAMINOZA – potpuni nedostatak nekog vitamina

VITAMIN A (RETINOL) – Betakaroten
- visokomolekulski alkohol
- važan za zdrav vid,kožu,kosu i sluznicu grla,potreban za pravilan rast i razvoj
- namirnice: naranča,žuto voće i povrće,maslac,punomasno mlijeko
- AVITAMINOZA – noćno sljepilo
- HIPERVITAMINOZA – glavobolje,mučnine,povraćanje

VITAMINI B-komplexa
VITAMIN B1 (TIAMIN)
- nužan za razgradnju UH,masti,bjelančevina
- osigurava prijenos živčanih impulsa
- pridonosi održavanju zdravog teka
- namirnice: meso,riža,brašno,mlijeko,grah,grašak
- HIPOVITAMINOZA – umor,mučnina,gubitak teka,anemija
- AVITAMINOZA – bolest BERI-BERI
- HIPERVITAMINOZA – ni štetna,ni korisna
VITAMIN B2 (RIBOFLAVIN)
- sudjeluje u proizvodnji eritrocita,kortikosteroida i hormona štitnjače
- namirnice: brašno,jaja,jogurt,sir,bademi
- HIPOVITAMINOZA – masni i ljuskavi osip kože;natečen,crven i bolan jezik;pečenje i svrbež očiju
VITAMIN B3 (NIACIN)
- pomaže inzulinu regulirati razinu šećera u krvi
- sudjeluje u proizvodnji eritrocita
- namirnice: grašak,riba,perad,maslac od kikirikija
- HIPOVITAMINOZA – probavne tegobe,gubitak teka,slabost u mišićima,glavobolje
- AVITAMINOZA – bolest PELAGRA
VITAMIN B15 (PANTOTENSKA KISELINA)
- sudjeluje u proizvodnji E,masti i žuči
- namirnice: losos,pivski kvasac,orasi,grah
- HIPERVITAMINOZA – proljev
- HIPOVITAMINOZA – stvara smetnje kod izgladnjivanja
VITAMIN B6 (PIRIDOKSIN)
- potiče rad imunološkog sustava i prijenos živčanih impulsa
- primjena kod ublažavanja epi-napada kod djece,kod PMS-a
- namirnice: riba,avokado,banane,orasi
- HIPOVITAMINOZA – akne i upale kože,nesanica
VITAMIN B9 (FOLNA KISELINA)
- važan sastojak DNA i RNA
- namirnice: avokado,jaja,gljive,grašak
- HIPOVITAMINOZA – megaloblastična anemija
VITAMIN B12 (KOBALAMIN)
- važna uloga u pretvaranju UH i masti u energiju
- namirnice: proizvodi životinjskog porijekla
- HIPOVITAMINOZA – kod alkoholičara,trudnica,dojilja,vegetarijanaca
- AVITAMINOZA – perniciozna anemija

VITAMIN C (ASKORBINSKA KISELINA)
- namirnice: citrično voće,jagode,dinje,kupus,cikla,kiseli kupus
- HIPOVITAMINOZA – gubitak tjelesne težine,umor,smanjena otpornost organizma na infekcije
- HIPERVITAMINOZA – mučnina,proljev,pojava bubrežnih kamenaca
- AVITAMINOZA – skorbut
VITAMIN C JE JAK ANTIOKSIDANS!

VITAMIN D (KALCIFEROL) – „vitamin Sunca“
- odgovoran za zdravlje kostiju i zubi
- sprječava RAHITIS
- namirnice: masne ribe i mliječni proizvodi
- 10 minuta sunčanja dnevno osigurava količinu vitamina D za cijeli dan
- HIPOVITAMINOZA – nervoza,proljev,nesanica
- AVITAMINOZA – rahitis
- HIPERVITAMINOZA - ‘ količine kalcija u krvi što dovodi do glavobolja i mučnina

VITAMIN E (TOPOFEROL)
- namirnice: biljna ulja,orasi,lisnato zeleno povrće,plodovi mora
- HIPERVITAMINOZA – nije dokazano direktno štetno djelovanje
o prekomjerne količine vitamina E možda izazivaju
§ osjećaj nelagode
§ maligni potencijal
§ u trudnica – oštećenje fetusa
- HIPOVITAMINOZA – promjene na poprečnoprugastoj muskulaturi,mozgu i kralješničnoj moždini

VITAMIN K (MENADION)
- važan za proizvodnju bjelančevina koje su bitne za zgrušavanje krvi i za rad bubrega
- namirnice: špinat,kupus,sir,goveđa jetra
- HIPOVITAMINOZA – vrlo rijetka
- HIPERVITAMINOZA – alergijske reakcije

LIJEKOVI
LIJEK – svaka kemijska tvar/supstanca koju unosimo u organizam u svrhu liječenja ili prevencije bolesti te unapređenja zdravlja
FARMAKOLOGIJA – znanost o lijekovima
KEMIJSKI NAZIV LIJEKA – naziv pomoću kojeg kemičar vrlo lako prepoznaje supstancu,a piše se malim početnim slovom
PODRIJETLO LIJEKOVA:
a) BILJNE DROGE – iz dijelova biljaka – alkaloidi,glikozidi,prirodni antibiotici
b) ŽIVOTINJSKE DROGE – iz životinjskih organa i izolacijom produkata žlijezda životinja
c) MINERALI ili SOLI – talk,bijela glina,kreda; soli Na+,K+,Ca2+,Mg2+,Fe2+,…
ELIMINACIJA LIJEKOVA preko – bubrega,pluća,žuči i žučnih puteva,majčinog mlijeka,kože, pljuvačnih žlijezda
OPOJNE DROGE – u RH odobreno 16 pripravaka s opojnim drogama

NAJBITNIJE SKUPINE LIJEKOVA:
ANTACIDI – suzbijanje aciditeta ANTISTENOKARDICI – za anginu pectoris
LAKSATIVI – sredstva za pražnjenje crijeva ANTIHIPERTENZIVI – th arterijske hipertenzije
ANTIDIJAROICI – liječenje proljeva DIURETICI – izlučivanje mokraće
ANTIDIJABETICI – liječenje šećerne bolesti UROANTISEPTICI – th mokraćnih infekcija
ANTIKOAGULANSI – sprečavanje tromboze ANTIVIROTICI – th virusnih infekcija
HEMOSTIPTICI – za zaustavljanje krvarenja ANTIFUNGICI – th gljivičnih infekcija
ANTIANEMICI – liječenje anemije ANTIBIOTICI – th bakterijskih infekcija
ANTIARITMICI – liječenje srčanih aritmija IMUNOSUPRESIVI – koče imunološke reakcije
ANTIINFLAMATORNI – za ‘ temperaturu ANESTETICI – suzbijanje boli
ANALGETICI – suzbijanje boli ANTIEPILEPTICI – deprimiranje mot. funkc. CNS-a
ANTIPARKINSONICI – za lij. Parkinsonove EKSPEKTORANSI – za iskašljavanje



ANTIBIOTICI
- 1877. Pasteur otkrio da neke bakterije proizvode tvari koje ubijaju druge bakterije
- HETEROCIKLI S ATOMOM DUŠIKA U PRSTENU
- ALEXANDAR FLEMING 1928. otkrio PENICILLIN koji je prvi put primijenjen 1941.

PENICILLIN – ciklički amid s tri kiralna centra
- postoje penicilin G,V,O i AMOXICILIN

DJELOVANJE PENICILINA
- sprječava stvaranje polimera između molekula aminošećera i proteina od kojeg se izgrađuju stijenke stanica nekih bakterija

PENICILINAZA (B - LAKTAMAZA)
- enzim kojeg luče neke bakterije
- hidrolizira B - laktamski prsten odgovoran za antibiotska svojstva antibiotika

Poznati antibiotici:
TERAMICIN
STREPTOMICIN – djeluje na mRNA koji sintetiziraju proteine s poredanim slijedom AK
AZITROMICIN – Sumamed
- novi antibiotik („Pliva“)
- razlaže se u kiselom mediju želuca
- ne veže se na serumske proteine
- lipofilna tvar koja lako prolazi kroz stanične membrane
- inhibira sintezu proteina na ribosomima tako da se veže na određenu ribosomsku jedinicu prokariota blokirajući korak translacije
- koncentrira se u jetri,plućima,crijevima,bubrezima i genitalnim tkivima
- koncentriranje u mozgu malo

Gastroenterološka njega

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD CIROZE JETRE
KOMPLIKACIJE: SVRBEŽ KOŽE
ASCITES
KRVARENJA
- zbog deficita faktora koagulacije i trombocitopenije
- iz probavnih organa – varikoziteti jednjaka,hemoroidi
HEPATALNA ENCEFALOPATIJA
HEPATALNA KOMA
INFEKCIJE
INTERVENCIJE:
a) kod svrbeža kože
- njega kože - tuširanjem uz upotrebu blagih sapuna (kupanje isušuje kožu – svrbež!)
- utrljavanje zaštitnih i hranjivih krema (sprječavanje isušivanja kože)
- njega noktiju ruku
- podrezivanje noktiju i provođenje higijene ruku,platnene rukavice – sprječavanje infekcije
- trljanje kože – nježno trljanje kod svrbeža (grubim se pojačava)
b) kod ascitesa
- optimalan položaj – povišen ili polusjedeći – lakše disanje! (zbog pritiska na ošit)
- pomoć pri aktivnostima – zbog slabe pokretljivosti i malaksalosti
- manji i češći obroci – obilni obroci otežavaju disanje
- kontrola TT,obujma trbuha i bilježenje na temperaturnu – uvid u nakupljanje tekućine
- mjerenje diureze – kod diuretika
- neslana hrana,primjena diuretika
- abdominalna punkcija + evakuacija izljeva (zbog pritiska tekućine na ošit i trbušne organe)
c) kod krvarenja zbog deficita trombocita i faktora koagulacije
- male ozljede ŕ krvarenja i hematomi
- nakon vađenja krvi ili venozne kanile ŕ digitalna kompresija
- tvrdokorne naslage u usnoj šupljini vrlo pažljivo očistiti da ne bi došlo do oštećenja sluznica i daljnjeg krvarenja
- kod pacijenta s očuvanom svijesti ŕ ispiranje usne šupljine blagim čajem,vodom
d) kod krvarenja iz probavnih organa (krvarenje iz VARIKOZITETA JEDNJAKA)
- zbog portalne hipertenzije – najčešće krvarenje iz varikoziteta jednjaka ŕ velika količina svježe krvi ŕ hitna intervencija
- krvarenja iz hemoroida kod ciroze jetre – manje opasna
INTERVENCIJE KOD KRVARENJA IZ VARIKOZITETA JEDNJAKA:
intervencije obrazloženje
hospitalizacija u JIL trajni nadzor zbog iskrvarenja
venski put i vađenje krvi za KKS,KG i Rh-faktor zbog nadoknade tekućine i održavanja volumena infuzijama i transfuzijama
medikamentozna terapija liječnik zaustavlja krvarenje medikamentima ili SENGSTAKEN-BLAKEMOREOVOM SONDOM
u ležećem položaju transport u hitnu endoskopiju zbog zaustavljanja krvarenja sklerozacijom ili podvezivanjem variksa
mirovanje nakon zaustavljanja krvarenja zbog općeg lošeg stanja
promatranje VF,povraćanog sadržaja,stolice uočavanje recidiva krvarenja (hipotenzija,bradikardija,hematemeza,melena)
klizma i laksativi odstranjivanje krvi iz probavnog trakta u svrhu prevencije hepatalne kome
samo parenteralna prehrana izbjegavanje ponovnih lezija i krvarenja


SENGSTAKEN-BLAKEMOREOVA SONDA

- OTVOR PUNJENJA BALONA JEDNJAKA
- OTVOR ZA ŽELUČANU SUKCIJU
- OTVOR PUNJENJA BALONA ŽELUCA
- BALON JEDNJAKA
- BALON ŽELUCA

INTERVENCIJE KOD HEPATALNE ENCEFALOPATIJE:
- najčešće kod ciroze uzrokovana krvarenjem iz varikoziteta jednjaka i probavom progutane krvi te uzimanjem hrane s mnogo bjelančevina
- oštećena jetra ne može razgrađivati amonijak (produkt metabolizma proteina) i pretvoriti ga u ureju ŕ izaziva se oštećenje mozga (encefalopatiju) koja napreduje do HEPATALNE KOME
KLINIČKA SLIKA HEPATALNE ENCEFALOPATIJE:
- smetenost
- slaba koncentracija
- nemir
- treperenje ispruženih ruku (lepršavi tremor)
- usporen govor
- inverzija sna
- promjene raspoloženja do agresivnosti
- foetor hepaticus (zadah na vlažnu zemlju)





Sestrinske intervencije kod hepatalne encefalopatije – usmjerene ka uklanjanju same i prevenciji hepatalne kome
intervencije obrazloženje
zaštita bolesnika i osoba u okolini od ozljeda pacijent smeten i agresivan

njega kože-pranje,masiranje zaštitnim kremama prevencija dekubitusa i oštećenja kože

njega usne šupljine kod encefalopatije naslage koje se moraju nježno skidati da ne bi došlo do krvarenja i infekcije
kontrola položaja i protočnosti ngs (kontraindicirana s varikozitetima jednjaka) ngs se koristi radi odstranjenja krvi nakon krvarenja
primjena klizme i laksativa odstranjenje krvi iz crijeva da se spriječi napredovanje hepatalne kome
ordinirana th 10 ml vode ako se lijek primjenjuje na ngs
propisana dijeta bez bjelančevina s mnogo tekućine ako je dopuštena peroralna



ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD AKUTNOG PANKREATITISA

AKUTNI PANKREATITIS – upala gušterače izazvana aktivacijom enzima u vlastitom tkivu (autodigestija)
- varijacija bolesti od lagane upale do nekrotizirajućeg pankreatitisa (teška klin. slika)

ČIMBENICI RIZIKA: bolesti žučnih vodova, alkoholizam

KOMPLIKACIJE: pseudociste
ascites
diabetes mellitus

DG: ‘ konc. amilaza u serumu i urinu
lipaza u serumu
SE,KS
elektroliti,GUK
RTG abdomena
UZV,CT
ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija)

Th: USMJERENO NA SUZBIJANJE ŠOKA
nadoknada tekućine infuzijama uz kalij i inzulin
analgetici – za bol
eliminacija HCl-a ngs-om i/ili primjenom H2 receptora (ranitidin) ŕ smanjuje se egzokrina sekrecija pankreasa
antimikrobna th – bakt. etiologija upale

ZDRAVSTVENA NJEGA – INTERVENCIJE
intervencija obrazloženje
osigurati mirovanje bol,opće stanje loše / pošteda obolj. organa
kod povraćanja
- uvođenje ngs – temp. lista
- kontrola položaja ngs i količine sukcije
zbog sukcije žel. sadržaja
praćenje i upisivanje na listu izgled i kol. sukcije,o čemu ovisi nadoknada tekućine
optimalan položaj (Fowlerov,bočni sa skvrčenim nogama) smanjenje osjećaja boli,omogućuje primjerenu ventilaciju pluća
provjera intenziteta boli (skala boli) utjecaj th na smanjenje boli, liječnik!
mjerenje diureze nadoknada tekućine / oligurija,anurija
promatranje bolesnikovog ponašanja alkoholni delirij – opasni za sebe i okolinu
njega usne šupljine i nosnica (vlaženje usnica mokrom gazom zbog osjećaja jake žeđi),mazanje usnica kremom,paraf. uljem nema peroralne prehrane i hidracije,isušenje sluznice usne šupljine i usnica
njega kože u krevetu (mirovanje),znojenje kod febrilit.
dobar venski put i primjena ordin. th. elektroliti i.v.,analgetici,antibiotici kod inf.

ZDR. NJEGA PACIJENATA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA
ULCEROZNI KOLITIS – upalna bolest crijeva kroničnog tijeka
- upalni proces uvijek zahvaća rektum i širi se ravnomjerno po cijelom kolonu
- u većine bolesnika ima recidivirajući karakter

ČIMBENICI RIZIKA KOD ULC. KOLITISA I CROHN. BOLESTI:
- obadvije bolesti nejasne etiologije
- njihov se nastanak povezuje s
- izlaganjima kemijskim agensima
- poremećajem imunološkog sustava
- psihičkim čimbenicima (psihosomatske bolesti)

KOMPLIKACIJE ULC. KOLITISA:
- krvarenje
- toxični megakolon
- perforacija
- nutritivne i metaboličke kompl.
- Ca kolona

DG: REKTOSIGMOIDOSKOPIJA
KOLONOSKOPIJA
IRIGOGRAFIJA s dvostrukim kontrastom
HISTOLOŠKA ANALIZA BIOPTIČKOG MATERIJALA uzetog endoskopskom biopsijom

Th: KORTIKOSTEROIDI
AZATIOPRIN
SULFASALAZIN
FOLNA KISELINA
DIJETALNA PREHRANA
KIRURŠKA Th – kod komplikacija



CROHNOVA BOLEST – kronična upalna bolest nepoznate etiologije
- zahvaća bilo koji dio alimentarnog trakta (od usne šupljine do anusa)
- izmjenjivanje segmenata zahvaćenih bolešću sa zdravim dijelovima crijeva

KOMPLIKACIJE CROHN. BOLESTI:
- opstrukcija
- fistule
- perforacija
- krvarenja rjeđa nego kod ulc. kolitisa
- malnutricija

DG: RTG jednjaka,želuca,tankog crijeva uz primjenu barijeve kaše
IRIGOGRAFIJA s dvostrukim kontrastom
ENDOSKOPIJA svih dostupnih dijelova gastroint. trakta
HISTOLOŠKI PREGLED BIOPTIČKOG MATERIJALA uzetog endoskopskom biopsijom

Th: KORTIKOSTEROIDI
AZATIOPRIN
METRONIDAZOL
KIRURŠKA Th – kod stenoze crijeva


PROMATRANJE STOLICE KOD:
a) ULCEROZNOG KOLITISA b) CROHNOVE BOLESTI
proljevi - u recidivu (20 stolica na dan) - ovisno o lokalizaciji bolesti
primjese - česte,vrlo bitne - rijetko,moguća prisutnost
steatoreja - ne - ponekad
tenezmi - da - ako je zahvaćen rektum


ZDRAVSTVENA NJEGA – INTERVENCIJE:
1) osobna higijena - kod ac. pogoršanja bolesti u krevetu,kod pokretnih uz nadzor
- njega usne šupljine (kod parenteralne prehrane)
- higijena perianalne regije kod prisutnosti fistula (infekcije!)
2) prevencija KDL - dekubitusa (okretanje,masaža) – velika sklonost dekubitusu
- nesvjestice – kod anemičnih pacijenata
3) promatranje izluč. - stolice - broj stolica u 24h,izgled,primjese zbog nadoknade
tekućine i uvida u pacijentovo stanje
- urina - diureza – zbog dnevnog unosa tekućine
- mjerenje unosa tekućine – sprječavanje dehidracije kod ulc. kolit.
4) promatranje VF - povišena temp. – pogoršanje ili infekcija (zbog slabog imuniteta)
- TT – dostatna prehrana
5) primjena ordinirane terapije
6) provođenje dijetoth – liječnik određuje totalnu parenteralnu prehranu
7) emocionalna podrška – zbog anksioznosti

Primjer prijemnog ispita za sestrinstvo

2007./2008. VMS
1. Osnove procesa zdravstvene njege nalazimo kod: A
A) V. Henderson
B) F. Nightingale
C) H. Yura
D) M. B. Walsh
E) A. Maslow
2. Pri utvrđivanju potreba za zdravstvenom njegom, najučestaliji potencijalni problem
jest:
A) bol
B) nesanica
C) mogućnost infekcije
D) tjeskoba
E) povišena tjelesna temperatura
3. Najčešća veličina bolničkog odjela jest:
A) 10-20 kreveta
B) 10-30 kreveta
C) 20-30 kreveta
D) 30-40 kreveta
E) 20-40 kreveta
4. Ispravan redoslijed kupanja bolesnika jest:
A) prsa, trbuh, ruke, leđa
B) prsa, ruke, trbuh, leđa
C) leđa, gluteusi, genitalije, noge
D) vrat, ruke prsa, trbuh
E) ništa od navedenog
5. U mjere za spriječavanje respiratornih komplikacija NE ubrajamo:
A) pravilan položaj u krevetu
B) održavanje osobne higijene
C) iskašljavanje
D) što ranije ustajanje iz kreveta
E) prestanak pušenja
6. U hipoksiji mozga će se javiti:
A) Biotovo disanje
B) Cheyne-Stokesovo disanje
C) asmatsko disanje
D) ortopnea
E) Kussmaulovo disanje
7. Normalan krvni tlak djeteta starog 6-9 godina iznosi oko:
A) 12,6/8,66 kPa
B) 13,3/8,66 kPa
C) 14,6/8,66 kPa
D) 15,6/9,7 kPa
E) 16/10,7 kPa
1
8. Količina urobilinogena u mokraći, kod zdrave odrasle osobe, u 24-satnoj mokraći
iznosi:
A) 0,5-4,0 U
B) 0,5-3,5 U
C) 1,0-4,5 U
D) 0,2-2,5 U
E) 2,5-4,0 U
9. Učestali podražaj i mokrenje malih količina urina je:
A) nikturija
B) oligurija
C) inkontinencija
D) polakisurija
E) poliurija
10. Hranjiva klizma se najčešće sastoji od:
A) 5% glukoze
B) 10% glukoze
C) 15% glukoze
D) 0,9% NaCl-a
E) glukosaline
11. U destruktivnim bakterijskim upalama, virusnim upalama, edemu pluća, plućnoj
emboliji i tumorima izgled iskašljaja može biti:
A) pjenušav
B) sluzavognojan
C) sluzav
D) gnojan
E) sukrvav
12. Centar za znojenje je smješten u:
A) malom mozgu
B) produženoj moždini
C) hipotalamusu
D) hipokampusu
E) međumozgu
13. Nazogastričnu sondu je potrebno mijenjati svakih:
A) 12 sati
B) 24 sata
C) 48 sati
D) 72 sata
E) tjedan dana
2
14. U anorganska dezinfekcijska sredstva NE ubrajamo:
A) lizol
B) lužine
C) sumporna kiselina
D) klor
E) kalijev permanganat
15. Sterilizacija formaldehidom se provodi na:
A) 54-55°C
B) 123-126°C
C) 160°C
D) 180°C
E) sobnoj temperaturi
16. Helioterapija NIJE kontraindicirana u bolesnika s:
A) tuberkulozom pluća
B) iscrpljenosti
C) hipertonijom
D) Basedowljevom bolešću
E) karcinomima svih oblika
17. U indikacije za ispiranje želuca NE ubrajamo:
A) trovanje alkoholom
B) trovanje petrolejem
C) trovanje hranom
D) uzimanje većih količina lijekova
E) ubrajamo sve navedeno
18. Variolu je vjerno opisao:
A) Razes
B) Avicena
C) Hipokrat
D) Plinije
E) Galen
19. Modernu klasifikaciju duševnih bolesti je 1901. godine dao:
A) A. Adler
B) K.G.Jung
C) S. Freud
D) E. Kraepelin
E) A. Štampar
20. Normalne vrijednosti CVT- a iznose:
A) 8-10 cm H2O
B) 8-12 cm H2O
C) 8-14 cm H2O
D) 8-10 mmHg
E) 8-12 mmHg
3
21. U neinvazivne metode pretraga NE ubrajamo:
A) kateterizacija desne strana srca
B) angiografija
C) fonokoronarografija
D) koronarografija
E) ubrajamo sve navedene
22. Lijekovi koji spriječavaju zgrušavanje eritrocita su:
A) fibrinolitici
B) antiagregacijski lijekovi
C) kardiotonici
D) nitrati
E) glikozidi digitalisa
23. U znakove i simptome hipertenzivne krize NE ubrajamo:
A) blijedu kožu lica
B) šum u ušima
C) palpitacije
D) tahikardiju
E) znojenje
24. Tuberkulinska reakcija Mantouxovom tehnikom se očitava nakon:
A) 12 sati
B) 24 sata
C) 36 sati
D) 48 sati
E) 72 sata
25. Antituberkulotik Parazinamid može:
A) oštetiti jetru i živce, izazvati nemir i nesanicu
B) oštetiti jetru
C) oštetiti jetru i gušteraču, izazvati bol u zglobovima
D) oštetiti sluh
E) izazvati smetnje vida
26. Pušenje je čimbenik rizika za oprativni zahvat radi moguće komplikacije:
A) tromboembolije
B) upale pluća
C) atelektaze
D) usporene cirkulacije
E) svega navedenoga
27. Priprema crijeva za kolorektalne operacije započinje:
A) treći prijeoperacijski dan
B) treći ili drugi prijeoperacijski dan
C) drugi prijeoperacijski dan
D) dan prije operacije
E) dan prije do dva dana prije operacije
4
28. Smanjenje optjecaja krvi u vitalnim organima je:
A) kardiogeni šok
B) septički šok
C) anafilaksijski šok
D) hipovolemijski šok
E) šok
29. T-dren se bez opasnosti može odstraniti nakon:
A) tjedan dana
B) 8-10 dana
C) 48 sati
D) 5 dana
E) 72 sata
30. U komplikacije kraniocerebralnih ozljeda se NE ubraja:
A) gnojni meningitis
B) epilepsija
C) hidrocefalus
D) embolija
E) sve navedeno
31. Aspiracija traheostome se provodi:
A) svakih 1-2 sata ili po potrebi
B) svaka 2-4 sata
C) 3 puta dnevno
D) kada liječnik ordinira
E) svakih 8 sati
32. Prehrana bolesnika s hipertireozom mora biti visokokalorična:
A) 2000-3000 cal
B) 3000-6000 cal
C) 3500-5000 cal
D) 2500-3500 cal
E) 3500-4500 cal
33. Nakon operacije crijeva, bolesnik leži:
A) u Fowlerovom položaju
B) na ravnom, glave zabačene u stranu
C) na ravnom, nogu flektiranih u koljenima
D) u Fowlerovom položaju, nogu flektiranih u koljenima
E) na lijevom boku
34. Mikroklizma se bolesniku nakon operacije hemeroida daje:
A) nikad
B) 2.-3. dan
C) 5. dan
D) ako druge metode ne daju rezultate
E) 3 dana nakon uvođenja kašaste prehrane
5
35. Prehrana pacijenta s opeklinama je:
A) peroralna, bogata tekućinom
B) parenteralna, prva 3 dana
C) parenteralna, kombinirana s peroralnom
D) bogata ugljikohidratima i mineralima
E) bogata ugljikohidratima i bjelančevinama
36. U načela terapijske zajednice se NE ubraja:
A) permisivnost
B) prihvaćanje uloge i odgovornosti
C) demokratičnost
D) sučeljavanje s realnošću
E) organizacija međusobne pomoći
37. U pribor za EKT (elektrokonvulzivnu terapiju) se NE ubraja:
A) kisik
B) aspirator
C) komprese od gaze
D) traka gaze
E) sve nabrojeno je točno
38. Pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti su:
A) halucinacije
B) iluzije
C) bolesne ideje
D) poremećaji mišljenja
E) ništa od navedenog
39. Najčešći pozitivni simptom shizofrenije je:
A) apatija
B) priviđenja
C) oskudan govor
D) tupost
E) socijalno povlačenje
40. U formalne poremećaje mišljenja se NE ubraja:
A) prisilne misli
B) neologizmi
C) disocirano mišljenje
D) rasulo misli
E) bijeg ideja
41. Koja tvrdnja NIJE točna za aortu:
A) dijeli se na aorta ascendens i aorta descendens
B) iz luka aorte izlaze četiri velike krvne žile
C) počinje u lijevoj klijetki
D) na ušću aorte se nalaze polumjesečasti zalisci
E) daje koronarne arterije za prehranu srca
6
42. Vršak srca seže do:
A) petog lijevog međurebrenog prostora
B) petog desnog međurebrenog prostora
C) šestog lijevog međurebrenog prostora
D) šestog desnog međurebrenog prostora
E) četvrtog lijevog međurebrenog prostora
43. Koja vena NIJE pritok donje šuplje vene:
A) v. femoralis
B) v. hepatica
C) v. renalis
D) v. suprarenalis
E) v. ovarica
44. Spajanjem desne i lijeve brahiocefalične vene nastaje:
A) truncus brachiocephalicus
B) jugularna vena
C) donja šuplja vena
D) gornja šuplja vena
E) portalna vena
45. Koja tvrdnja NIJE točna za srce:
A) obavijeno je perikardom
B) miokard je srednji sloj srca
C) bikuspidalni zalistak je na desnom atrioventrikularnom ušću
D) krv iz desne klijetke ide u pluća
E) u pretklijetke se uvijek ulijevaju vene
46. Kako se naziva prvi vratni kralješak:
A) os hyoideum
B) vertebra prominens
C) promontorium
D) axis
E) atlas
47. Oblik kojeg slova ima nepčana kost:
A) L
B) T
C) V
D) I
E) H
48. Sutura lambdoidea nalazi se između:
A) sljepoočne i tjemene kosti
B) klinaste i tjemene kosti
C) čeone i tjemenih kostiju
D) susjednih tjemenih kostiju
E) zatiljne i tjemenih kostiju
7
49. Kakav oblik ima pars petrosa sljepoočne kosti:
A) piramide
B) valjka
C) stošca
D) prizme
E) kocke
50. Što oblikuje olecranon:
A) koljeno
B) rame
C) kuk
D) lakat
E) petu
51. Kojoj kosti pripada tuber ischiadicum:
A) preponskoj kosti
B) sjednoj kosti
C) natkoljeničnoj kosti
D) petnoj kosti
E) bočnoj kosti
52. Endocard je unutrašnji sloj:
A) srca
B) krvnih žila
C) želuca
D) maternice
E) očne jabučice
53. Koja tvrdnja je TOČNA za lijevu pretklijetku:
A) krv ide u desnu klijetku
B) krv ide u lijevu klijetku
C) krv ide u pluća
D) plućne vene vode krv u pluća
E) plućne vene sadrže vensku krv
54. Zglobno tijelo u zglobu ginglymus ima oblik:
A) kugle
B) sedla
C) elipsoida
D) valjka
E) stošca
55. Što povezuje dvije polutke velikog mozga:
A) međumozak
B) most
C) mali mozak
D) žuljevito tijelo
E) središnja brazda
8
56. Koji dio nedostaje atlasu:
A) processus transversus
B) tijelo kralješka
C) processus articulares
D) foramen vertebrale
E) arcus vertebrae
57. Bazalni gangliji se nalaze u:
A) produženoj moždini
B) kralješničnoj moždini
C) žuljevitom tijelu
D) moždanoj polutki
E) moždanoj kori
58. U visini kojega kralješka završava kralješnična moždina:
A) L2
B) L3
C) L1
D) L4
E) L5
59. Gdje su smješteni krajnici:
A) iza nepčanih lukova
B) u usnoj šupljini
C) u ždrijelu
D) na nepcu
E) na obrazu
60. Gdje se nalaze jezične bradavice:
A) na vršku jezika
B) na hrptu jezika
C) na korijenu jezika
D) na nepčanim lukovima
E) na obrazu
61. Koja tvrdnja NIJE točna za moždinski živac:
A) stražnji korijen sadrži ganglion spinale
B) ima prednji i stražnji korijen
C) prolazi kroz međukralješčani otvor
D) u križnom dijelu kanala tvore konjski rep
E) prednji korijen sadrži osjetna dovodna vlakna
62. Koja tvrdnja NIJE točna za kralješničnu moždinu:
A) siva tvar okružuje bijelu tvar
B) siva tvar ima prednji i stražnji rog
C) u srednjem dijelu sive tvari su stanice autonomnog živčevlja
D) završava kao conus medullaris
E) središnji kanal sadrži cerebrospinalni likvor
9
63. Pia mater je:
A) moždana pregrada
B) tvrda mozgovnica
C) šator malog mozga
D) paučinasta mozgovnica
E) nježna mozgovnica
64. Koja tvrdnja NIJE točna za šarenicu:
A) ima otvor nazvan zjenica
B) nalazi se ispred leće
C) sadrži zrakasti mišić
D) sadrži pigment
E) odgovorna je za boju oka
65. Ductus thoracicus je:
A) sjemenovod
B) izvodni kanal prsne žlijezde
C) kanal unutrašnjeg uha
D) prsni limfovod
E) drugo ime za ductuli alveolares
66. Koji organ NIJE dio respiratornog sustava:
A) usna šupljina
B) nosna šupljina
C) paranazalni sinusi
D) ždrijelo
E) grkljan
67. Tko izlučuje očnu vodicu:
A) zrakasto tijelo
B) staklasto tijelo
C) rožnica
D) bjeloočnica
E) šarenica
68. Gdje su smještene glasnice:
A) u ždrijelu
B) u grkljanu
C) u dušniku
D) na korijenu jezika
E) na mekom nepcu
69. Koji se organ NE nalazi u medijastinumu:
A) srce
B) pluće
C) jednjak
D) dušnik
E) limfni čvorovi
10
70. Pokret fleksija znači:
A) odmicanje
B) pregibanje
C) ispružanje
D) kruženje
E) obrtanje
71. U koju skupinu mišića pripada platysma:
A) mišiće glave
B) mišiće vrata
C) mišiće leđa
D) mišiće prsnoga koša
E) mišiće trbuha
72. Hilus pulmonis se nalazi na:
A) medijalnoj strani pluća
B) na vrhu pluća
C) na bazi pluća
D) na gornjem režnju pluća
E) na donjem režnju pluća
73. Tko omogućuje da je vanjska površina organa vlažna i skliska:
A) sluznica
B) podsluznica
C) vezivna ovojnica
D) serozna ovojnica
E) mišićna ovojnica
74. Koliko zuba sadrži mliječno zubalo:
A) 20
B) 22
C) 24
D) 26
E) 28
75. Glavni odvodni vod gušterače ulijeva se u:
A) jejunum
B) ileum
C) želudac
D) duodenum
E) jetru
76. Koje kosti spaja arcus zygomaticus:
A) čeonu i sljepoočnu kost
B) čeonu i tjemenu kost
C) gornju čeljust i sljepoočnu kost
D) gornju čeljust i čeonu kost
E) donju čeljust i sljepoočnu kost
11
77. Početni dio debeloga crijeva naziva se:
A) colon ascendens
B) colon transversum
C) caecum
D) colon descendens
E) colon sigmoideum
78. Koji organ ima tenije:
A) jednjak
B) dušnik
C) jajovod
D) jejunum
E) kolon
79. Koja je najveća žlijezda u tijelu:
A) gušterača
B) bubreg
C) nadbubreg
D) jetra
E) pluća
80. Koja tvrdnja NIJE točna za bubreg:
A) ima korteks i medulu
B) ima čahuru masnog tkiva
C) ulaz u bubreg se naziva pelvis
D) calices renales okružuju vrške piramida
E) iz bubrega izlazi ureter
81. Karakteristike živčanih stanica su sve OSIM:
A) smještene su u središnjem živčanom sustavu
B) smještene su u ganglijima uključenima u periferne živce
C) imaju svojstvo kontraktilnosti
D) imaju citoplazmatske ogranke: dendrite i akson
E) raznolikog su oblika
82. Svojstva dendrita su:
A) kratki ogranci živčanih stanica
B) dugi ogranci živčanih stanica
C) prenose podražaje od aksona drugih živčanih stanica
D) prenose podražaj iz tijela živčane stanice
E) A+C
83. Sinapse su:
A) doticajna mjesta između živčanih stanica
B) doticajna mjesta aksonskih završetaka i površine izvršnog organa
C) mjesto izlučivanja neurotransmitera
D) mjesto usklađivanja djelovanja živčanog sustava
E) sve je točno
12
84. Divergencija je:
A) pojava kojom impulsi po dolasku u skupinu neurona aktiviraju sve veći broj neurona
B) pojava kojom na jedan neuron stiže signal iz većeg broja neurona
C) pojava obrata staničnog potencijala
D) pojava oslobađanja neurotransmitera u sinaptičku pukotinu
E) sve je točno
85. Funkcije velikog mozga su sve OSIM:
A) pamćenja
B) spavanja
C) mišljena
D) govora
E) učenja
86. Za hipotalamus je točno sve OSIM:
A) upravlja izmjenom tvari
B) omogućava poimanje svjesnog
C) usklađuje ravnotežu vode i soli
D) održava tjelesnu temperaturu
E) upravlja radom žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
87. Mrežastu tvorbu karakterozira sve OSIM:
A) odgovorna je za prigušivanje i usklađivanje pokreta
B) smještena u produljenoj moždini
C) upravlja funkcijama respiracijskog sustava
D) upravlja funkcijama srčanožilnog sustava
E) upravlja složenim pokretima tjelesnih mišića
88. Mali mozak NE sudjeluje u kontroli:
A) održavanja ravnoteže
B) prigušivanja i usklađivanja pokreta
C) govora
D) emocija
E) predviđanja ishoda motoričke reakcije
89. Receptori su:
A) tvorbe koje zamjećuju promjene svoje okoline
B) hormoni probavnog sustava
C) enzini neophodni za razgradnju glukoze
D) neurotransmiteri
E) katalizatori
90. Svjetlo zamjećuju:
A) nociceptori
B) elektromagnetski receptori
C) termoreceptori
D) kemoreceptori
E) sve je točno
13
91. Najviše vode u ljudskom tijelu nalazi se u:
A) izvanstaničnoj tekućini
B) staničnoj tekućini
C) međustaničnoj tekućini
D) krvi
E) plazmi
92. Osmolalnost je:
A) mjera za veličinu osmoze
B) mjera za brzinu osmoze
C) koncentracija čestica koje NE mogu prolaziti kroz polupropusnu membranu
D) koncentracija čestica koje mogu prolaziti kroz polupropusnu membranu
E) mjera za veličinu čestica koje uzrokuju osmozu
93. Sastavni dio Malpigijevog tjelešca je:
A) proksimalni tubul
B) distalni tubul
C) Henleova petlja
D) glomerul i Bowmanova čahura
E) sabirna cijev
94. Koja krvna žila odvodi krv iz glomerula u peritubulski kapilarni splet:
A) arteria arcuata
B) vasa recta
C) arteriola efferens
D) arteriola afferens
E) vena arcuata
95. Koje od navedenih obilježja filtrirane tekućine u glomerulu je točno:
A) bogata je bjelančevinama
B) filtrira se normalno 5 ml/minuti tekućine
C) ima veliki koloidno-osmotski tlak
D) sadrži eritrocite
E) fitrirana tekućina je istovjetna plazmi osim što ne sadrži bjelančevine
96. Receptori u hipotalamusu koji reagiraju na povećanu koncentraciju tvari u
tjelesnim tekućinama nazivaju se:
A) kemoreceptori
B) baroreceptori
C) receptori za glad
D) volumni receptori
E) osmoreceptori
97. Koja od navedenih tvrdnji NE opisuju točno renin:
A) renin sudjeluje u regulaciji arterijskog tlaka
B) regulira protok krvi kroz bubrege
C) dovodi do stvaranja angiotenzina
D) luče ga jukstaglomerularne stanice bubrega
14
E) njegovo lučenje uzrokuje pad arterijskog tlaka
98. Za očnu leću vrijede sve slijedeće karakteristike OSIM:
A) elastična
B) fiksne lomne jakosti
C) prozirna
D) prehranjuje se difuzijom
E) bikonveksno zaobljena
99. Osjetilo za ravnotežu čine sve slijedeće strukture OSIM:
A) utrikulusa
B) sakulusa
C) bazilarne opne
D) statokonija
E) polukružnih kanala
100. Osjetila za bol osobito su gusto raspoređena u slijedećim dijelovima tijela OSIM:
A) pokosnica
B) koža
C) mozak
D) mozgovnice
E) korijen zuba
101. Za njušne živce vrijedi slijedeća tvrdnja:
A) obavijeni su debelom mijelinskom ovojnicom
B) obavijeni su Schwannovom ovojnicom
C) imaju i mijelinsku i Schwannovu ovojnicu
D) vlakna su debela i bijele boje
E) nemaju ni mijelinsku niti Schwannovu ovojnicu
102. U dubokom propriocepcijskom osjetu specifično sudjeluju:
A) Meissnerova tjelešca
B) slobodni živčani završeci
C) Vater-Pacinijeva tjelešca
D) Ruffinijeva tjelešca
E) tjelešca zglobne čahure
103. U steroidne hormone ubrajamo:
A) tiroksin
B) adrenalin
C) oksitocin
D) testosteron
E) glukagon
104. Neurohipofiza luči slijedeće hormone:
A) somatotropin
B) prolaktin
C) luteinizacijski
D) vazopresin
E) adrenokortikotropni
15
105. Za hormon rasta vrijede sve slijedeće tvrdnje OSIM:
A) povećava broj i volumen stanica
B) potiče iskorištavanje energije iz masnih zaliha
C) povećava energetsko iskorištavanje ugljikohidrata
D) povećava koncentraciju glukoze u krvi
E) putem somatomedina potiče rast kostiju
106. Polumjesečasti zalisci nalaze se:
A) između desnog atrija i desnog ventrikula
B) na ulazu gornje šuplje vene u atrij
C) na početku plućne vene
D) na kraju plućne vene
E) na početku aorte
107. U provodni sustav srca NE ubrajamo:
A) internodusna vlakna
B) sinu-atrijski čvor
C) atrioventrikularni čvor
D) tetivaste strune
E) Hisov snop
108. U razdoblju izovolumne kontrakcije:
A) najviše se mijenja volumen krvi u ventrikulu
B) izbacuje se krv u aortu
C) povećava se tlak u ventrikulu, a ne izbacuje krv u aortu
D) kontrahira se atrij
E) izbacuje se krv u plućnu arteriju
109. Koliko traje srčani ciklus:
A) 0,5 sekundi
B) 0,3 sekundi
C) 0,8 sekundi
D) 0,16 sekundi.
E) 0,2 sekundi
110. Srčani ciklus je:
A) vrijeme kontrakcije ventrikula
B) sistola i dijastola zajedno
C) vrijeme kontrakcije atrija
D) vrijeme relaksacije ventrikula
E) vrijeme relaksacije atrija
111. Što NIJE točno za minutni volumen srca:
A) iznosi 5 litara u minuti
B) ovisi o frekvenciji srca
C) smanjuje se pod utjecajem simpatikusa
D) ovisi o udarnom volumenu
E) ovisi o količini krvi koja venama dolazi u srce
16
112. Frank-Starlingov zakon odnosi se na regulaciju:
A) frekvencije disanja
B) filtracije u bubrezima
C) sekrecije u bubrezima
D) minutnog volumena srca
E) otpora u krvnim žilama
113. Tlak u desnom atriju naziva se:
A) sistolički tlak
B) srednji arterijski tlak
C) dijastolički tlak
D) tlak pulsa
E) centralni venski tlak
114. Glukoza i galaktoza se u probavnom traktu apsorbiraju:
A) u obliku monosaharida
B) aktivnim transportom
C) olakšanom difuzijom
D) kotransportom s natrijem
E) na sve opisane načine
115. Što od navedenog NIJE uključeno u probavu i apsorpciju masti:
A) lipaze
B) soli žučnih kiselina
C) hilomikroni
D) limfa
E) ptijalin
116. U želucu se NE izlučuje:
A) sluz
B) sekretin
C) pepsinogen
D) solna kiselina
E) amilaza
117. Pražnjenje hrane iz želuca potiče:
A) gastrin
B) peristaltički valovi
C) stimulacija vagusa
D) rastezanje želučane stijenke
E) sve je točno
118. Solna kiselina:
A) potiče lučenje kolecistokinina
B) aktivira pepsinogen
C) nema protektivnu ulogu
D) izlučuju je glavne stanice želučanih žlijezda
E) sve je točno
17
119. Za žuč je točno:
A) sadrži probavne enzime
B) žučne boje imaju važnu ulogu u probavi
C) oko 97% žuči čine žučne soli
D) proizvod je jetrenih stanica
E) sve je točno
120. Koji čimbenici potiču želučano pražnjenje:
A) kolecistokinin
B) gastrin
C) enterogastrični refleksi
D) sekretin
E) simpatikus
18
A
2008./2009.
1. Koji od navedenih enzima razgrađuje ugljikohidrate:
A) tripsin
B) pepsin
C) fosfolipaza
D) kimotripsin
E) gušteračna amilaza
2. Kako nazivamo metaboličku izgradnju tvari u organizmu:
A) metabolizam
B) anabolizam
C) katabolizam
D) bazalni metabolizam
E) anaerobni metabolizam
3. Najviše energije pohranjeno je u fosfatnom vezu:
A) kreatinfosfata
B) adenozintrifosfata
C) adenozindifosfata
D) adenozinmonofosfata
E) gvanozindifosfata
4. Vitamin potreban za stvaranje vidnih boja naziva se:
A) vitamin B12
B) vitamin A
C) vitamin B1
D) vitamin C
E) vitamin D
5. Koji od navedenih vitamina pospješuje apsorpciju kalcija iz probavnog sustava:
A) vitamin E
B) vitamin A
C) vitamin K
D) vitamin C
E) vitamin D
6. Koja od navedenih tvari NIJE sastojak žuči:
A) konjugirani bilirubin
B) voda
C) slobodni bilirubin
D) žučne soli
E) lecitin, kolesterol
7. Koji od navedenih hormona luče beta-stanice Langerhansovih otočića gušterače:
A) inzulin
B) glukagon
C) sekretin
D) somatostatin
E) kolecistokinin
19
8. U limfi i krvi masti se prenose u obliku sitnih kapljica koje nazivamo:
A) kolesterol
B) fosfolipidi
C) trigliceridi
D) hilomikroni
E) glikogen
9. U stvaranju trombina važnu ulogu imaju ioni:
A) kalija
B) kalcija
C) natrija
D) klora
E) željeza
10. Za normalnu eritropoezu neophodan je:
A) vitamin K
B) fibrinogen
C) eritropoetin
D) plazmin
E) gastrin
11. U litri krvi muškarca hemoglobina ima:
A) 120 g
B) 160 g
C) 45 g
D) 180 g
E) 73 g
12. Iz megakariocita nastaju:
A) eritrociti
B) trombociti
C) monociti
D) eozinofilni granulociti
E) retikulociti
13. Nedostatak unutrašnjeg faktora izaziva poremećaj reapsorpcije:
A) vitamina K
B) vitamina B12
C) željeza u feri obliku
D) željeza u fero obliku
E) masti
14. Udarni volumen normalnog srca u mirovanju iznosi:
A) 50 ml
B) 70 ml
C) 5 litara
D) 170 ml
E) 150 ml
20
15. Za srčani ciklus vrijedi tvrdnja:
A) dijastola je faza izbacivanja krvi iz ventrikula u izlazne krvne žile
B) dijastola traje kraće od sistole
C) srčani ciklus normalno traje 0,3 sekunde
D) parasimpatikus usporava srčanu frekvenciju
E) sistola završava razdobljem izovolumne kontrakcije
16. Najbrži mehanizam regulacije arterijskog tlaka je:
A) prolaženje tekućine u međustanični prostor
B) djelovanje angiotenzina
C) djelovanje antidiuretskog hormona
D) baroreceptorski refleks
E) bubrežni mehanizam izlučivanja mokraće
17. Normalan tlak u desnoj pretklijetki iznosi:
A) 0 kPa
B) 0,3 kPa
C) 5,3 kPa
D) 13,3 kPa
E) 16 kPa
18. Koje se stanice prve uključuju u imunosnu reakciju:
A) supresijski limfociti T
B) citotoksični limfociti T
C) plazma stanice
D) pomagački limfociti T
E) fagocitne stanice
19. Osjetila za bol osobito su gusto raspoređena u svim dijelovima tijela OSIM:
A) pokosnica
B) koža
C) mozak
D) mozgovnice
E) korijen zuba
20. Za njušne živce vrijedi slijedeća tvrdnja:
A) obavijeni su debelom mijelinskom ovojnicom
B) obavijeni su Schwannovom ovojnicom
C) imaju i mijelinsku i Schwannovu ovojnicu
D) vlakna su debela i bijele boje
E) nemaju ni mijelinsku niti Schwannovu ovojnicu
21. U dubokom propriocepcijskom osjetu specifično sudjeluju:
A) Meissnerova tjelešca
B) slobodni živčani završeci
C) Vater-Pacinijeva tjelešca
D) Ruffinijeva tjelešca
E) tjelešca zglobne čahure
21
22. U steroidne hormone ubrajamo:
A) tiroksin
B) adrenalin
C) oksitocin
D) testosteron
E) glukagon
23. Neurohipofiza luči slijedeće hormone:
A) somatotropin
B) prolaktin
C) luteinizacijski
D) vazopresin
E) adrenokortikotropni
24. Učinak inzulina u jetri očituje se svim OSIM :
A) aktivira enzime koji sudjeluju u sintezi glikogena
B) potiče fosforilaciju glukoze
C) pretvara glukozu u mast
D) ima anabolički učinak na bjelančevine
E) povećava iskorištavanje masti
25. Dalekovidnost se izražava pojmom:
A) miopija
B) liopija
C) hipometropija
D) hipermetropija
E) tinopija
26. Koju funkciju imaju bazalni gangliji?
A) započinju voljno pokretanje tijela
B) ograničavaju i usklađuju pokrete tijela
C) utječu na centar za disanje
D) upravljaju centrom za rad srca i krvnih žila
E) određuju ritam sna i budnosti
27. Uloga malog mozga je:
A) prigušuje i usklađuje pokrete
B) usklađuje funkcije dišnog sustava
C) usklađuje funkcije srčano-krvnožilnog sustava
D) usklađuje ravnotežu vode i soli
E) održava tjelesnu temperaturu
28. Što je refleks?
A) automatska reakcija organizma na vanjski podražaj
B) brzi i osmišljeni odgovor na bol
C) pokret mišića uzrokovan širenjem signala iz motoričke kore
D) kontrakcija mišića kao odgovor na jake vidne podražaje
E) brza voljna kontrakcija mišića
22
29. Što zamjećuju kemoreceptori?
A) okus
B) miris
C) sadržaj kisika
D) koncentraciju H+ iona
E) svi odgovori su točni
30. Što nastaje podraživanjem mehanoreceptora?
A) potencijal mirovanja
B) receptorski potencijal
C) poslijesinaptički aktivacijski potencijal
D) poslijesinaptički inhibicijski potencijal
E) niti jedan odgovor nije točan
31. Dijelovi autonomnog živčanog sustava su:
A) centralni i periferni dio
B) moždani i moždinski živci
C) simpatički i parasimpatički dio
D) voljni aktivacijski i inhibicijski dio
E) dio pod utjecajem i dio bez utjecaja naše volje
32. Koja od navedenih vlakana luče noradrenalin?
A) preganglijska parasimpatička vlakna
B) preganglijska simpatička vlakna
C) postganglijska parasimpatička vlakna
D) postganglijska simpatička vlakna
E) svi odgovori su točni
33. Glavni sastojci stanične tekućine su:
A) natrij i klor
B) kadmij
C) kalij i fosfat
D) živa
E) svi odgovori su točni
34. U bubrezima se NE ZBIVA slijedeći proces:
A) filtracija
B) sekrecija
C) metabolizam bjelančevina
D) reapsorpcija
E) regulacija krvnog tlaka
35. Dnevno se izluči:
A) 5 L mokraće
B) 2-3 L mokraće
C) 1-1,5 L mokraće
D) manje od 500 mL mokraće
E) 3-4 L mokraće
23
36. Alkaloza je:
A) stanje smanjene kiselosti od normalne vrijednosti
B) porast pH
C) smanjena koncentracija vodikovih iona
D) veća lužnatost tjelesnih tekućina
E) svi odgovori su točni
37. Učinak testosterona NIJE:
A) poticanje rasta kostiju
B) nastanak muškog tipa dlakavosti
C) razgradnja proteina
D) snažan razvoj muskulature
E) ubrzano spajanje epifiza sa dijafizama
38. Za ovulaciju je točno:
A) obično nastaje 14-tog dana menstruacijskog ciklusa
B) prethodi joj povećano izlučivanje LH
C) prethodi joj povećano izlučivanje FSH
D) prsnuće folikula i oslobađanje jajašca
E) svi odgovori su točni
39. Uloga posteljice NIJE:
A) spajanje zametka s krvožilnim sustavom majke
B) lučenje korionskog gonadotropina
C) lučenje FSH
D) vršenje probavne funkcije zametka
E) vršenje respiracijske funkcije zametka
40. Oksitocin je hormon:
A) adenohipofize
B) neurohipofize
C) jajnika
D) testisa
E) kore nadbubrežnih žlijezdi
41. Što su bazalni gangliji ?
A) gangliji u stražnjem korijenu spinalnog živca
B) siva tvar u dubini polutki velikog mozga
C) to su gangliji moždanih živaca
D) jezgre moždanih živaca
E) siva tvar u moždanom deblu
42. Koji živac provodi slušne podražaje?
A) n. olfactorius
B) n. oculomotorius
C) n. vestibulocochlearis
D) n. opticus
E) n. oftalmicus
24
43. Koji živac sadrži parasimpatička vlakna za srce?
A) n. trigeminus
B) n. glossopharyngeus
C) n. facialis
D) n. vagus
E) n. accessorius
44. Koji živac inervira žvačne mišiće?
A) n. trigeminus
B) n. facialis
C) n. glossopharyngeus
D) n. hypoglossus
E) n. accessorius
45. Na kojem organu se razlikuju nosni, usni i grkljanski dio?
A) usna šupljina
B) dušnik
C) jednjak
D) slušna cijev
E) ždrijelo
46. Koji organ ima infundibulum i fimbriae?
A) rodnica
B) jajovod
C) maternica
D) mokraćna cijev
E) mokraćovod
47. Pyelon je dio:
A) maternice
B) želuca
C) bubrega
D) mokraćnog mjehura
E) sjemenih mjehurića
48. Ductus defferens je:
A) žučovod
B) mokraćovod
C) mokraćna cijev
D) sjemenovod
E) sjemenski mjehurić
49. Kojoj vrsti zglobova pripada ručni zglob?
A) jajoliki zglob
B) kutni zglob
C) ravni zglob
D) obrtni zglob
E) sedlasti zglob
25
50. Kutni zglob je:
A) zglob ramena
B) zglob između zatiljne kosti i atlasa
C) zglob između palčane i lakatne kosti
D) zglob između prve kosti zapešća i trapezne kosti
E) lakatni zglob
51. Medijana ravnina je:
A) postavljena vodoravno
B) dijeli tijelo na gornji i donji dio
C) dijeli tijelo na dvije polovice
D) dijeli tijelo na prednji i stražnji dio
E) ima ih bezbroj
52. Abduktori su mišići :
A) koji primiču segment tijelu
B) koji odmiču segment od tijela
C) koji obrću prema unutra
D) opružači
E) sa suprotnom funkcijom
53. Koji nastavak pripada mandibuli?
A) processus mastoideus
B) processus alveolaris
C) processus styloideus
D) processus condylaris
E) processus zygomaticus
54. Olecranon se nalazi na:
A) palčanoj kosti
B) ključnoj kosti
C) lopatici
D) zatiljnoj kosti
E) lakatnoj kosti
55. Acetabulum se nalazi na:
A) bedrenoj kosti
B) zdjeličnoj kosti
C) lopatici
D) rebrima
E) gležanjskoj kosti
56. Koji dio nedostaje atlasu ili glavonoši:
A) tijelo
B) foramen vertebrale
C) processus transversus
D) otvor za kralježničnu arteriju
E) rebreni nastavak
26
57. Glasnice se nalaze u:
A) jednjaku
B) dušniku
C) grkljanu
D) ždrijelu
E) plućima
58. Choana je komunikacija između:
A) nosne šupljine i ždrijela
B) nosne šupljine i grkljana
C) ždrijela i grkljana
D) grkljana i dušnika
E) usne šupljine i ždrijela
59. Epiglotis je:
A) korijen jezika
B) udubina između jezika i grkljana
C) grkljanski poklopac
D) prijelaz grkljana u dušnik
E) pripada ždrijelu
60. Resica ili uvula se nalazi na:
A) hrptu jezika
B) mekom nepcu
C) tvrdom nepcu
D) ždrijelu
E) grkljanu
61. Gdje se nalazi m. vocalis?
A) u ždrijelu
B) u usnoj šupljini
C) u grkljanu
D) u nosnoj šupljini
E) u dušniku
62. Koja vena NIJE pritok venae portae?
A) gornja mezenterična vena
B) vena slezene
C) donja mezenterična vena
D) vene želuca
E) jetrene vene
63. Donja šuplja vena se ulijeva u:
A) jetru
B) lijevu pretklijetku
C) desnu klijetku
D) desnu pretklijetku
E) lijevu klijetku
27
64. Koji mišić NIJE mišić donjih udova?
A) m. psoas major
B) m. brachialis
C) m. adductor longus
D) m. peroneus longus
E) m. triceps surae
65. Koji mišić NIJE mišić trbuha?
A) m. rectus abdominis
B) m. quadratus lumborum
C) m. transversus abdominis
D) ošit
E) m. obliquus abdominis
66. Koja tvrdnja NIJE točna za moždinski živac?
A) stražnji korijen sadrži ganglion spinale
B) ima prednji i stražnji korijen
C) prolazi kroz međukralješčani otvor
D) u križnom dijelu kanala tvore konjski rep
E) prednji korijen sadrži osjetna dovodna vlakna
67. Koji pojam NE pripada velikom mozgu?
A) temporalni režanj, lobus temporalis
B) vijuge, gyri
C) žuljevito tijelo, corpus callosum
D) središnja brazda, sulcus centralis
E) hipotalamus, hypothalamus
68. Koja tvrdnja je TOČNA za žilnicu, chorioidea?
A) to je okrugao otvor ispred leće
B) izlučuje očnu vodicu
C) najveći je dio srednje očne ovojnice
D) prozirna je
E) sadrži pigment koji uvjetuje boju oka
69. Iz grkljana zrak ulazi u:
A) dušnik
B) pluća
C) ždrijelo
D) dušnice
E) jednjak
70. Čekić, nakovanj i stremen se nalaze u:
A) vanjskom uhu
B) unutrašnjem uhu
C) pužnici
D) bubnjištu
E) predvorju
28
71. Produljena moždina predstavlja dio:
A) srednjeg mozga
B) moždanog debla
C) kralježnične moždine
D) malog mozga
E) međumozga
72. Koja tvrdnja NIJE točna za mrežnicu?
A) postoji slijepi i vidni dio mrežnice
B) ima vanjski pigmentni sloj
C) iz mrežnice započinje nervus opticus
D) u slijepoj pjegi su samo čunjići
E) u sredini žute pjege se nalazi fovea centralis
73. Gdje se nalaze alveole:
A) u gušterači
B) u bubregu
C) u prostati
D) u jetri
E) u plućima
74. Žlijezda smještena na prednjoj strani vrata, ispod i ispred grkljana zove se:
A) glandula parotis
B) glandula thyreoidea
C) glandula submandibularis
D) glandula sublingualis
E) glandulae parathyroidae
75. Tvrda mozgovnica zove se:
A) pia mater
B) arachnoidea mater
C) tentorium mater
D) dura mater
E) falx cerebri
76. Iz luka aorte izlazi:
A) a. subclavia dextra
B) a. carotis externa sinistra
C) a. subclavia sinistra
D) a. carotis interna
E) a. carotis communis dextra
77. U kojem smjeru vene pulmonales vode krv?
A) iz pluća u lijevi atrij
B) iz pluća u desni atrij
C) iz lijevog atrija u pluća
D) iz desnog ventrikula u pluća
E) iz desnog atrija u pluća
29
78. Koja tvrdnja NIJE točna za srce?
A) mišićna stijenka ventrikula je deblja od stijenke atrija
B) zalisci na atrioventrikularnim ušćima se zovu kuspisi
C) na slobodnim rubovima zalistaka vežu se chordae tendineae
D) atriventrikularni čvor je odgovoran za prenošenje impulsa iz atrija u ventrikul
E) vanjski sloj srca je pericardium
79. Slušna cijev, tuba auditiva spaja:
A) vanjski slušni hodnik i srednje uho
B) srednje uho i cellulae mastoideae
C) vanjski slušni hodnik i cellulae mastoideae
D) srednje uho i ždrijelo
E) unutrašnji slušni hodnik i ždrijelo
80. Koja arterija NE izgrađuje circulus arteriosus na bazi mozga?
A) a. cerebri anterior
B) a. vertebralis
C) a. cerebri posterior
D) a. communicans posterior
E) a. communicans anterior
81. U načela terapijske zajednice NE ubrajaju se:
A) demokratičnost
B) individualistički pristup
C) permisivnost
D) prihvaćanje uloge
E) sučeljavanje s realnošću
82. U modele zdravstvene njege se NE ubraja:
A) funkcionalni model
B) proces zdravstvene njege
C) primarni model
D) model „prema bolesniku“
E) timski model
83. Pokazatelj i kriterij minimalne njege NIJE:
A) bolesnik je nepokretan
B) bolesnik ne krvari
C) bolesnik je orijentiran
D) bolesnik ne povraća
E) sve navedeno je točno
84. Dobar raspored rada medicinskih sestara:
A) pomaže sestrama u vremenskom planiranju poslova
B) olakšava nadzornim sestrama kontrolu učinjenog
C) poboljšava suradnju s ostalim djelatnostima u bolnici
D) sprječava istovremeno obavljanje poslova koji se isključuju
E) sve navedeno je točno
30
85. U faze procesa zdravstvene njege se NE ubraja:
A) utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom
B) prikupljanje podataka i promatranje
C) planiranje
D) provođenje zdravstvene njege
E) vrednovanje zdravstvene njege
86. U najučestalije aktualne probleme se NE ubraja:
A) poremećaj prehrane
B) nesanica
C) mogućnost pada
D) osjećaj manje vrijednosti
E) tjeskoba
87. Suvremena bolnica ima najmanje:
A) dva bloka
B) tri bloka
C) četiri bloka
D) dinamički i statički dio
E) statički i tehnički dio
88. Važno je održavati osobnu higijenu kože zbog:
A) 7 funkcija kože
B) 5 funkcija kože
C) ekskretorne funkcije kože
D) resorptivne funkcije kože
E) sekretorne funkcije kože
89. U dnevnu njegu se NE ubraja:
A) pranje ruku
B) pranje zubi
C) pranje do pojasa
D) pranje genitalija
E) češljanje
90. U spriječavanju dekubitusa u zadaće sestre se NE ubraja:
A) poznavati činitelje
B) planirati i provoditi mjere sprečavanja
C) uočiti početne znakove
D) poduzeti odgovarajuće postupke
E) ordinirati terapiju
91. Položaj koji bolesnik zauzima na operacijskom stolu, pri operaciji žučnoga mjehura
i žučnih putova zovemo:
A) Nobleov
B) Robsonov
C) Kolemanov
D) Antitrendelenburgov
E) Trendelenburgov
31
92. „Fenomen zupčanog kotača“ je karakterističan za bolesnika s:
A) parkinsonovom bolešću
B) multiplom sklerozom
C) mijastenijom gravis
D) grand mal epilepsijom
E) petit mal epilepsijom
93. Febris continua je karakteristična za:
A) akutne upale
B) tuberkulozu
C) sepsu
D) trbušni tifus
E) paratifus
94. Krvni tlak 100/65 mmHg je normalan za dob:
A) 1 godina
B) 6-9 godina
C) 10-13 godina
D) 14-17 godina
E) 18 godina i više
95. Lažna anurija je drugi naziv za:
A) retenciju
B) piuriju
C) polakisuriju
D) nikturiju
E) inkontinenciju
96. Tamnožuta boja urina je:
A) kad se u mokraći nalazi povećana količina žučnih boja
B) kada se izlučuje velika količina urina
C) kada se u urinu nalazi osrednja količina eritrocita
D) fiziološka pojava
E) ništa od navedenog nije točno
97. Nazogastrična sonda je duga:
A) 50 cm
B) 60 cm
C) 70 cm
D) 80 cm
E) 90 cm
98. U Vogralikov lanac se NE ubraja:
A) ulazna vrata
B) virulencija klica
C) broj klica
D) deficitarnost imunosti
E) aktivna imunizacija
32
99. Tko je naslutio da su mnoge bolesti uzrokovane sićušnim živim bićima:
A) Marcus Terentius Navaro
B) Rhazes
C) L. Pasteur
D) J. Lister
E) I.P. Semmelweis
100. Mehaničkim postupcima dezinfekcije može se sniziti broj klica za:
A) 15-30 %
B) 10-25%
C) 25-30%
D) 25-50%
E) 30-50%
101. Lizol se upotrebljava rijetko, a kad se upotrebljava njegova koncentracija je:
A) 1%
B) 2%
C) 5%
D) 10%
E) 5-10%
102. Bijela kreda se ubraja u lijekove:
A) umjetnog podrijetla
B) biljnog podrijetla
C) životinjskog podrijetla
D) mineralnog podrijetla
E) bijela kreda ne spada u lijekove
103. Otopine se unose:
A) oralno
B) perkutano
C) intravenski
D) oralno i intravenski
E) oralno, intravenski i perkutano
104. Tlak kisika u pokretnom sustavu za davanje kisika iznosi:
A) 2 atmosfere
B) 12 atmosfera
C) 60-65 atmosfera
D) 95-150 atmosfera
E) 120-200 atmosfera
105. Protokom kisika od 6 L/min osigurana je koncentracija:
A) 24%
B) 28%
C) 31%
D) 35%
E) 40%
33
106. Koji antikoagulans omogućava rok uporabe krvi najviše 21 dan?
A) ACD
B) CPD
C) CPD-A1
D) CPD-SAGM
E) sve navedeno je točno
107. Razrijedimo li 1 ml 100%-tne otopine Asepsola s 100 ml vode dobivamo:
A) 200 ml 1% Asepsola
B) 200 ml 2 % Asepsola
C) 200 ml 5% Asepsola
D) 200 ml 0,5% Asepsola
E) ništa od navedenog nije točno
108. U sastav koje otopine spadaju Na, K, Ca, Cl i HCO3 ?
A) Infusol
B) Ringerova
C) Levuloza
D) Salviamin
E) LGX
109. U procjenu aktivnosti samozbrinjavanja neuroloških bolesnika se NE ubraja:
A) pokretljivost
B) hranjenje
C) održavanje osobne higijene
D) odijevanje
E) eliminacija
110. U kvantitativne poremećaje svijesti se NE ubraja:
A) zanesenost
B) semikoma
C) sopor
D) somnolencija
E) koma
111. Spori pokreti koji zahvaćaju proksimalne zglobove udova, trup ili vrat nazivamo:
A) atetoza
B) parkinsonizam
C) chorea
D) tikovi
E) torzijska distonija
112. Oslabljen osjet njuha zovemo:
A) hiponazalija
B) hiposmija
C) anosmija
D) disnazalija
E) ništa od navedenog nije točno
34
113. Blaži poremećaj koordinacije u hodu nazivamo:
A) ataksija
B) distaksija
C) afazija
D) apraksija
E) aleksija
114. Kontrastni prikaz moždanih arterija zovemo:
A) angiografija
B) mijelografija
C) PET
D) cerebralna angiografija
E) cerebro-vaskularna angiografija
115. Za analizu arterija na vratu i transkranijalno u mozgu, potrebno je učiniti:
A) TCD
B) ENG
C) CT
D) EMNG
E) EP
116. Stanje psihomotorne uzbuđenosti nazivamo:
A) agitiranost
B) neuroza
C) panika
D) strah
E) nervoza
117. U stav prema vlastitoj bolesti se NE ubraja:
A) površnost
B) nekritičan stav
C) adaptacija
D) racionalizacija
E) kritičan stav
118. Prikazivanje simptoma težima nego što jesu nazivamo:
A) pretjerivanje
B) iluzija
C) agravacija
D) simuliranje
E) disimuliranje
119. U najčešće negativne simptome shizofrenije se NE ubraja:
A) apatija
B) tupost
C) oskudan govor
D) nesklad emocija
E) nepovezane misli
35
120. U obmane osjetila kod delirantnog bolesnika se NE ubraja:
A) krive interpretacije
B) iluzije
C) halucinacije
D) vizije
E) hipervigilnost pažnje
36
37

Popis kostiju

COLUMNA VERTEBRALIS (KOLUMNA VERTEBRALIS) KRALJEŠNICA
VERTEBRAE (VERTEBRE) KRALJEŠCI
VERTEBRAE CERVICALES (VERTEBRE CERVIKALES) VRATNI KRALJEŠCI
VERTEBRAE THORACICAE (VERTEBRE TORACIKE) PRSNI KRALJEŠCI
VERTEBRAE LUMBALES (VERTEBRE LUMBALES) SLABINSKI KRALJEŠCI
OS SACRUM (OS SAKRUM) KRIŽNA KOST
OS COCCYGIS (OS KOKCIGIS) TRTIČNA KOST
COSTAE (KOSTE) REBRA
COSTAE VERAE (KOSTE VERE) PRAVA REBRA
COSTAE SPURIAE (KOSTE SPURIE) LAŽNA REBRA
COSTAE FLUCTUANTES (KOSTE FLUKTUANTES) LEBDEĆA REBRA
STERNUM (STERNUM) PRSNA KOST
SCAPULA (SKAPULA) LOPATICA
CLAVICULA (KLAVIKULA) KLJUČNA KOST
HUMERUS (HUMERUS) NADLAKTIČNA KOST
RADIUS (RADIUS) PALČANA KOST
ULNA (ULNA) LAKATNA KOST
CARPUS (KARPUS) PEŠĆE
METACARPUS (METAKARPUS) ZAPEŠĆE
PHALANGES (FALANGES) ČLANCI PRSTIJU
OS COXAE (OS KOKSE) ZDJELIČNA KOST
OS ILIUM (OS ILIUM) BOČNA KOST
OS ISCHII (OS ISHII) SJEDNA KOST
OS PUBIS (OS PUBIS) PREPONSKA KOST
PELVIS (PELVIS) ZDJELICA
PELVIS MAJOR (PELVIS MAJOR) VELIKA ZDJELICA
PELVIS MINOR (PELVIS MINOR) MALA ZDJELICA
FEMUR (FEMUR) BEDRENA KOST
TIBIA (TIBIA) GOLJENIČNA KOST
FIBULA (FIBULA) LISNA KOST
PATELLA (PATELA) IVER
TARSUS (TARZUS) STOPALJE
METATARSUS (METATARZUS) ZASTOPALJE
PHALANGES PEDIS (FALANGES PEDIS) ČLANCI PRSTIJU
CALCANEUS (KALKANEUS) PETNA KOST
TALUS (TALUS) GLEŽANJSKA KOST
OS FRONTALE (OS FRONTALE) ČEONA KOST
OS PARIETALE (OS PARIETALE) TJEMENA KOST
OS TEMPORALE (OS TEMPORALE) SLJEPOOČNA KOST
OS OCCIPITALE (OS OKCIPITALE) ZATILJNA KOST
OS SPHENOIDALE (OS SFENOIDALE) KLINASTA KOST
OS ETHMOIDALE (OS ETMOIDALE) REŠETNICA
MANDIBULA (MANDIBULA) DONJA ČELJUST
MAXILLA (MAKSILA) GORNJA ČELJUST
OS ZYGOMATICUM (OS ZIGOMATIKUM) JAGODIČNA KOST
OS NASALE (OS NAZALE) NOSNA KOST
OS LACRIMALE (OS LAKRIMALE) SUZNA KOST
VOMER (VOMER) RALO,RAONIK
OS PALATINUM (OS PALATINUM) NEPČANA KOST
OS HYOIDEUM (OS HIOIDEUM) JEZIČNA KOST
SINUS FRONTALIS (SINUS FRONTALIS) ČEONI SINUS
SINUS SPHENOIDALIS (SINUS SFENOIDALIS) SFENOIDNI SINUS
SINUS ETHMOIDALIS (SINUS ETMOIDALIS) ETMOIDNI SINUS
SINUS MAXILLARIS (SINUS MAKSILARIS) MAKSILARNI SINUS

Kardiovaskularni sistem

1. SRCE (cor,cordis) - mišićna pumpa koja izbacuje krv u
žilni sustav pod određenim tlakom
2. VENE (venae) - krvne žile koje dovode neoksigen.krv
iz tijela u srce
ARTERIJE (arteriae) -krvne žile koje odvode krv iz srca u
tijelo i kroz njih uglavnom teče
oksigenirana krv
KAPILARE - vlasaste krvne žile koje u tijelu tvore
bogat splet kapilarne mreže,R = 8mm
3. KRV - lat. sanquis
grč. haima
crvena tekućina koja kola kroz tijelo
oksigenirana krv 97 % kisika
(zasićena kisikom)

neoksigenirana krv 70 % kisika
(nezasićena kisikom)

POLOŽAJ SRCA U TIJELU
- u thoraxu
- 1/3 desno u thoraxu,2/3 lijevo u thoraxu
- u mediastinumu (sredogruđu,sredoprsju)
- iza sternuma,ispred vertebrae cervicales
- leži na diaphragmi između pulmo dexter i pulmo sinister
- teži 350 grama

VANJSKI IZGLED SRCA
a) BASSIS CORDIS,CORONA CORDIS - baza srca,
srčana kruna (gore,nazad,desno)
b) APEX CORDIS - srčani vršak (dolje,naprijed,lijevo)
c) prednja,stražnja,donja stijenka

GRAĐA STIJENKE SRCA
Pericard (osrčje) - vezivna serozna (vlažna,sjajna,glatka)
vrećica građena od 2 lista (endocard,
epicard)



- između 2 lista pericarda je tanki
sloj tekućine
- ima zaštitnu funkciju da pri radu
srca i pluća smanji trenje

1. endocard = unutarnji sloj
2. miocard = srčani mišić (odgovoran za kontrakcije)
3. epicard = vanjski sloj

UNUTARNJI IZGLED SRCA
4 šupljine: ATRIUM DEXTER (desni atrij)
ATRIUM SINISTER (lijevi atrij)
VENTRICULUS DEXTERUM (desni ventrikl)
VENTRICULUS SINISTERUM (lijevi ventrikl)
3 pregrade:
1 SEPTUM CORDIS
- uzdužna cjelovita pregrada
- proteže se od bassis cordisa do apex cordisa
2 poprečne pregrade
- nalaze se između desnog atrija i ventrikla i
lijevog atrija i ventrikla
- necjelovite pregrade koje sadrže ušća
OSTIUM ATRIOVENTRICULARE DEXTER
(desno atrioventrikularno ušće,desno AV-ušće)

OSTIUM ATRIOVENTRICULARE SINISTER
(lijevo atrioventrikularno ušće,lijevo AV-ušće)

Desno AV-ušće
- sadrži ventil
- VALVULA TRICUSPIDALIS (trolisni zalistak)

Lijevo AV-ušće
- VALVULA BICUSPIDALIS ili VALVULA MITRALIS
(dvolisni zalistak)

Zadaća zalistaka na AV-ušćima je da omogućavaju protok
krvi iz atrija u ventrikle i onemogućavaju vraćanje krvi
u atrije.




Arterijska ušća = ušća na izlazu arterija iz ventrikla
Na njima su polumjesečasti zalisci (VALVULA SEMILUNARES).

Iz desnog ventrikla --> a. pulmonales (plućna arterija)
- neoksigenirana krv
Iz lijevog ventrikla --> aorta - oksigenirana krv
U desni atrij --> vena cava superior (gornja šuplja vena)
vena cava inferior (donja šuplja vena)
U lijevi ventrikl --> venae pulmonales (3-5 plućnih vena)

MALI (PLUĆNI) KRVOTOK
desni ventrikl (neoks.) --> a. pulmonales --> pulmones
--> v. pulmonales (oksig.) --> lijevi atrij
* neoksigeniranu krv oksigenira

VELIKI (SISTEMSKI) KRVOTOK
lijevi ventrikl (oksig.) --> aorta --> grane aorte po
cijelom tijelu (neoks.) --> v. cava superior et inferior
--> desni atrij
* hranjive tvari i tijelo opskrbljuje kisikom

SRCE ima 2 krvotoka:
1. FUNKCIONALNI - opskrbljuje tijelo
arteria pulmonales i aorta
2. NUTRITIVNI - opskrbljuje srce
arteriae i venae coronariae

FIZIOLOGIJA SRCA (SRČANOG RADA)
Provodna srčana muskulatura
PROVODNA SRČANA MUSKULATURA su specijalizirana
mišićna vlakna koja stvaraju i prvovode živčane podražaje
uzduž radne muskulature (miocarda).

1. SA-čvor (SINUSATRIALNI ČVOR)
- autonomni centar
- 1 × 2 cm izbočenje na stražnjoj stijenci desnog atrija
- stvara i odašilje živčane impulse (podražaje)
određenim ritmom
- frekvencija kojom SA-čvor šalje te živčane podražaje
- 72/min. u mirovanju kod odrasle osobe



- granične vrijednosti 60-80/min. u mirovanju
- 120-130/min. u mirovanju kod novorođenčeta
- tahikardija kod odrasla čovjeka
- PATOLOŠKA/PATOGENA STANJA
- bradikardija < 60,usporeno
- tahikardija > 80,ubrzano

2. N - čvor (NODALNI ČVOR)
3. Hisov snop
Grane Hisovog snopa
4. Autonomni sustav unutar srca
- određuje način i brzinu širenja živčanog podražaja
- srce je inervirano i živčanim vlaknima vegetativnog
živčanog sustava
SIMPATIKUS - ubrzava rad srca
PARASIMPATIKUS - usporava rad srca
- antagonisti

SRČANI RAD je pravilna izmjena sistola i dijastola,atrija i
ventrikala,dok su atriji u sistoli,ventrikli su u dijastoli
i obrnuto.

SISTOLA - kontrakcija i pražnjenje krvi
DIJASTOLA - opuštanje i punjenje krvlju

Dok su atriji u dijastoli AV ušća su zatvorena.
Dok su ventrikli u sistoli AV ušća su otvorena.

SISTOLIČKI VOLUMEN SRCA
- količina krvi koju ventrikl izbaci u aortu za vrijeme
jedne sistole
- iznosi 70 ml

MINUTNI VOLUMEN SRCA
- količina krvi koju ventrikl izbaci u aortu za
vrijeme jedne minute
- 70 × 40 = 4 900 ml ---> 5 L
- u tijelu krvi imamo onoliko koliko iznosi minutni
volumen srca (5 L)




ARTERIJSKI TLAK - arteria brachialis,arteria cubitalis
a) SISTOLIČKI TLAK
- tlak-sila pod kojom lijevi ventrikl izbacuje krv u
aortu i njezine grane
- mjerimo ga na arterii brachialis u mirovanju
- 120 mm/Hg (milimetara stupca žive)
- granična vrijednost je 135 mm/Hg

b) DIJASTOLIČKI TLAK
- tlak krvi u arteriji dok je lijevi ventrikl u dijastoli
- ne pada na 0 zbog mogućnosti arterija da se
sužavaju (VAZOKONSTRIKCIJA)
- prilagođavaju se smanjenoj količini krvi u
njima (80 mm/Hg)
VAZOKONSTRIKCIJA - suženje krvnih žila
VAZODILATACIJA - širenje krvnih žila

GRAĐA ARTERIJA I VENA
Arterije i vene imaju 3 osnovna sloja
1. endotel = gladak,sjajan (vrsta epitelnog tkiva)
2. mišićni sloj = glatko mišićno tkivo (vazokonstrikcija,
vazodilatacija)
3. adventitia = vezivni sloj (povezuje krvnu žilu s okolnim
organima)

RAZLIKE U GRAĐI ARTERIJA I VENA:
1 mišićni sloj kod arterija je deblji i sadrži više
mišićnih i elastičnih vlakana
2 vene imaju zaliske koji strše u lumen (šupljinu)
vena i omogućavaju tok krvi samo i uvijek u
jednom smjeru,a to je prema srcu

AORTA - najveća i najduža arterija u tijelu
- dugačka je 50 cm
Dijelovi aorte:
UZLAZNI KRAK (aorta ascedens)
LUK AORTE (arcus aorta)
SILAZNI KRAK (aorta ascedens)
AORTA THORACALIS
AORTA ABDOMINALIS



- račva se na 2 grane kod linee
terminalis
AORTA ILIACA COMMUNIS DEXTRA
AORTA ILIACA COMMUNIS SINISTRA
- daje svoje grane za organe pelvisa

Sa ARCUSA AORTE odlaze grane za glavu,vrat i ruke.
A. CAROTIS COMMUNIS
- žila kucavica
- pogodna za palpaciju

AORTA THORACALIS daje grane za pulmones,musculi
intercostales i ostale organe u thoraxu.

AORTA ABDOMINALIS daje parne i neparne grane za
organe abdomena.
Parne grane - bubrezi,nadbubr. žlijezde,gonade
Neparne grane - hepar,splen (lien),gaster
(ventriculus),intestinum tenuae,
intestinum crassum,mokraćni
mjehur

VENSKI SUSTAVI
sustav venae cavae superior et inferior
- u desni atrij nose neoksigeniranu krv
sustav venae coronariae
- iz srca nose neoksigeniranu krv
sustav venae pulmones
- oksigeniranu krv nosi u lijevi atrij
sustav vene porte (vene vratarice)
- skuplja krv bogatu hranjivim tvarima iz probavnog
sustava,odvodi je u jetru kojoj će ostaviti hranjive
tvari
- putem jetrenih vena iz jetre odlazi u venu cavu
inferior (donju šuplju venu) odmah ispod diaphragme








KAPILARNA MREŽA U FUNKCIJE
KAPILARNE MREŽE
Kapilarna mreža ima 4 funkcije:
ANATOMSKA FUNKCIJA:
1) povezuje arteriole i venule (najtanje ogranke
arterija i vena) u zatvoreni sustav kojim kola krv

FIZIOLOŠKE FUNKCIJE:
1) izmjena plinova između krvi i stanica
2) izmjena hranjivih i štetnih tvari između krvi i stanica
3) rezervoar krvi

Veliki rezervoari krvi u tijelu: 1) KAPILARNA MREŽA
2) JETRA (hepar)
3) SLEZENA (splen,lien)

KRV - crvena viskozna tekućina,
slanog okusa,5 L u tijelu čovjeka
Sastav krvi:
a) KRVNA PLAZMA - bistra žućkasta tekućina dobivena
centrifugiranjem krvi
Sastav krvne plazme:
1) ANORGANSKI DIO
voda (90%)
soli (NaCl)
2) ORGANSKI DIO
proteini (albumini,globulin,fibrinogen)
šećeri (glukoza)
masti (više masne kiseline,kolesterol,trigliceridi)
produkti metabolizma (urea,kreatinin)

ALBUMINI - koloidno-osmotski tlak
- sprječava istjecanje krvi iz žila
GLOBULINI - a,b,g - specifična AT (antitijela koja
se bore protiv antigena - strane tvari)
FIBRINOGEN - protein koji sudjeluje u koagulaciji krvi
- nastaje u jetri
Svi krvni proteini nastaju u jetri osim g-globulina!





Centrifugiranje krvi je razdvajanje tekućeg dijela krvi od
staničnog dijela,pri čemu se talože sve krvne stanice.

Krv
Krvna plazma - nastaje centrifugiranjem krvi
Krvni serum - nastaje oduzimanjem fibrinogena iz
krvne plazme,pa onda krvni serum
nazivamo defibrinizirana krvna plazma
koja se ne može zgrušavati

Sedimentacija je taloženje krvnih stanica u epruveti ako u
krv dodamo neku antikoagulacijsku tvar.
Normalne granice sedimentacije - 15 mm
Iznad 15 mm normalno je u trudnoći,za vrijeme
menstruacije i po noći,sve ostalo su patološka stanja.
Sedimentacija je objektivan simptom kod provjeravanja
neke bolesti.

b) KRVNE STANICE
1) ERITROCITI (4,5 - 5 × 10 (12)exp/L krvi)
- bikonkavne pločice bez jezgre
- promjera 8 mm
- vijek im je oko 120 dana (4 mjeseca)
- sadrži hemoglobin + bjelančevine
- hemoglobin - sadrži željezo
- daje krvi crvenu boju
- Fe + globin
- funkcije: - transport plinova (O2 i CO2)
- regulacija acidobazne ravnoteže
- pH krvi - 7,35-7,45 (strogo neutralno)

ERITROPOEZA je proces dozrijevanja eritrocita uz
prisutstvo: a) bubrežnog hormona - eritropoetina
b) vitamina B-12
c) Fe (rezervoar željeza je u jetri)

CO2 se prenosi u 80% slučajeva otopljen u krvnoj
plazmi (u obliku bikarbonatnog jona),a ostatak je
vezan za eritrocite.




O2 se prenosi najčešće pomoću eritrocita,a u malom
postotku u krvnoj plazmi.

2) LEUKOCITI (6 × 10 (9)exp/L krvi)
- prave krvne stanice
- R = 8 - 15 mm
- vijek leukocita je 1-2 tjedna

DKS (diferencijalna krvna slika) je broj pojedinih
leukocita na ukupno 100 leukocita.
GRANULOCITI
- granulirana citoplazma,
- segmentirana jezgra
NEUTROFILNI
- ima ih 60% u DKS
- ne primaju boje
EOZINOFILNI
- ima ih 2-4% u DKS
- boje se crveno
BAZOFILNI
- ima ih 0-2% u DKS
- boje se plavo

Svojstva leukocita --> u obrani tijela od patogenih
mikroorganizama,njihovih toksina i svih antigena
LEUKODIJAPEDEZA - svojstvo leukocita da može
iz krvne kapilare izaći u stanice i tkiva
KEMOTAKSIJA - svojstvo leukocita da na temelju
kemijskih tvari koje luči mikroorganizam zna gdje
će izaći kroz stijenku kapilara
FAGOCITOZA - svojstvo leukocita da može uvući u
svoju citoplazmu patogeni mikroorganizam i
razgraditi ga svojim enzimima

3) TROMBOCITI (300 × 10 (9)exp/L krvi)
- najmanje krvne stanice
- promjera su 2 - 3 mm
- sudjeluju u procesu koagulacije krvi





HEMOSTAZA je proces održavnja krvi u tekućem
stanju unutar krvotoka i zaustavljanje krvi pri
oštećenju krvnih žila.
Urođeni mehanizmi hemostaze:
a) kontrakcija krvnih žila
b) stvaranje trombocitnog čepa (trombociti
postaju ljepljivi uz oštećenu krvnu žilu)
c) stvaranje koaguluma (krvnog ugruška) je
složeni proces koji se odvija uz više činitelja
koagulacije (trombocit,fibrinogen)

U zgrušavanju krvi sudjeluju:
- trombociti
- fibrinogen
- 12 proteina

HEMATOPOEZA je proces stvaranja i dozrijevanja
svih krvnih stanica u krvotvornim organima i tkivima.
Mjesta odvijanja hematopoeze:
1) KOŠTANA SRŽ (medulla ossium)
2) SLEZENA (splen,lien)
3) LIMFNE ŽLIJEZDE (glandulae lymphaticae)
4) PRSNA ŽLIJEZDA (thymus)

KRVNE GRUPE
- podjela prema: AB0 sustavu
Rh sustavu

1) AB0 sustav krvnih grupa
KRVNA GRUPA AGLUTINOGEN AGLUTININ
(membrana eritrocita) (krvna plazma)
A A antiB
B B antiA
AB A,B //
0 // antiA,antiB

- krvna grupa 0 ne smije primati krvne grupe A,B i AB krvne grupe
zato što ima antitijela protiv svih aglutinogena
- krvna grupa AB može primiti krvne grupe A,B i AB
- najviše krvnih grupa u svijetu je 0



- najmanje krvnih grupa u svijetu je AB

Krvne grupe u Republici Hrvatskoj:
krvna grupa A - 43 %
krvna grupa 0 - 34 %
krvna grupa B - 16 %
krvna grupa AB - 7 %

Transfuzijom krvi može se primiti samo kompatibilna
(istovjetna) krv tj. 0 ide 0,A ide A i B ide B.

2) Rh sustav
Rh+ 80 - 85% ljudi ima rezus faktor (protein na
membrani eritrocita)
Rh- 15 - 20% ljudi nema rezus faktor

Banke krvi - 1 - 2 puta godišnje se sprema krv u banke
- u slučaju bolesti ili prometne nesreće
- u banke krvi krv mogu spremiti samo osobe
boljeg materijalnog statusa

Krv može trajati 3-4 mjeseca - 1 godinu.

Transfuzijom krvi se danas daje samo preparat tj. konzervans,a
ne cjelovita krv (to je najčešće 0-)
- ne daje se koncentrat trombocita
- daje se smrznuta,umjetna krvna plazma
- daju se derivati krvi koji su dobro pripremljeni da ne bi
izazvali alergijsku ili imunološku reakciju

0- dobiva 0+ za prvi put tijelo će stvoriti antitijela,a ako se
drugi put 0- da 0- doći će do aglutinacije (sljepljivanja
eritrocita) te u konačnici do smrti.

U trudnoći organizam Rh- majke stvara antitijela za Rh+ krvnu
grupu koju može imati dijete.Pošto dijete hranjive tvari u
trudnoći dobiva transportom u majčinoj krvi moguće je da se
pomiješaju Rh- i Rh+ te u najgorem slučaju majka može naškoditi
nerođenom djetetu.

VITAMIN A - RETINOL - BETAKAROTEN

1) VITAMIN A (RETINOL)
- esencijalni nutrijent,visokomolekulski alkohol
- topljiv u mastima (biljnim uljima) i alkoholu
- vezan za specifične nuklearne receptore sudjeluje u sintezi proteina
- važan za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva (diferencijaciju)
- sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta (rodopsina/vidnog purpura)
o nalazi se u stanicama mrežnice oka
o ima veliku osjetljivost na svjetlost (razlaže se i gubi boju) ŕ odgovoran za noćni vid
- antioksidativno svojstvo (vezuje se za slobodne radikale)
- u organizmu se pojavljuje u više oblika pa spada u skupinu retinoida (derivata retinoične kiseline)
- cikloheksanski prsten molekulske formule C20H30O
o tri –CH3 skupine i pobočni lanac s četiri dvostruke veze
o sadrži i primarnu –OH skupinu
- narančasto viskozno ulje
- namirnice: jetra,mlijeko i mliječni proizvodi,maslac,žutanjak,riba
o u esterificiranom obliku prisutan u životinjskim tkivima
- u biljkama se nalazi u obliku provitamina A (b-karotena) kojeg nazivamo KAROTEN
- RDA je za odrasle muškarce i žene 800 – 1000 Ľg
- deficit nastaje zbog
o neadekvatne prehrane
o kroničnih bolesti kod kojih je smanjena apsorpcija masti
o pr. hipovitaminoze A je noćno sljepilo (niktalopatija) ŕ smanjenje sposobnosti adaptacije na tamu
- višak nastaje zbog unošenja količina većih od dopuštenih
o kod djece zbog samoinicijativne pojačane terapije od strane roditelja
o kod odraslih zbog dugotrajnog liječenja dermatoloških bolesti (akne,psorijaza) ili dugotrajne automedikacije
o crvenilo kože,svrbež
o glavobolja,mučnina
- unošenje prevelikih količina ŕ ac. trovanje
o ljuštenje kože zbog suhoće
o umor,nesanica
o edemi
o oštećenje jetre i živaca
o bol u kostima i mišićima
o višak b-karotena akumulira se u epidermi te se ne može prevesti u vit. A te dobiva žućkastu boju ŕ toxičnost (uzimanje pod nadzorom liječnika)

SAPUNI I DETERDŽENTI - sadržaj prezentacije

SAPUNI
industrijski se dobivaju HIDROLIZOM triaciglicerola s bazom (NaOH ili KOH) ŕ SAPONIFIKACIJA
produkti saponifikacije su
GLICEROL
SAPUNI ŕ natrijeve ili kalijeve soli masnih kiselina
pr. sapuna je natrijeva sol stearinske kiseline
SAPONIFIKACIJA
HIDROLIZA TRIACIGLICEROLA NATRIJEVOM LUŽINOM
NATRIJEV SAPUN – “TVRDI SAPUN”
Može se proizvesti u kućanstvu SAPONIFIKACIJOM 1,2-DISTEAROIL-3-PALMITOILGLICEROLA sa sodom
ISOLJAVANJE SAPUNA
Provodi se dodavanjem soli NaCl
Svrha isoljavanja je da se “jezgra” sapuna (sapunska masa) odvoji od vodene otopine glicerola te ocijedi i oblikuje
MEHANIZAM PRANJA SAPUNOM
prljavštine u svom sastavu najčešće imaju masnoće koje su HIDROFOBNE i NETOPLJIVE u vodi
prljavštine se u dodiru s vodom skupljaju u nakupine
Pranjem sapunom u vodi se stvaraju SAPUNSKE MICELE (njihova je unutrašnjost HIDROFOBNA)
prljavštinu (kapljice masti i ulja) usitniti će hidrofobni dio molekule te će se zajedno sa sapunskom micelom lako isprati sa zaprljanih površina
NEGATIVNA SVOJSTVA SAPUNA
LUŽNATA OTOPINA SAPUNA OŠTEĆUJE OSJETLJIVA TEKSTILNA VLAKNA
NJIMA SE TEŠKO PERE U VODOVODNOJ VODI (JER SADRŽI Mg2+ i Ca2+ IONE)
DOLAZI DO REAKCIJE SAPUNA S Ca i Mg PA NASTAJU SOLI (TEŠKO TOPLJIVE,TALOŽE SE)
TALOŽNI SAPUN ZAOSTAJE U TEKSTILU (postaje hrapav,lomljiv i relativno nečist)
DETERDŽENTI
SINTETSKA SREDSTVA ZA PRANJE
Sadrže duge nepolarne alkalne lance s polarnom skupinom na kraju lanca




po kemijskom sastavu su ALKILSULFATI (ALKILBENZENSULFONATI)
Zašto su detergenti bolji od sapuna?
Sastojci deterdženata dobivaju se iz nafte (a ne iz masti)
Vodena otopina deterdženta je neutralna
Dobro peru u vodovodnoj vodi (jer sa Mg2+ i Ca2+ grade soli topljive u vodi)
Vrijeme pranja deterdžentima je kraće
Ne oštećuju tkaninu




Da bi učinak pranja bio bolji deterdžentima se dodaju
Omekšivači za vodu
Sredstva za izbjeljivanje
Prilagođivači pjene
Mirisni
enzimi
TENZIDI i uloga fosfata u njima
TENZIDI su sva sredstva za pranje
SAPUNI
DETERDŽENTI (sintetska sredstva za pranje)

SMANJUJU NAPETOST POVRŠINE
Uloga fosfata u tenzidima
Nedostaci fosfata i zamjena za fosfate

SAPUNI I DETERDŽENTI - sažetak

SAPUNI I DETERDŽENTI
- SAPONIFIKACIJA – hidroliza triaciglicerola bazom (natrijeva ili kalijeva lužina)
o industrijski,a produkti su GLICEROL i SAPUNI
natrijeve ili kalijeve soli masnih kiselina





hidroliza triaciglicerola natrijevom lužinom (opća formula)
- NATRIJEV SAPUN – „tvrdi sapun“
o nastaje hidrolizom 1,2-distearoil-3-palmitoilglicerola sodom (Na2CO3)





- KALIJEV SAPUN – „meki sapun“
- ISOLJAVANJE SAPUNA – dodavanje NaCl da bi se „jezgra“ sapuna (sapunska) masa odvojila od vodene otopine glicerola,ocijedila i oblikovala
- MEHANIZAM PRANJA SAPUNOM
o prljavština ŕ hidrofobne masnoće koje su netopljive u vodi (ŕ u dodiru s vodom se skupljaju u nakupine)
o pranjem sapunom se stvaraju sapunske micele (unutrašnjost im hidrofobna)
o kapljice masti i ulja (prljavštinu) usitnjuje hidrofobni dio molekule sapuna,a zajedno sa sapunskom micelom će se isprati sa zaprljanih površina
- NEGATIVNA SVOJSTVA SAPUNA
o lužnata otopina sapuna oštećuje osjetljiva tekstilna vlakna
o njima se teško pere u vodovodnoj vodi koja sadrži Ca2+ i Mg2+ jone
o s Ca2+ i Mg2+ jonima grade teško topljive soli koje se talože

o taložni sapun zaostaje u tekstilu (hrapav,lomljiv,relativno nečist)

- DETERDŽENTI – sintetska sredstva za pranje
o dugi nepolarni alkalni lanci s polarnom
skupinom na kraju lanca
o po kemijskom sastavu su ALKILSULFATI (ALKILBENZENSULFONATI)


- TENZIDI – sva sredstva za pranje ŕ sapuni i detergenti (sintetska sredstva za pranje) ŕ smanjuju napetost (tenziju)
- uloga FOSFATA u tenzidima
o da bi voda u stroju za pranje bila omekšana (da se ne stvori vapnenac pri iskuhavanju te da se ne bi nataložile mineralne čestice iz prljavštine) tenzidima se dodaju fosfati ŕ PENTANATRIJEV TRIFOSFAT (Na5P3O10)
o fosfati s kalcijem i metalima iz nečistoća tvore topljive spojeve čime se omekšava voda i pomaže ispiranje mineralnih čestica nečistoće
o smanjenje količine fosfata zbog ekoloških onečišćenja
- struktura ugljikovodičnog lanca utječe na ekološko ponašanje deterdženata u vodi
o deterdžent s razgranatim C-vodičnim lancem teško razgrađuje anaerobne bakterije u riječnoj vodi ŕ ekološki onečišćivač
o deterdžent s nerazgranatim C-vodičnim lancem brzo razgrađuje aerobne bakterije ŕ biorazgradivost detergenata
- fosfati kao ekološka onečišćenja
o veće koncentracije štetne za planktone koji ugibaju (ubrzano razmnožavanje algi i planktona te bujanje vodenog bilja bez sunčeve svjetlosti)
o smanjenje koncentracije kisika u vodi (aerobne bakterije ne mogu razgrađivati biljnu masu)
smanjenje koncentracije fosfata u tenzidima
- detergenti BEZ FOSFATA
o to su deterdženti sa ZEOLITIMA (ŕ spojevi slični glini)
§ manje štetniji od fosfata te ne djeluju kao gnojivo
§ dobro peru ŕ vežu na sebe kalcijeve i magnezijeve ione

Uvod u biokemiju

KARBOKSILNE KISELINE – organske kiseline koje imaju dvije ili više karboksilne skupine (-COOH)
MONOKARBOKSILNE KISELINE – imaju jednu karboksilnu skupinu
DIKARBOKSILNE KISELINE – imaju dvije karboksilne skupine
- mogu biti alifatske i aromatske
FIZIKALNA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA
- one s manjim brojem C-atoma u lancu su tekućine oštra i neugodna mirisa
o dobro topljivi u vodi zbog polarnosti karboksilne skupine
- kiseline s više od 10 C-atoma su čvrste tvari slabijeg mirisa
o netopljive u vodi zbog smanjenja polarnosti karboksline skupine zbog povećanja nepolarnog ugljikovodičnog lanca
- karboksilne kiseline sa sličnom relativnom molekulskom masom odgovarajućeg alkohola imaju više vrelište
DOBIVANJE KARBOKSILNIH KISELINA
- mravlja kiselina se može dobiti oksidacijom metanala (formaldehida)
- octena kiselina se dobiva biokemijskom oksidacijom etanola (nastaje procesom alkoholnog vrenja šećera) uz sudjelovanje enzima iz octenih bakterija
- stupnjevito nastajanje octene kiseline iz etina kao polaznog materijala
o 1. stupanj: adicija vode na etin pri čemu nastaje acetaldehid
o 2. stupanj: acetaldehid oksidira pomoću kisika iz zraka,uz kobaltov(III) acetat kao katalizator
o octena kiselina dobivena ovim načinom je 99,5%-tna
§ pri temperaturi od 17°C kristalizira u obliku prozirnih kristala sličnih ledu ŕ LEDENA OCTENA KISELINA
• izvrsno otapalo
• koristi se u industriji boja,plastičnih masa,lijekova,…
KEMIJSKA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA
- osnovno svojstvo je KISELOST
- sve vodene otopine karboksilnih kiselina pokazuju kiselu reakciju pri ispitivanju s indikatorom (ŕ posljedica disocijacije kiselina u vodenim otopina pri čemu se povećava koncentracija oksonijevih jona u otopini)
- mali dio molekula karboksilnih kiselina se disocira ŕ slabije od anorganskih kis.
- u reakcijama s metalima ili bazama(bazičnim oksidima,hidroksidima) daju soli
- karboksilati – soli nastale reakcijom neutralizacije karboksilnih kiselina s bazama
o ove soli su topljive u vodi
- METANOATI (FORMIJATI) – soli metanske kiseline
- ETANOATI (ACETATI) – soli etanske kiseline
- BENZENKARBOKSILATI (BENZOATI) – soli benzenkarboksilne kiseline
- mravlja i oksalna kiselina se razlikuju po tome što mogu oksidirati u ugljikovom(IV) oksidu
o oksalna kiselina se oksidira u kiseloj sredini pomoću kalijevog permanganata

AMINI – organski spojevi bazičnih svojstava koji sadrže jedan ili više atoma dušika u molekuli
- smatramo ih derivatima amonijaka u kojemu su na atomu dušika umjesto atoma vodika vezane jedna,dvije ili tri alkilne(arilne) skupine
PODJELA AMINA s obzirom na broj ugljikovodičnih skupina vezanih na N-atom
- primarni amini
- sekundarni amini
- tercijarni amini
- molekule amina imaju piramidalnu strukturu s N-atomom u vrhu trostrane piramide
- glavni prestavnik amina je METILAMIN:
- AMINO-SKUPINA je funkcionalna skupina kod primarnih amina
- primarni amini se imenuju kao ALKILamini ili ARILamini
- predmetak N- kod sekundarnih amina ispred alkilne skupine označava da je ta skupina supstituent koji je vezan na atom dušika osnovnog spoja
- predmetak N,N- kod tercijarnih amina označava da su dvije alkilne skupine vezane na atom dušika osnovnog spoja iza čega se alkilne skupine nabrajaju abecednim redom ukoliko se razlikuju,odnosno upotrebljava se prefiks –di ako su te dvije skupine jednake
- AROMATSKI AMIN ili ANILIN – spoj u kojem je amino-skupina vezana na aromatski prsten
- ALKALOIDI – organski spojevi bazičnih svojstava koje sadrže atom dušika,a prisutni su u biljkama gdje nastaju iz aminokiselina

POVIJESNI RAZVOJ BIOKEMIJE
- Friedrich Wohler – mokraćevina(urea) se može sintetizirati u laboratoriju iz anorganske tvari (amonijeva cijanata) – početak biokemije
- Louis Pasteur – aktivnost svih živih organizama s pojedinim procesima ŕ žive stanice kvasca neophodne za odvijanje fermentacije
- 1897. Eduard i Hans Budmer utvrdili da se fermentacija može odvijati i sa fermentima (izlučevine stanica kvasca)
- aktivni agensi u izlučevinama specifični biokatalizatori – enzimi
- razdoblje Gustava Embedena,Otta Meyerhofa,,Otta Warburga,Hansa Krebsa
- Fritz Lipmann (američki biokemičar) otkriva da je visokoenergetski spoj ATP (adenozin-trifosfat) ključni pohranitelj energije u većini stanica
- korištenje radioaktivnih izotopa pri praćenju metaboličkih zbivanja pojedinih atoma i molekula

BIOKEMIJA je grana kemije koja proučava tvari i kemijske promjene u živom organizmu
PODJELA BIOKEMIJE
a) DESKRIPTIVNA BIOKEMIJA – biokemija sastojaka organizma
ANORGANSKA – voda,mineralne tvari
ORGANSKA - aminokiseline,peptidi,proteini,ugljikohidrati,lipidi,enzimi,
koenzimi,nukleinske kiseline
b) DINAMIČKA BIOKEMIJA – biokemija koja proučava kemijske procese koji se zbivaju o organizmu posebno metabolizmi (izmjene tvari),pregradnju i razgradnju prirodnih spojeva radi dobivanja kemijske energije i izgradnju vlastitih staničnih supstancija
METABOLIZAM ANORGANSKIH TVARI –vode,mineralnih tvari
METABOLIZAM ORGANSKIH TVARI
o proteina
o ugljikohidrata
o lipida
o hormona
o lijekova

BIOELEMENTI su kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji vrše određene funkcije u organizmu
- danas ih je poznato oko 60
- mineralne soli su nužni sastojci hrane
- mnogi ioni metala sudjeluju u enzimskim procesima
- anorganski spojevi u organizmu se NE troše,a njihovo reguliranje hranom je samo približno
- za neke ione metala postoje posebna spremišta koja se mogu mobilizirati kod nedovoljne dobave određenog jona
PODJELA BIOELEMENATA
1) MAKROELEMENTI - natrij - magnezij
- kalij - ugljik
- kalcij - vodik
- klor - kisik
- fosfor - sumpor
2) MIKROELEMENTI
a) INDIFERENTNI
b) ŠTETNI – olovo,kadmij,živa
c) ŽIVOTNO VAŽNI - željezo - jod - selen
- bakar - cink
- molibden - mangan
- kobalt - fluor
3) ULTRAMIKROELEMENTI – brom,nikal,arsen

MAKROELEMENTI – u ionskom su stanju (anorganski)
NATRIJ - nalazi se u ekstracelularnim tekućinama u intersticijskim prostorima
- primanje natrija 75-300 mmol/dan
- rezerva u kostima (1/3 ukupne količine) koja se mobilizira ako treba
- izlučivanje u mokraći reguliraju bubrezi
- ponovnu resorpciju NaCl regulira hormon kore nadbubrežne žlijezde
ALDOSTERON (najvažniji mineralokortikoid) ŕ pojačava ponovnu resorpciju Na u utječe na izlučivanje K iz stanice (odnos Na/K u mokraći pokazuje kakva je funkcija kore nadbubrežne žlijezde)
- koncentracija NaK regulira se aktivnim transportom (Na-K pumpa)
- ima ga u prerađenoj,konzerviranoj i dimljenoj hrani,morskim plodovima,ribama,algama
KALIJ - široko rasprostranjen u hrani osobito u voću i povrću
-prirodni izvori su: krumpir,grah,rajčica,avokado,sušena marelica,
banana,brokula,artičoka,narančin sok
- u organizmu ima funckiju
§ prijenosa živčanih impulsa
§ mišićna kontrakcija (mehanizam)
§ normalna razina krvnog tlaka
§ otpuštanje hormona
§ razvoj embrija
§ utjecaj na rast i diobu stanica
§ regulacija acidobazne ravnoteže
KLOR - pravilnom prehranom se dnevno unese 4-10g preko kuhinjske soli
- nalazi se još i u celeru,rajčici,maslinama
- u organizmu ga ima 70-90g u obliku KLORIDA
- gotovo se sva količina nalazi u ekstracelularnom prostoru
- kloridi u krvnoj plazmi čine glavnu količinu aniona
- u organizmu ima funkciju
- održavanja osmolarnosti i volumena izvanstanične tekućine
- održavanja acidobazne ravnoteže (zajedno sa Na)
- proizvodnje kloridne kiseline u želucu (dugotrajno povraćanje može dovesti do nestašice klorida)
KALCIJ - pravilnom prehranom se dnevno unosi oko 800mg kalcija
- prirodni izvori: mlijeko,jogurt,sir,alga kelp,zob,brokoli,bademi,špinat,
soja,orah,suhe šljive
- najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu
- ukupna količina u organizmu odrasle osobe je 900-1200g od čega je 99%
u koštanom sustavu (više od 1kg se nalazi u kostima)
- u organizmu ima funkciju
- osifikacije kostiju
- normalne kontraktibilnosti poprečnoprugaste i glatke muskulature
- sudjelovanja u regulaciji preambilnosti stanične membrane
- pospješavanja zgrušavanja krvi
- snažnog djelovanja na ŽS
- resorpcija je ovisna o drugim sastojcima hrane (laktat poboljšava ¸ iskorištenje Ca2+)
- u krvi djelomično u obliku jona koji može difundirati,a ostatak je vezan na protein
- regulacija razine Ca2+ pomoću dva antagonistička hormona
1) PARATININ (iz paratiroideje) – demineralizacija kostiju i povišenje Ca2+ u kostima
2) KALCITONIN (iz štitnjače) – favorizacija izgradnje kostiju i snižavanje koncentracije u krvi
FOSFOR - važan sastavni dio kostiju (hidroksiapatit),zubiju,DNK i RNK,fosfolipida staničnih membrana,krvi,mekim tjelesnim tkivima,ATP-a,enzima
- bilanca FOSFATA kod čovjeka je uglavnom izjednačena
- fosfatni esteri važni za metaboličke procese i stanične funkcije,održava pH krvi kao fosfatni pufer
- fosfor se uglavnom iz organizma izlučuje preko bubrega

ŠTETNI MIKROELEMENTI
OLOVO - trovanje olovom ŕ SATURNIZAM nastaje tek nakon dugotrajnog unosa malih količina olova u organizam,vrlo rijetko u obliku akutnog trovanja kada se slučajno unesu velike količine
- akumulira se u organizmu najviše u kostima gdje ostaje cijeli život
- kada se jednom unese u organizam ne može se odstraniti
- maksimalna dopuštena koncentracija olova u RH je 0,1mg/m3
- prvi simptomi trovanja ŕ krvotvorni organi ŕ inhibicija dehidrataze DALK ŕ poremećaj sinteze hema ŕ anemija zbog pojačanog izlučivanja DALK-a,porfirina i željeza mokraćom
- simptomi crijevnog trovanja ŕ mučnina,gubitak apetita,kolike s opstipacijom
- živčani tip trovanja ŕ slabost živaca koji inerviraju ekstenzorne mišiće (n. radialis)
- akutno trovanje kod unošenja velikih količina olova ŕ encefalopatski tip s izraženim glavoboljama,vrtoglavicom,konvulzijama,komom i smrću
- olovo u krvi ŕ liječenje primjenom soli kelara koji se kemijskim putem vežu za olovo u spoj koji se može odstraniti iz organizma mokraćom
KADMIJ - u hrani biljnog podrijetla – riža,brašno,šećer
- nalazi se i u kavi,čaju,jastogu,kamenicama,jetra i bubrezi životinjskog podrijetla,cigaretama
- bolja apsorpcija u plućima nego u želucu
- dnevno inhalacijom i gutanjem unesemo 20-40 mikrograma kadmija,ali se samo 5-10% apsorbira ŕ nakon apsorpcije krvlju se prenosi vezan za albumine
- nije prisutan kod novorođenčadi,ne prolazi kroz posteljicu pa je fetus siguran od trovanja
- smrtonosna doza primljena gutanjem je 350-8900 mg
- udisanjem kadmijeve prašine dovodi se do infekcije gornjeg respiratornog trakta,problema s bubrezima (OTKAZIVANJE i SMRT)
- gutanje kadmija ŕ oštećenje jetre i nepovratno oštećenje bubrega
- trovanje kadmijem ŕ osteoporoza,osteomalacija(omekšavanje kostiju),
oštećenje testisa,gubitak spermatozoida,bol u zglobovima i leđima,tendencija ka frakturama,gubitak osjeta njuha,neplodnost,oštećenje živčanog i imunološkog sustava,stvaranje psihičkih poremećaja
- akutno izlaganje kadmijevim parama ŕ simptomi slični gripi,
vrtoglavica,slabost i bol u prsima
- kronično trovanje kadmijem ŕ OUCH-OUCH (ITAI-ITAI) BOLEST
- prevencija daljnje apsorpcije kadmija ŕ uzimanje Zn,Ca,Se,Fe,Cu
Količina kadmija kod čovjeka:
KRV (mg/dm) ŕ 0,0052
KOSTI (ppm) ŕ 1,8
JETRA (ppm) ŕ 2 – 22
MIŠIĆI (ppm) ŕ 0,14 – 3,2
DNEVNI UNOS ŕ 0,007 – 3 mg
UKUPNA MASA U 70kg TEŠKOM TIJELU ŕ 50 mg
ŽIVA - MINAMATA SINDROM – masovno trovanje anorganskom živom u ljudi koji su se hranili ribom ŕ ekološka katastrofa 1956. u japanskoj oblasti Minamata ŕ stopa smrtnosti 30% ŕ zatrovanje zbog nepravilnog skladištenja otpadnih voda iz obližnje tvornice acetaldehida te zagađenja morske vode anorganskom živom
- simptomi 1) smetnje senzibilteta (vid,sluh,okus)
2) nekoordiniranost pokreta
- anorganska živa se veže za sulfhidridne grupe bjelančevina u krvi i taloži u obliku depoa ŕ najviše pogođeni mozak,jetra,bubrezi
- joni žive rijetko prolaze kroz posteljicu (<0,1%)
- kronično trovanje niskim dozama elementarne i anorganske žive ŕ promjena ličnosti,nestabilnost,promjene raspoloženja,tremor
- udisanje živinih para ŕ oštećenje CNS-a
- kronično otrovanje velikim količinama žive ŕ progresivna degeneracija CNS-a
- kod zatrovanja u trudnica ŕ ataksija,tremor,disartija,smetnje sluha
- kad je dijete oštećeno u embrionalnoj fazi ŕ gluhonijemost,progresivno ograničenje vidnog polja,asomnija,hipersalivacija,napadaji generaliziranih mioklonusa,mikrocefalija,spastični sindrom,mentalni deficit

ŽIVOTNO VAŽNI MIKROELEMENTI
1) ŽELJEZO
2) BAKAR
3) CINK
4) JOD
5) FLUOR
MOLIBDEN,MANGAN,KOBALT,SELEN

Uvod u genetiku

GENETIKA
STANICA je osnovna morfološka i funkcionalna jedinica svakog živog bića.
Osnovne razlike između prokariotske i eukariotske stanice:
PROKARIOTSKA jedna okrugla molekula DNA
EUKARIOTSKA
(ljudi,biljke,životinje) - unutar jezgre nalazi se različit broj molekula DNA
- DNA su lančaste i linearne molekule
- kromosom čine 1 molekula DNA + bjelančevina
- kromosomi sadrže gene (1 gen = 1 informacija)

GENETIKA je znanost o nasljeđivanju i raznolikosti koja objašnjava zakone nasljeđivanja na razini stanica,jedinki i populacija.
- također objašnjava molekularne mehanizme kojima geni kontroliraju rast i razvoj organizma

Najpoznatiji genetičari:
GREGOR MENDEL – u 1857. otkrio uz uzgoj i križanje graška kao modelnog organizma osnovne principe nasljeđivanja (ŕ „otac genetike“)

THOMAS HUNT MORGAN – smatra se utemeljiteljem moderne genetike zbog toga što je postavio teoriju kako se geni prenose na kromosomima (te da su mehanička osnova nasljeđivanja) ŕ kao modelne organizme uzeo je vinsku mušicu i E.colli,u svom znanstvenom radu bavio se i embriologijom

GEN je osnovna jedinica nasljedne informacije tj. nosioc nasljednih osobina svakog živog bića.
GENOM skup svih gena u jednom organizmu.
HUMANI GENOM se sastoji od oko 30.000 gena.
Građa gena:
DNA (DEOKSIRIBONUKLEINSKA KISELINA)
- polimer sa 4 različita monomera (DEOKSIRIBONUKLEOZID-MONOFOSFAT)
ŕ šećer DEOKSIRIBOZA
ŕ FOSFAT
ŕ jedna od 4 DUŠIČNE BAZE (prstenaste molekule koje sadrže N)
ŕ razlikujemo PIRIMIDINSKE i PURINSKE BAZE
PIRIMIDINSKE baze: CITOZIN,TIMIN
PURINSKE baze: GVANIN,ADENIN
- čine ga dva polinukleotidna lanca vezana vodikovim vezama koje su postavljenje između komplementarnih baza
ŕ adenin + timin = dvije vodikove veze
ŕ citozin + gvanin = tri vodikove veze
- u molekuli DNA jednak je broj adenina i timina te citozina i gvanina
- 3 nukleozid-monofosfata kodiraju 1 AK
- replikacija DNA čini osnovu nasljeđivanja
- prijenosnik gena s roditelja na potomske su spermiji i jajne stanica
Vrste razmnožavanja:
NESPOLNO - primjer je binarno cijepanje bakterija
- od stanice „majke“ nastaje genetički istovjetna stanica „kćer“
- potomci potpuno identični (KLONOVI)
SPOLNO - sudjeluju oba roditelja uz pomoć spolnih stanica
- nastaju različiti potomci
KARIOTIP je kromosomska karta (klinička izraza u svrhu predviđanja mogućih anomalija kod djece)
- izgled jednog kromosoma
- 23 kromosomska para različitih veličina
- karakteristično je za spolno razmnožavanje
KROMOSOM je tvorba koja nastaje zgrušavanjem kromatina za vrijeme stanične diobe
- svaki kromosom je građen od DNA i bjelančevine
HOMOLOGNI KROMOSOMI su parovi jednakih kromosoma
- 2 kromosoma koja sadrže isti slijed gena (informacija) ŕ od oca i od majke sadrže istu informaciju
- kod podjele eukariotske stanice kromosomi su homologni i ima ih paran broj
LOKUS je područje uzduž kromosoma gdje se nalazi gen.
KROMATIDA je građevna jedinica svakog kromosoma nakon DNA kada su prisutne dvije,a svaka od njih je sastavljena od molekule DNA i bjelančevine.
KROMATIN je sadržaj jezgre nedjeljive stanice (DNA+RNA+bjelančevine) tj. despiralizirana DNA kromosoma.
Broj kromosoma u reproduktivnim stanicama: 36
Broj kromosoma ljudske vrste: 46 (23 para kromosoma)
- 23 od majke
- 23 od oca

Faze staničnog ciklusa eukariotske stanice:
Faze staničnog ciklusa Sastav kromosoma
1 G0/1 INTERFAZA - stanica miruje i ne dijeli se
- kromosom ima samo 1 kromatidu
2 S faza - sinteza druge molekule DNA
- sinteza DNA ŕ DNA će se replicirati (udvostručiti)
- kromosom ima 2 kromatide (2 molekule DNA + bjelančevine)
3 G2 FAZA - faza mirovanja (2 kromatide)
4 MITOZA 1 kromatida
2 kromatide se odvoje

MITOZA je dioba tjelesnih stanica koja se sastoji od 4 faze.
PROFAZA - kondenzacija (spiralizacija) kromosoma kromatina
- raspad jezgrine membrane (da bi se kromatide mogle odvući na kraj stanice)
- formiranje mikrotubula s ishodištem u centrosomima te se pričvršćuju za kromatidu
- u ovoj fazi kromosomi tek postaju vidljivi
METAFAZA - kromosomi se slažu u ekvatorijalnu ravninu (metafaznu ploču) stanice
ANAFAZA - mikrotubuli privlače sestrinske (iste) kromatide na suprotne polove stanica
TELOFAZA - despiralizacija kromosoma
- formiranje nove jezgrine ovojnice koja okružuje jednostruke kromosome
- razdioba citoplazme (svaka skupina kromosoma dobiva pola)
CENTROMERA (PRIČVRSNICA)
- mjesto gdje se 2 kromatide drže zajedno u kromosomu
- mjesto gdje se tubuli prihvaćaju za KINETOHOR
- mjesto neudvostručene DNA
KINETOHOR jesu proteini vezani na centromer
MIKROTUBULI su tvorbe koje izlaze iz centrosoma,a za koje se lijepe kromatide.

MEJOZA je dioba spolnih stanica gdje nastaju nove spolne stanice – GAMETE.
Da bi broj kromosoma bio stalan za neku vrstu (biljnu,životinjsku) spolne stanice moraju nastati MEJOZOM (REDUKCIJSKOM DIOBOM),a ne MITOZOM.
FERTILIZACIJA (OPLODNJA) je spajanje MUŠKE GAMETE (spolne stanice) i ŽENSKE GAMETE (spolne stanice).
DIPLOIDNA ZIGOTA (2n) je zigota koja ima 2 seta homolognih kromosoma što znači da ljudska zigota ima 2×23 kromosoma (46 kromosoma)
n je oznaka za haploidni set kromosoma.
2n je oznaka za diploidan broj kromosoma.
GAMETE su haploidne stanice što znači da imaju 1 set kromosoma (23 kromosoma)
LJUDSKA GAMETA ima 23 kromosoma.
MITOTSKO DIJELJENJE ZIGOTE – zigota se ne dijeli mejozom nego mitozom zbog toga što mora sadržavati 46 kromosoma (1 cijeli organizam) te svaka stanica te zigote mora imati 46 kromosoma.
- spolne stanice nastale su diobom koja reducira (smanjuje) broj kromosoma na pola
- mjesto odvijanja mejoze: JAJNICI,TESTISI

MEJOZA = MEJOZA I. + MEJOZA II.
MEJOZA I. (REDUKCIJSKA DIOBA) ŕ redukcija broja kromosoma na pola
MEJOZA II. ŕ dioba koja jako nalikuje mitozi
Mejozi prethodi INTERFAZA u kojoj se kromosomi (odnosno DNA) moraju udvostručiti
Svaki kromosom prije nego što će ući u mejozu sastoji se od 2 kromatide (identične su)
FAZE MEJOZE:
1) PROFAZA I. - sparivanje homolognih kromosoma čime nastaju TETRADE
a) približavanje homolognih kromosoma
b) sparivanje u TETRADU koja sadrži 4 kromatide (2 očeve + 2 majčine)
2) METAFAZA I.
- tetrade smještene u ekvatorijalnu ravninu stanice
- niti diobenog vretena se prihvaćaju za homologne kromosome u tetradama
- u tetradama dolazi do CROSSING-OVERA (REKOMBINACIJE GENA)


HIJAZMA je mjesto ispreplitanja KROMATINSKIH VLAKANA
CROSSING OVER ŕ puknuće komadića majčine kromatide i uključivanje u očev kromosom te obrnuto
- posljedica crossing-overa je POVEĆANJE GENETIČKE RAZNOLIKOSTI
3) ANAFAZA I
- razdvajanje i putovanje homolognih kromosoma prema polovima stanice
4) TELOFAZA I
- despiralizacija kromosoma
- izgradnja jezgrine ovojnice

Pošto nema udvostručenja DNA u mejozi (polovičan broj kromosoma) dolazi do mitoze.

Latinski - zadaćnica - 2. razred

-VREMENSKE REČENICE
1) Eri tempus cum tu benum medicum desidere...// BIT ĆE VRIJEME KAD ĆEŠ TI POŽELJETI DOBROG LIJČNIKA
2) Cicero cum cuesato inseru..an in Siciliam esseatax...//KADA JE CICERON BIO KVESTON NA SICILIJI OTKRIO JE ARHIMEDOV GROB
3) Dix librum tucum legebam kud ad me amica venit...// JEDVA SAM PROČITAO TVOJU KNJIGU KAD JE MENI DOŠLA PRIJATELJICA

-ZAHTJEVNE REČENICE
1) Rogo te dicendi finem facias...//MOLIM TE DA UČINIŠ KRAJ GOVORU
2) Rogo ut ad da me venias...//MOLIM TE DA DOĐEŠ K MENI
3) Curo ut vaduam... // BRINEM SE DA BUDEŠ ZDRAV

-ODNOSNE REČENICE
1) Facilis in veniuntur qui morte obeant uan aui...// LAKŠE SE NAĐU ONI KOJI ĆE UMRIJETI NEGO ONI KOJI ĆE STRPLJIVO PODNOSITI BOLOVE.
2) Eum qui nas adiuvant amicum dicimus...// ONAJ KOJI NAS POMAŽE NAZIVAMO PRIJATELJEM
3) Homini natura rationem deni,quo amini apetitus debise...// PRIRODA JE DALA ČOVJEKU RAZUM DA NJIME UPRAVLJA ZAKONIMA DUHA

-SUPIN
1) Hunc hominem hortatem eo..//IDEM DA OHRABRIM OVOGA ČOVJEKA
2) nefases difult senetutem...// GRIJEH JE REĆI DA JE STAROST JADNA
3) Hipocrates medici...et Galenus... // SMATRA SE DA SU HIPOKRAT I GALEN BILI DOBRI LIJEČNICI
4) Hoc...Sokrates dicebat.. //SOKRAT GOVORAŠE DA NIŠTA NEZNA

-AKUZATIV S INFINITIVOM
1) Magister sicit me diligentem esse....// UČITELJ KAŽE DA SAM MARLJIV
2) Medicus bonus... // LIJEČNIK SMATRA DA SU NJEGOVI BOLESNICI DOBRO

-NOMINATIV S INFINITIVOM
1) parentes dormire vidientur...// ČINI SE DA RODITELJI SPAVAJU
2) Hipocrates et Galenus... // SMATRA SE DA SU HIPOKRAT I GALEN BILI VEOMA VJEŠTI LIJEČNICI

Reiki

Reiki
n tehnika nekonvencionalnog liječenja energijom
n koristi se za smanjenje stresa, relaksaciju i liječenje
n pokreće se aktiviranjem simbola i polaganjem ruku uz uvjerenje da životna energija teče kroz ljude

n prema reikiu onaj koji ima nisku energiju podložan je bolestima i stresu,a kad se radi o visokoj energiji osoba se osjeća zdravije i sretnije
n Mikao Usui je nakon 21-dnevnog posta i meditacije prema vlastitom uvjerenje simbole i dozvolu za širenje Reikia među ljudima novog doba


PORIJEKLO IMENA REIKI
n porijeklo imena Reiki vodi iz japanskog izgovora dva kineska karaktera koja se koriste da opišu energiju
n Rei = duša,duh
n Ki = dah ili energija žive sile – životna energija
PORIJEKLO REIKIJA
n japanski Tendai budist Mikao Usui otkrio Reiki nakon duge meditacije, posta i molitve
n dobio je mistično otkrivenje
n postigao znanje i spiritualnu moć da primijeni energiju zvanu Reiki na ljude


TEORIJA I PRAKSA REIKIJA
Osobe koje prakticiraju Reiki koriste tehniku "polaganja ruku" na tijelo ili iznad tijela za koju oni tvrde da kanališu energiju Ki. Ta energija je energija univerzalnog duha ili spiritualne prirode (Rei). Kroz dlanove osobe koja primjenjuje Reiki se kanališe energija koja ima za svrhu da liječi osobu kojoj je ovaj tretman potreban. U Reiki seansi se od pacijenta očekuje da legne i da se opusti. Osoba koja kanališe energiju kroz sebe pokreće svoje ruke blizu i oko tijela primaoca, odnosno pacijenta. Pacijent mora biti otvoren za ovu vrstu liječenja i za primanje energije da bi liječenje bilo efektno.

SIMBOLI REIKI LIJEČENJA
KRITIKE NA REIKIJE
Doktori, akademici izražavaju zabrinutost kada pacijenti koji boluju od nekih teških oboljenja izaberu Reiki kao metod liječenja. Protivnici ove metode tvrde da je to ništa drugo do eksploatacija straha i nade ljudi koji boluju od teških oboljenja, a daje im se za uzvrat ništa drugo osim placebo efekta Rimokatolička crkva smatra da je Reiki otvaranje vrata zlim silama i okultnom.
LITERATURA
John Allan,John Butterworth,Myrtle Langley – RELIGIJE KULTOVI MISTERIJE

ZAMJENICE i PRIDJEVI

ZAMJENICE
- promjenjiva vrsta riječi
- zamjenjuje imenice ili upućuje na osobu,predmet,misao

PODJELA ZAMJENICA prema značenju
1) LIČNE (OSOBNE) - ja,ti,on,ona,ono,mi,vi,oni,one,ona
2) POVRATNE - sebe,se
3) POSVOJNE - moj,tvoj,njegov,njezin (njen),naš,vaš,njihov
4) POVRATNO-POSVOJNA - svoj
5) POKAZNE - ovaj,taj,onaj,ovakav,takav,onakav
6) ODNOSNE - tko,što,koji,čiji,kakav,kolik
7) UPITNE - tko,što,koji,čiji,kakav,kolik
8) NEODREĐENE - netko,nešto,neki,nečiji,nitko,ništa,svatko,svačiji,itko,išta

LIČNE (OSOBNE) ZAMJENICE
- zamjenjuju osobe u komunikaciji (osobu koja govori-ja,osoba koja govori u ime drugih-mi,osobu kojoj se govori-ti,osobe kojima se govori-vi,osobe koje ne sudjeluju u komunikaciji tj. negovorne osobe-on,ona,ono/oni,one,ona
- 3. lice ima oblike za sva tri roda,a 1. i 2. lice nemaju
- u nekim množinskim oblicima izrazi za naglašeni i nenaglašeni oblik su isti
- zamjenice za 2. lice jd. i mn. imaju V
- naglašeni oblici za G,D i A rabe se:
a) kad se ističu u uzvraćanju - Hvala vam!
b) kada stoje na početku rečenice ili samostalno - Meni je to rečeno!
c) kada se suprotstavljaju - Ne tebi,nego meni!
d) kada se upotrebljavaju uz prijedloge - To sam dobila od njega!
- nenaglašeni oblici me,te,nj mogu stajati uz A
DEKLINACIJA LIČNIH ZAMJENICA
N ja ti on/ono ona
G mene,me tebe,te njega,ga nje,je
D meni,mi tebi,ti njemu,mu njoj,joj
A mene,me tebe,te njega,ga,nj nju,ju,je
V ti
L meni tebi njemu njoj
I mnom/mnome tobom njim/njime njom/njome

N mi vi oni/one/ona
G nas,nas vas,vas njih,ih
D nama,nam vama,vam njima,im
A nas,nas vas,vas njih,ih
V vi
L nama vama njima
I nama vama njima
- u I dva naglašena oblika - potpuni oblik (upotrebljava se uz prijedloge - Došla je s njim. Došla je sa mnom.) i kraći oblik (rabi se kada je I bez prijedloga - Oženio se njome. Oženio se mnome.)
- u A dva nenaglašena oblika za ž.r. je (oblik koji koristimo učestalo) i ju (upotrebljavamo ako je ispred ili iza njega enklitika glagola biti za 3. lice jd.,je ili riječ s nastavkom -je)
Kupila je lutku sama. Kupila ju je sama.
ju = zamjenica je = glagol
Kupuje ju sama. (NE: Kupuje je sama.)

POVRATNA ZAMJENICA sebe,se
- subjekt vrši radnju na sebi,radnja se vraća na subjekt
N
G sebe,se
D sebi,si
A sebe,se
V
L sebi
I sobom
- nema N i L,ista za sva lica,rodove i brojeve:
ja se češljam, ti se češljaš, oni se češljaju
- nenaglašeni oblik se dolazi uz povratne glagole
- kod pravih povratnih glagola nenaglašeni oblik se možemo zamijeniti nenaglašenim oblikom sebe Češljam se. Češljam sebe.
- kod nepravih povratnih glagola ne možemo
Smijati se. NE možemo reći: Smijati sebe.
- se ima ulogu čestice kod povratnih glagola jer oblikuje značenje glagola,a ne zamjenjuje imenicu
- kada je povratni glagol u perfektu nenaglašeni oblik glagola biti koji glasi je može,a i ne mora ostati Češljala se. Češljala se je. (pravilno i jedno i drugo)

POVRATNO - POSVOJNA ZAMJENICA svoj
- zamjenjuje posvojni pridjev,znači da što pripada subjektu
- zamjenjuje sve posvojne zamjenice
m.r. ž.r. s.r.
N svoj svoja svoje
G svojeg(a),svoga svoje svojeg(a),svoga
D svojem(u),svom(u/e) svojoj svojem(u),svom(u/e)
A svoj/svojega/svoga svoju svoj/svojega/svoga
V
L svojem(u),svom(e/u) svojoj svojem(u),svom(e/u)
I svojim svojom svojim
- isti izrazi za m.r,s.r. u G,D,A,L i I
Ja čuvam svoju kuću. (Nije dobro: moju)
Ti čuvaš svoju kuću. (Nije dobro: tvoju)
On čuva svoju kuću. (Vlastitu kuću, Nije dobro: njegovu)
On čuva njegovu kuću. (Prijateljevu)
Oni čuvaju svoju kuću. (Vlastitu kuću)
Oni čuvaju njihovu kuću. (Čuvaju kuću koja nije njihova)

POSVOJNE ZAMJENICE
- zamjenjuju posvojne pridjeve, označavaju što kome pripada

m.r. ž.r. s.r.
N moj moja moje
G mojeg(a),moga moje mojeg(a),moga
D mojem(u) mojoj mojem(u),mom(e)
A mojeg(a),mog(a) moju moje
za neživo: moj
V moj moja moje
L mojem(u),mom(e) mojoj mojem(u),mom(e)
I mojim mojom mojim

N njegov njegova njegovo
G njegova,njegovog(a) njegove njegova,njegovog(a)
D njegovu,njegovom(u) njegovoj njegovu,njegovom(u)
A njegov/njegova,njegovog(a) njegovu njegovo
V njegov njegova njegovo
L njegovu,njegovom(e,u) njeovoj njegovu,njegovom(e,u)
I njegovim njegovom njegovim

N moji moje moja
G mojih mojih mojih
D m o j i m (a)
A moje moje moja
V moji moje moja
L m o j i m (a)
I m o j i m (a)

N njegovi njegove njegova
G nj e g o v i h
D nj e g o v i m (a)
A njegove njegove njegova
V njegovi njegove njegova
L nj e g o v i m (a)
I nj e g o v i m (a)
- posvojne zamjenice njegov,njezin,njihov dekliniraju se kao posvojni pridjevi na -ov,-in

POKAZNE ZAMJENICE
- njima upućujemo na nešto ili na nekoga

ovaj,ova,ovo taj,ta,to onaj,ona,ono
ovakav,ovakva,ovakvo takav,takva,takvo onakav,onakva,onakvo
ovolik,ovolika,ovoliko tolik,tolika,toliko onolik,onolika,onoliko

- odgovaraju na pitanja koji?,kakav?,kolik?
- ovaj - pokazano se nalazi pokraj govornika
- taj - nalazi se pokraj sugovornika
- onaj - nije ni pokraj govornika ni pokraj sugovornika,dalje je od njih
Čija je ovo olovka? (Drži je u ruci govornik.)
Čija je ta olovka? (Olovka se nalazi pokraj pitane osobe.)
Čija je ono olovka? (Olovka je dalje od njih.)

UPITNE ZAMJENICE
tko,što,koji/koja/koje,kakav/kakva/kakvo,čiji/čija/čije,kolik/kolika/koliko
- upotrebljavaju se u pitanjima
- koji,kakav,čiji,kolik - imaju oblike za sva tri roda
- tko - upitna zamjenica za živo
- što - upitna zamjenica za neživo
Tko je to napisao? Čiji je to sat?
Što je napisano? Čega se bojiš? Koga se bojiš?

ODNOSNE ZAMJENICE
- odnose se na riječ iz glavne rečenice ili na cijelu rečenicu
- upitne i odnosne zamjenice iste su izrazom,razlikuju se po uporabi
Neka se javi čiji je to sat.
Ne vjerujem pričama koje mi je pričao.
Zahvali prijatelju koji ti je pomogao.
- odnosna zamjenica što može se odnositi i na živo
To je žena što sam je vidio.

N tko što
G koga čega
D komu čemu
A koga što
V
L kom,kome čem,čemu
I kim,kime čim,čime

NEODREĐENE ZAMJENICE
- zamjenjuju nešto neodređeno,nepoznato
netko,nešto,neki,nekakav,nečiji,gdjetko,gdješto,gdjekoji,gdjekakav,tkogod,štogod,kojigod
Netko je stigao. (ne znamo tko) Dobila je nekakav kaput.
- mogu zamijenjivati i nešto previše općenito
itko,išta,ikoji,ikakav,svašta,svatko,svačiji,svakakav,sav,ma tko,bilo tko,tko god,što
god,bilo tko,bilo što
Svašta se priča. Svatko može doći.
- mogu biti niječne,odrične: nitko,ničiji,ništa,nikakav
Nitko neće doći. Ništa se ne priča.
- tvore se od izraza upitnih i odnosnih zamjenica dodavanjem prefikasa ne-,ni-,i-,sva-,
po-,što- i sufiksa -god
- upitne i odnosne zamjenice postaju neodređene kada ispred njih stoji čestica ma,
makar,bilo ili čestica god iza njih
ma tko,ma što,ma čiji,ma kakav... makar tko,makar čiji...
tko god,što god,čiji god... bilo tko,bilo čiji...
- sklanjaju se kao upitne i odnosne zamjenice (posebno se sklanja zamjenica sav)
Je li me netko tražio? (u njegovanom jeziku: Je li me tko tražio?)

ZAMJENICE I PRAVOPIS
- zamjenice Ti,Tvoj,Vi,Vaš pišu se velikim slovom ako se obraćamo jednoj osobi iz poštovanja
- množinski oblik zamjenice Vi u tom slučaju označava samo jednu osobu
Poštovani gosp. Horvat! Primili smo Vaše pismo i vrlo smo Vam zahvalni.
- zamjenice složene od dviju zamjenica pišu se sastavljeno: koješta,kojekakav,štošta
- neodređene zamjenice tvorene prefiksima i-,ni-,ne- pišu se sastavljeno: itko,ništa,nečiji


PRIDJEVI
- promjenjiva vrsta riječi
- pridijevamo imenicama kako bi smo ih pobliže označili
- slažu se s imenicom u rodu,broju,padežu
- ne mogu samostalno stajati,osim ako su poimeničeni
-poimeničeni pridjevi se mogu osamostaliti do te mjere da postanu imenice,ali zadržavaju
pridjevnu sklonidbu,npr.: Hrvatska,Hrvatske,Hrvatskoj,...

PODJELA PRIDJEVA prema značenju:
1) OPISNI (KVALITATIVNI) (kakav?) - dobar,loš,marljiv,žut,sitan,lijep,radostan,krupan
2) POSVOJNI (POSESIVNI) (čiji?) - bratov,hrvatski,majčin,gradski,ovčji,Dorin,Karlov
3) GRADIVNI (MATERIJALNI) (od čega?) - drven,željezan,zlatan,kožni,staklen

PODJELA PRIDJEVA prema određenosti:
1) ODREĐENI - žuti list,zlatni prsten,drveni stol
- odgovaraju na pitanje koji?,označavaju izabrani,određeni predmet,pojam
2) NEODREĐENI - žut list,zlatan stol,drven stol
- odgovaraju na pitanje kakav?,označavaju kvalitetu,osobinu,svojstvo

KAKO PREPOZNATI OBLIK PRIDJEVA
- po nastavku u N jd. m.r.
- neodređeni oblik završava na nulti morfem (ili na o koje je nastalo od l): blag,zao
- određeni oblik završava na -i: blagi,dobri,zli,lijepi
- određene od neodređenih razlikovati ćemo po sklonidbi
- određeni - zamjenička sklonidba (dobri,dobroga,dobromu,...;Karlo Veliki,Karla Velikoga,
Karlu Velikomu,... kao moj,mojega,mojemu,...)
- neodređeno - imenička sklonidba (u nekim padežima nastavci po pridj. sklonidbi): dobar,
dobra,dobru,...;Markov trg,Markova trga,Markovu trgu,... kao čovjek,čovjeka,čovjeku

ODREĐENI PRIDJEVI
- upotrebljavamo kada je nešto već poznato,određeno ili kad označava stalno svojstvo
Ta dobra žena.
Sreo je svoga novoga prijatelja.
Uzeo je svoj novi radio.
- određeni oblik dolazi kada je dio vlastitog imena ili termina (stručnog naziva)
Karlo Veliki,Novi Vinodolski,Zlatni rat
divlji kesten,mrki medvjed,siva prepelica,naglašeni slog,određeni pridjev
- samo određeni oblik imaju:
- pridjev na -ski (-ski,-čki,-ćki),-ji,-nji,-šnji
gradski,jučerašnji,pasji,mučenički
- svi komparativi i superlativi - bolji,najbolji,blaži,najblaži
- imaju nenaglašene dužine na sufiksu

NEODREĐENI PRIDJEVI
- upotrebljavamo kada imenica uz koju stoji znači što neodređeno,nepoznato,općenito
- dio je predikata (imenski predikat)
Marta je bila dobra. Mario nije dobar. List je zelen.
- imaju posvojni pridjev na -ov,-ev,-in - Viborov,Lukin,prijateljev,Leonin
- sklonidba posvojnih pridjeva: Viborov sat,Viborova sata,Viborovu satu
- u razgovornom stilu (i stilu pisaca) sklonidba kao kod određenih: Viborov sat,
Viborovog(a) sata,Viborovom(u) satu

SKLONIDBA ODREĐENIH PRIDJEVA (u jd. i mn.)

N
G
D
A
V
L
I

N
G
D
A
V
L
I

SKLONIDBA NEODREĐENIH PRIDJEVA (u jd. i mn.)

N
G
D
A
V
L
I

N
G
D
A
V
L
I
- određeni i neodređeni oblik pridjeva razlikuju se po nastavcima (u N jd. m.r.)
- u nekih pridjeva razlika u naglasku

STUPNJEVANJE (KOMPARACIJA) PRIDJEVA
- obilježje pridjeva kojim izražavamo da netko ili nešto ima svojstvo o kojem se govori u
većoj mjeri od drugoga
- to svojstvo imaju pridjevi i prilozi nastali od pridjeva
- moguće samo kod kvalitativnih (opisnih) pridjeva - znače svojstvo
- nekada opisni pridjevi se ne mogu komparirati - bos,mrtav,nijem,tuđ

3 STUPNJA KOMPARACIJE PRIDJEVA:
1) POZITIV - oblik pridjeva koji označava svojstvo nečega bez usporedbe
2) KOMPARATIV - oblik pridjeva koji označava da netko ili nešto ima to svojstvo u većoj
mjeri od drugoga
3) SUPERLATIV - označava kada netko ili nešto ima to svojstvo u najvećoj mjeri
Primjeri: težak - teži - najteži
lijep - ljepši - najljepši
žut - žući - najžući

- posvojni pridjevi ne mogu imati komparativ (ne može biti Markov - Markoviji)
- gradivni pridjevi ne mogu u svom osnovnom značenju imati komparativ
(Most je drven. - Most je drveniji.)
- gradivni pridjevi mogu imati i komparativ i superlativ ako ih upotrebljavamo u
prenesenom značenju kada postaju opisni
Volja mu je bila željeznija od moje. (čvršća) Gajio je najhrvatskije osjećaje.

TVORBA KOMPARATIVA
- tvori se sufiksima -š(i) (= tvore se samo 3 pridjeva - lak,lijep,mek-lakši,ljepši,mekši),
-j(i) (= na granici morfema provode jotaciju - epentetsko l - mlad-mlađi,blag-blaži,
jak-jači,tanak-tanji),-ij(i) (= najčešći sufiks kod tvorbe komparativa,komparativ tvore svi
trosložni i višesložni pridjevi u pozitivu - redovit-redovitiji,jednostavan-jednostavniji,
većina jednosložnih i dvosložnih pridjeva također tvori komparativ ovim sufiksom -
bistar-bistriji,zelen-zeleniji,mudar-mudriji,siv-siviji,svet-svetiji,prost-prostiji)
- pridjevi koji završavaju nastavkom -ak,-el i -ok gube te nastavke u komparativu
dal(ek)-dalji,žest(ok)-žešći,deb(el)-deblji (ali: širok-širi,težak-teži)
- pridjevi koji u pozitivu imaju ije u komparativu to ije krate u je
lijep-ljepši,nijem-njemiji,vrijedan-vredniji(vrjedniji),smiješan-smješniji

TVORBA SUPERLATIVA
naj + komparativ = superlativ
bolji - najbolji jači - najjači redovitiji - najredovitiji
- komparativ i superlativ imaju samo određeni oblik - sklanjaju se kao određeni pridjevi
- opisna (analitička) komparacija - usporedba s prilozima manje,više,jače (najmanje,
najviše): manje uspješan,više uspješan

PRIDJEVI I PRAVOPIS
- kada je pridjev dio vlastitog imena,piše se velikim početnim slovom:
Ljudevit Posavski,Aleksandar Veliki
- posvojni pridjevi na -ski od zemljopisnih imena pišu se malim početnim slovom:
talijanski,slavonski,australski
- posvojni pridjevi na -ov,-ev,-in izvedeni od osobnih imena i imena stanovnika,naziva
ustanova,poduzeća i sl. pišu se velikim početnim slovom
Mihovilov,Domagojev,Viktorov,Meksikančev,Slavonkin,Talijankin,Zagrepčaninov,
Namin,Podravkin,Krašev
- Ujevićev stil - način svojstven Ujeviću
Ujevićevski stil - stil nekog drugog koji oponaša Ujevića
- grubišnopoljski (pridjev izveden od Grubišno polje)

KLASICIZAM,PROSVJETITELJSTVO I ROMANTIZAM - pitanja za ponavljanje

1. Od kada do kada traje razdoblje klasicizma i prosvjetiteljstva?
2. Kojim se razdobljima klasicizam suprotstavlja i u čemu?
3. Koji su književnici predstavnici klasicizma?
4. Koji su filozofski književnici predstavnici klasicizma?
5. Koje prosvjetiteljske vladare poznaješ?
6. Na čemu se inzistira i čemu se teži u klasicističkoj arhitekturi?
7. Opiši francuske parkove u klasicističkoj arhitekturi (kako se stabla šišaju,odlike parkova,gdje se grade)?
8. Što je paladionizam i po kome je dobio ime?
9. Navedi predstavnike klasicističke glazbe!
10. Koja je umjetnikova zadaća i koga se pokušava prikazati u klasicizmu?
11. Kome se klasicistički pisac obraća?
12. Što je ideal klasicističkih pisaca?
13. Koja je bila filozofija francuskog klasicizma,na što je utjecala i protiv čega je bila uperena?
14. Od koje spoznaje započinje Rene Decartes,na čemu inzistira,za što se bori i na koga ima utjecaj?
15. Koji se rodovi i vrste preuzimaju u klasicizmu?
16. Koji su antički pisci bili neiscrpno vrelo motiva i asocijacija u klasicizmu?
17. Koje su književne vrste postale najuglednije u klasicizmu?
18. Zbog čega je tragedija postala cijenjena?
19. Što su bili saloni,tko ih je otvarao i u koju svrhu?
20. Tko je naveo bitne postavke klasicističke estetike?
21. Navedi bitne postavke klasicističke estetike?
22. Kojim je pravilima i mjerom određeno književno klasicističko djelo?
23. Navedi predstavnike francuskog klasicizma!
24. Gdje se školovao i što je završio Pierre Corneille?
25. Navedi neke komedije Pierra Corneilla!
26. Navedi neke tragedije Pierra Corneilla!
27. Koje godine i gdje je rođen Jean Baptiste Poquelin-Moliere?
28. U kakvoj je obitelji i kojeg je porijekla bio Moliere?
29. Što mu je bio otac (Molieru)?
30. Koju je instituciju Moliere osnovao i što se dogodilo 1680. s njom?
31. Koliko je godina i u službi čega Moliere putovao po Francuskoj?
32. Koje se godine Moliere vraća u Pariz?
33. Kojom komedijom Moliere započinje svoj trijumf?
34. Koju je titulu dobio Moliere od francuskog kralja?
35. Koliko je djela Moliere napisao u razdoblju od 1659. do 1673.?
36. Kada je i kako umro Moliere?
37. Koji su karakteri bili tipični u 17. st. pod utjecajem talijanske comedie dell'arte?
38. Na kojim elementima Moliere gradi svoja djela?
39. Kojim je djelima Moliere izrazio svoje najveće domete?
40. Tko je sa francuskog na hrvatski preveo Molierovo djelo „George Dandin“?
41. Navedi 3 najpoznatija Molierova djela!
42. Po uzoru na koje Plautovo djelo je Moliere napisao „Škrtca“?
43. Navedi 3 temeljne odrednice radnje „Škrtca“!
44. Navedi likove u „Škrtcu“!
45. Koje su odlike Harpagona u „Škrtcu“?
46. Čega je element ismijavanje Harpagonovih osobina?
47. Što je novac za Harpagona?
48. Koji je najznačajniji pisac francuske klasicističke komedije?
49. Kojom tragedijom i koje godine Jean Racine postiže uspjeh?
50. Koja je najbitnija odlika Racinove „Fedre“?
51. Na koju se analizu lika posebno osvrće Racine u svojim djelima?
52. Gdje se rodio i koju je školu završio Francois-Marie Aroliet le Jeline,Voltaire?
53. Zbog čega se Voltaire seli iz Francuske u Englesku?Koje djelo piše u Engleskoj?
54. Koje je djelo Voltaire objavio 1738.?
55. Koje književne vrste najčešće piše Voltaire?
56. Navedi neka Voltaireova djela!
57. Gdje je rođen Carlo Goldoni?Ukratko opiši njegovo djetinjstvo!
58. Što je studirao Goldoni,zašto odustaje od njega,što radi nakon završetka studija?
59. Čemu se Goldoni profesionalno posvećuje i gdje postiže uspjeh?
60. U kojoj je državi (gradu) C.Goldoni radio za talijansko kazalište?
61. Koliko je kazališnih djela napisao Goldoni (koliko je od toga komedija)?
62. Koje scene uvodi u svoje komedije i što razvija?
63. Koje elemente Goldoni uvodi u svoja djela?
64. Kojim dijalektom govore Goldonijevi likovi?
65. Koja su najpoznatija djela Carla Goldonija?
66. Kakva je Mirandolina djevojka i čime osvaja ljude?
67. Tko sve odsjeda u njenom svratištu?
68. Zašto je vitezu od Ripafratea Mirandolina počela laskati?
69. Kako završava Mirandolina*
70. Kada je potpisan i što je postignuto Karlovačkim mirom?
71. Za vrijeme kojih vladara je prosvjetiteljstvo bila službena kulturna politika?
72. Čime je određena hrvatska književnost u vrijeme klasicizma i prosvjetiteljstva?
73. Zbog čega je hrvatska književnost tada bila ograničena?
74. U čijim su rukama bile hrvatske škole (koja je bila najpoznatija)?
75. Gdje se i zašto počeo latinski jezik koristiti?
76. Koji grad ima preduvjete za slobodu i stvaranje?Zašto nije to ostvario?
77. Koji je bio najpoznatiji predstavnik klasicizma u Slavoniji?Najpoznatije djelo!
78. Koji je bio najpoznatiji predstavnik klasicizma u Zagrebu?Najpoznatije djelo!
79. Koji je bio najpoznatiji predstavnik klasicizma u južnoj Hrvatskoj?Najpoznatije djelo!
80. Koji je bio najpoznatiji predstavnik klasicizma u Dubrovniku?Čime se bavio (što je bio)?
81. Koji književni krugovi prednjače u klasicizmu?Zašto?
82. Zbog čega gradovi za građane postaju element novog i modernog života?
83. Koje su društvene slojeve još privlačili gradovi?
84. Koje je obilježje književnosti 18. st.?
85. Čime se bave hrvatski pisci u tom dobu? Koje se znanosti razvijaju?
86. Zašto je u to doba bilo važno poznavanje latinskog jezika?
87. Koje su 4 odrednice hrvatske književnosti u 18. st.?
88. PROSVJETITELJSKA – Kakvu ulogu imaju pisci?Koji teže ka tome?
89. LATINSTI – Gdje su bili najizraženiji? Iz kojeg razdoblja su ostavili svoj trag?
90. KLASICISTIČKA – Koji je jedini predstavnik klasicizma u Hrvatskoj?
91. KASNI ODJECI BAROKA – Tko je predstavnik?
92. Koje se institucije otvaraju i po uzoru na čije?
93. Koja je hrvatska akademija bila najznačajnija i zašto?
94. Koje je godine i gdje rođen Matija Antun Reljković?
95. Što mu je bio otac? Kada je otišao u vojsku i do kojeg je čina došao?
96. Gdje je bio zarobljen i za što je iskoristio to vrijeme?
97. Gdje se nastanio nakon umirovljenja?
98. Kada je nastao „Satir iliti Divji čovik“?
99. Za što je sve svoje zemljake Reljković optužio?
100. U koliko je primjeraka prodao knjigu „Satir iliti Divji čovik“?
101. Kada je i gdje pripremano drugo izdanje?Po čemu se razlikuje od prvog?
102. Čega nema u djelu,čemu se obraća i čega se striktno drži?
103. Koje je poznate knjige Reljković još autor?Kada je objavljena?
104. Zbog čega i čije basne Reljković voli?
105. U čiju je moć vjerovao Reljković?
106. O čemu Satir govori Slavoncu kad govori o Slavoniji?
107. O čemu Satir govori Slavoncu kad govori o porušenosti Slavonije kroz česte ratove?
108. O čemu Satir govori Slavoncu kad govori o školama?
109. O čemu Satir govori Slavoncu kad govori o gospodarstvu?
110. Od koliko se pjevanja sastoji „Satir iliti Divji čovik“?
111. Kojim je stihom pisan „Satir iliti Divji čovik“?
112. Gdje je rođen Andrija Kačić – Miošić?
113. Gdje je završio školu,a gdje je radio?
114. Koje godine postaje gvardijan samostana u Sumartinu na Braču?
115. Koje se godine vraća u Zaostrog?
116. Čime se Kačić-Miošić bavio,što je proučavao,čime je bio oduševljen?
117. Kome je Kačić-Miošić namijenio „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ i što je njime htio postići?
118. Kako započinje „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“?
119. Tko je zapravo Mjelovan u ovom tekstu?
120. Što možemo iščitati iz Radovanova i Mjelovanova pisma?
121. Što je Radovan zamjerio Mjelovanu?
122. Kojim je stihom,a kojim jezikom pisan „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“?
123. Zašto je „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ značajan za hrvatsku književnost?
124. U koliko je izdanja „Razgovor…“ do sada izdan?
125. Otkuda je Filip Grabovac rodom?
126. Gdje Grabovac odlazi nakon osnovne škole,a gdje završava višu školu?
127. Koju je dužnost i koliko obavljao Grabovac u Mletačkoj Republici?
128. Zašto je Grabovac bio neugodan i oštar autor (za dalmatinski narod)?
129. Zašto je Grabovac napao hrvatske časnike?Kako su njemu časnici odvratili?
130. Koje je djelo objavio 1747. godine i što mu se nakon toga dogodilo?
131. Kakav odnos iskazuje prema suvremenim prilikama?
132. Protiv čega se Grabovac otvoreno borio?
133. Što je romantizam?
134. U kojem razdoblju traje romantizam?
135. Od kada se može smatrati puna afirmacija romantizma?
136. Koje su 4 zemlje najvažnije predstavnice romantizma?
137. Koja su 2 predstavnika romantizma u Francuskoj?
138. Navedi najpoznatija djela (romane) Victora Huga!
139. Navedi predstavnike romantizma u Engleskoj!
140. Navedi predstavnike romantizma u Njemačkoj!
141. Koje je najpoznatije djelo Friedricha Schillera?
142. Navedi ruske predstavnike romantizma!
143. Koje je najpoznatije djelo Aleksandra Sergejeviča Puškina,a koje Mihaila Jurjeviča Ljermontova?
144. Koji je najvažniji američki predstavnik romantizma?
145. Prema romantičarima čega je svijet mjesto?
146. Od čega želi čovjek pobjeći?Kakvo je to društvo?
147. Gdje romantističkii čovjek zbog takvog svijeta pronalazi utjehu?
148. Zbog čega je romantistički čovjek ogorčen?
149. Koja je poetika romantizma (što romantizam zastupa)?
150. Kakav bi bio idealan romantistički čovjek prema romantičarskim autorima?
151. U što bi romantičarski čovjek trebao biti angažiran?
152. Na čemu je utemeljena književnost u romantizmu?
153. Čemu je okrenuta romantičarska književnost?
154. Koji su izvori nadahnuća u romantičarskoj književnosti?
155. Koje su 4 sastavnice u tematici romantizma?
156. Kakvi su književni odnosi između lirike i proze,epike i lirike?
157. Kako je određena drama u romantizmu?
158. Zašto je roman „Patnje mladog Werthera“ pisan u epistolarnoj formi (formi pisma)?
159. Kakva je to vrsta autobiografije,a kakav je roman (po vrsti)?
160. U kojem je licu pisan „Werther“?
161. Navedi vrijeme i mjesto radnje romana „Patnje mladog Werthera“!
162. Koji je središnji motiv romana „Patnje mladog Werthera“?
163. U čemu je važnost idiličnih motiva pejzaža?
164. Što nam objašnjava motiv putovanja u „Wertheru“?
165. Što nam objašnjavaju društveni motivi u „Wertheru“?
166. Što nam kazuje motiv smrti u „Wertheru“?
167. Zbog čega je Werther tipičan lik romantizma?
168. Navedi ljubavni trokut u „Wertheru“!
169. Ukratko opiši Lottu!
170. Ukratko opiši Alberta!
171. Kada je rođen,a kada je umro Johann Wolfgang Goethe?
172. Što je Goethe studirao i sa koliko je godina objavio svoje prvo književno djelo?
173. Za što Goethe pokazuje izniman interes?
174. Kojeg je pokreta Goethe bio predstavnik?Koji je bio cilj tog pokreta?
175. Koju je službu obavljao na dvoru weimarskog vojvode?
176. Čime se u Italiji oduševljava i što ističe?
177. Koje je godine Goethe objavio „Patnje mladog Werthera“?
178. Zbog čega je „Werther“ izazvao burne reakcije neposredno nakon objave?
179. Navedi njegova 4 najpoznatija djela!
180. Kakvu dramsku vrstu „Faust“ predstavlja?Zašto?
181. Koje je naše djelo narodnog stvaralaštva preveo na njemački jezik?
182. Koja je tema „Crnog mačka“?
183. Ukratko opiši mačka Plutona!
184. Zbog čega se glavni lik u „Crnom mačku“ počeo naglo mijenjati (raspoloženje,pristup,…)?
185. Zašto je glavni lik iskopao Plutonu oko?
186. Kako se glavni lik rješavao poluosjećaja grižnje savjesti kada je Plutonu probo oko?
187. Iz kojih je razloga glavni lik objesio Plutona na granu stabla?
188. Lik čega je bio na zidu izgorjele kuće glavnog lika?
189. Što je napravio zbog osjećaja krivnje?Što je bilo na kraju s tim mačkom?
190. Zbog čega je i kako glavni lik ubio svoju ženu?
191. Kada je došla policija (koliko dana) nakon ubojstva?
192. Kako ga je otkrila policija,kako je on tome doprinjeo?
193. Kakva je pjesma po vrsti La Martineovo „Jezerovo“?
194. Navedi temu „Jezera“!Tematika „Jezera“!
195. Čime se povezuju detalji iz prirode u „Jezeru“?
196. Navedi univerzalno značenje „Jezera“!
197. U kojem se dobu dana događa „Jezero“?
198. U kojim se stanjima pisac nalazi u „Jezeru“?
199. U čemu pisac nalazi utočište?
200. Kakav se kontrast odvija u „Jezeru“?
201. Koji je dominant motiv u „Jezeru“?
202. Od koliko se dijelova sastoji romantična poema „Putovanje Childea Harolda“?
203. Kako se očituje BAJRONOVSKI JUNAK u motivu pozdrava „svoda i mora“?
204. Kako se zove najznačajniji predstavnik engleskog romantizma?
205. Kakvu je titulu imao G.G. Byron i gdje je zauzimao mjesto u društvenoj ljestvici Engleske?
206. Koji se kontrast ostvaruje između paža i pjesnika?
207. Kakvu je majku imao G.G. Byron?
208. Što se odrazilo na poeziju G.G. Byrona?
209. Koje je godine otišao u dobrovoljno prognanstvo?
210. Koje godine objavljuje prva dva pjevanja?
211. Kada objavljuje treći,a kada četvrti dio?
212. Kroz koje države je opisao putovanja u „Putovanjima Childea Harolda“?
213. Koji su dramski elementi u „Gavranu“?
214. Koji su epski elementi u „Gavranu“?
215. Koji su lirski elementi u „Gavranu“?
216. Navedi neke mistične elemente „Gavranu“!
217. Koju simboliku nosi u „Gavranu“ zima (kasni prosinac)?
218. Zbog čega se u „Gavranu“ piše Nje i Gavran velikim slovom?
219. Zbog čega se često ponavljaju riječi „posjetilac“?
220. Koju mistiku nosi šaptanje njenog imena u mraku?
221. Opiši gradaciju (hiperbolizirano nazivlje) kod Gavrana!
222. Koju simboliku nosi Gavran?
223. Čime se odlikuje dijaloška forma sa Gavranom (kojim riječima)?
224. Kakva sudbina očekuje glavnog lika u Gavranu?
225. Što simbolizira ostanak Gavrana?

Ilirizam,Hrvatski narodni preporod i Smrt Smail-age Čengića - ispit

KNJIŽEVNOST
1. Ilirizam traje od ____________do ____________
2. Antun Mihanović piše brošuru ________________________,_________godine.
3. Tko je napisao stihove:
"da se ne pozna več Hrvatica
misleč rođena je Nimica"
4. Koje godine i tko je napisao "Treba sakupljati narodne umotvorine" i "Treba pisati na narodnom jeziku"?
5. Kako je Ljudevit Gaj riješio problem hrvatskog pravopisa(grafije)?
6. Tko se zalaže za štokavski jezik kao temelj književnog jezika i iz kojih razloga?
7. Tko je napisao "Disertaciju"?
8. Koje je godine Gaj dobio dozvolu za novine?
9. Kako se zovu novine i njihov dodatak?
10. Koje se godine osnivaju kulturne ustanove?
11. Koja ustanova objavljuje i širi hrvatsku knjigu i koje je godine osnovana?
12. Stanko Vraz pokreće časopis _____________,__________.god.
13. Tko je napisao Đulabije?
14. Gdje je i kad izvedena prva hrvatska drama-predstava "Juran i Sofija"?
15. U lirici dominira a) domoljubna tematika.
16. Navedi epska djela!
17. Navedi putopisna djela!
18. Kako se naziva najpoznatija Gajeva budnica?Gdje je i kada objavljena?
19. Autor stihova "Još Horvatska ni propala,..." je _____________
20. Koje je godine napisan ep "Smrt Smail-age Čengića"?
21. Petar Preradović pripada _______ generaciji pjesnika. (sad nisam siguran jel odgovor romantičarskih pjesnika ili 2. generaciji)
22. Đulabije su podijeljene u 4 dijela.
Opiši I. i II. dio:
23. Preradović je napisao Mrtva ljubav i Rodu o jeziku

LEKTIRA
1. Tko su bili Brđani?
2. Kako se Smail-aga osramotio?
3. Navedi romantičarske dijelove "Smail-age"!
4. Kojoj vrsti pripada "Smail-aga"?ep
5. Poredaj poglavlja!
6. Najspecifičnije poglavlje - KOB
7. krvnik i ubojica - Smail-aga
kršćanstvo - četa
robovi - Crnogorci
__________ - Novica
8. Što je svećenik govorio na Morači?
9. Značenje "Agovanja"!
10. Tko se pridružio Crnogorčadi? Novica
11. Gdje se odvija radnja "Smail-age"?
12. O čemu pjesnik priča u stihovima "Crnogorci mladi......"?
13. Objasniti stih u kojem se spominje konop! (???)

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST

BAŠĆANSKA PLOČA

1 najpoznatiji hrvatski epigrafski spomenik
2 nastala je 1100. god nakon smrti kralja Zvonimira
3 pisac toga teksta je opat Držiha
4 služila je kao pregradna ploča između prostora za svećenstvo i prostora za puk u benediktinskoj opatijskoj crkvi sv.Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku
5 pronađena je kraj Baške na otoku Krku
6 zidar crkve Sv. Lucije je opat Dobrevit
7 to je darovnica u kojoj kralj Zvonimir daruje ledinu (livada),
dio zemlje crkvi sv. Lucije
7 počinje religioznim motivom,a nastavlja se svjetovnim
8 pisana je glagoljicom na hrvatskom jeziku
9 bila je oštećena i služila je kao podna ploča
10 napravljena je od vapnenca
11 visoka 99,5 cm x 1999,debljine 7,5-9 cm
12 sadrži oko 100 riječi u 13 redaka
13 odlikuje se ritmičnošću, započinje: "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga" (kao i većina dotadašnjih tekstova)
- iz nje počinje jezično stvaralaštvo u Hrvata
- iz teksta doznajemo da su Krk i Kvarnerski otoci tada u granicama hrvatske države kralja Zvonimira

Sadržaj: 1) invokacija
2) zapis opata Držihe
3) zapis opata Dobrevita
Jezik: starohrvatska čakavština s elementima crkvenoslavenskog jezika
Pismo: prijelazni oblik iz oble u uglatu glagoljicu
Književno značenje
1. Povijesno - kulturno
- povijesno - prvi put se spominje hrvatsko ime
- kulturno - prvi hrvatski pisani spomenik
2. Pravno - darovnica
3. Jezično - pokazuje kako se hrvatski jezik razvija od staroslavenskog prema hrvatskom
- na njoj se prvi put piše hrvatskim pismom i jezikom
4. Likovno - slova su bila obojana
- na vrhu Bašćanske ploče je romanička lozica
5. Književno -pokazuje kako se u ranom srednjem vijeku razvijao hrv. književni izraz, primajući poticaje (trajna struktura rečenice, asonance, aliteracije) i ugađajući ih u svečani govor ploče







VINODOLSKI ZAKONIK
- najstariji zakonski spomenik hrvatskog naroda
- sastavljen 1288, na blagdan Sv. Tri kralja
- najstariji pravni zakon na hrvatskom jeziku
- uređuje pravne odnose između novih feudalnih gospodara,krčkih knezova Frankopana i do tada slobodnih Vinodolskih općina - uređen je podjelom na članke


LUCIDAR
- srednjovjekovna enciklopedija (knjiga općeg znanja)
- najprije na njemačkom jeziku,zatim prevedena na češki,pa na hrvatski
- prevodilac je pop glagoljaš Istranin (Učku uspoređuje s Olimpom)
- pisan u dijalogu između učitelja i učenika
- Lucidar znači knjiga koja prosvjetljuje
- teološki i prirodoslovni sadržaj

LJETOPIS POPA DUKLJANINA
- najstariji hrvatski ljetopis, nastao u Duklju (gradu Baru;danas Crna Gora)
- jedan je dio nastao u 12. st., a drugi u 14. st.
- prikazao je rodoslovlje hrvatskog vladara i osnivanje hrvatske države
- u 14. st. je preveden na hrvatski jezik
- opisana je vladavina i smrt kralja Zvonimira
- značajan je po tome što je legenda o kralju Zvonimiru dodana tek kasnije: nezadovoljan puk ubija kralja Zvonimira, a on pred samu smrt proklinje vlastiti narod, želeći da Hrvati nikad ne budu imali gospodara koji govori hrvatskim jezikom, nego da budu podložni tuđincima


CRNORIZAC HRABAR „O pismenima“
- crnorizac - zbog crne odjeće
- hrabar - zalagao se i predavao na glagoljici iako je bilo zabranjeno
1) Slaveni pisahu crtama i urezima
2) pišu latinskim i grčkim slovima, ali bez pravila
3) Konstantin Filozof - osmislio je prvo slavensko pismo - 38 slova po uzoru na grčka slova i neke slavenske glasove

ŠIBENSKA MOLITVA
- najstarija potvrda pisanog teksta na latinici i narodnom (čakavskom) govoru
- pohvala Gospi, druga polovica 14. st.
- tip laude (pohvalne pjesme) pjevali su ih FLAGELANTI (bičevaoci)
- pripada najstarijim latiničkim zapisima na našem prostoru
- dijeli se na 2 dijela:
1. dio - Marija je prikazana u nebeskim sferama (uzvišena,nadzemaljska)
- veliča se i slavi lik Bogorodice
2. dio - prikazano njezino značenje za ljude; Marija je prikazana kao
utjeha svima na Zemlji, kao moralna podrška, uzor, utočište
- opisuje se prisutstvo Bogorodice među ljudima






SVIT SE KONČA
21 satiričan tekst
22 satira je uperena protiv predsjednika različitih crkava (biskupa,opatica,fratara, kardinala,…)
23 tj. satira je općenito bila uperena Crkvi - oni griješe jer prodaju crkvene moći zbog vlastitih užitaka,prepustili su se porocima (novac,blud,…)
24 pjesnik pri njihovu opisu koristi ironiju

MUKA SVETE MARGARETE
- crkvena drama
- početak drame snažan je opis pastoralnog ugođaja
- poistovjećuje se ljepota prirode i osjećaji pastirice
- Sv. Margareta - poznata kršćanska mučenica
- drama je sastavljena u osmeračkim distisima
- realistički opisi muke
- snažne riječi u dijalogu mučenice i mučitelja

Barok - ispit

1. Objasni podrijetlo naziva barok
2. Odredi vrijeme trajanja baroka kao stilskog razdoblja u Europi
3. Barok je vezan uz: c) katoličku obnovu
4. Navedi stilske značajke baroka
5. Uz barok vezujemo pojam: a) kićenost
6. Države u kojima se razvio barok su...
7. Uz španjolski barok se veže pojam: a) kulternizam
8. Karakteristike gongorizma su:
9. Temeljni motiv pjesme "Zvjezdani sat" je...
10. U Hrvatskoj se javlja utjecaj: c) marinizma
11. Autor stihova "O vrijeme kad po zvijezdama..." je... b) L. de Gongora y Argote
12. Najznačajniji talijanski barokni ep je...
13. Tema epa "Osman" je: b) bitka kod Hoćima
14. Osmanu je nadopunjeno ___________ pjevanje,a autor im je ______________________.
15. Stihovi "Ah,a sad imam pamet hitru..." pripadaju: c) Suzama sina razmetnoga
16. Odredi alegorijske odnose u "Dubravki" - Dubravka:
Dubrava:
Grdan:
Miljenko:
17. Dubravka je: a) pastirska igra
18. Najbolji hrvatski barokni liričar je: b) Ivan Bunić - Vučić
19. Pjesnički ciklus lirske poezije Frane Krsta Frankopana naziva se...
20. Ignjat Đurđević autor je: b) uzdasi Manda....nešto xDDD pokornice
21. Najznačajniji predstavnici baroka na sjeveru Hrvatske su:
22. "Suze marunkove" pisane su kao: c) šaljivi ep
23. Antun Kanižlić je a) najznačajniji b) najstariji c) posljednji ... predstavnik hrvatskog baroka (treba zaokružit - neznam točan odg na ovo pitanje =))
24. Ozaljskom jezično-književnom krugu pripada: b) Fran Krsto Frankopan
25. Jezik predstavnika ozaljskog kruga je: c) hibridni
26. Autor spjeva "Sveta Rožalija" je: b) Antun Kanižlić
27. U hrvatskoj baroknoj književnosti dominiraju: a) religiozne poeme

PRIMJENA LIJEKOVA KOD PULMOLOŠKIH PACIJENATA

SEKRETOLITICI (EKSPEKTORANSI,MUKOLITICI)
- optimalna hidracija ŕ najbolja pomoć pri iskašljavanju
- sekretolitici,ekspektoransi BISOLVON MUCODYN
FLUIMUKAN MUKOLEN
- čajevi i sirupi u kućnoj primjeni (trputac,jaglac)
ANTITUSICI (ANTITUSIVNA TERAPIJA)
- zbog štetnosti suhog kašlja prevencija
o zbog komplikacija – hemoptoa,CVI,ruptura aneurizme
o iscrpljuje pacijenta
o uzrokuje bol
- ANTITUSICI – lijekovi kojima se smanjuje reflex kašljanja
- lijekovi kodeinske skupine
o dužom primjenom mogu izazvati ovisnosti
o zbog toga se koriste rjeđe i kraće
ANTITUBERKULOTICI
- prema Međunarodnoj organizaciji za suzbijanje tuberkuloze za Th tuberkuloznih bolesnika koristi se raznovrsna kombinacija više antituberkulotika
- najčešća primjena
o izoniazida (EUTIZON)
o rifampicina (RIMACTAN)
o streptomicina
o etambutola
o pirazinamida
- Th dugotrajna (6-9 mjeseci,nekad godinu dana)
- Komplikacije:
o oštećenje jetre,živaca,gušterače
o artralgija
o smetnje vida i sluha
- točno uzimanje lijekova u svrhu prevencije komplikacija
o funkcionalni testovi jetre
o audiogram
o kontrola vida
ANTIBIOTICI
- liječnik ih ordinira prema nalazu mikrobiološke pretrage (ako nije moguće liječnikova logika i poznavanje antimikrobne Th)
- uzimanje antibiotika
o u točno određeno vrijeme (da se njegova koncentracija u organizmu ne bi pala ispod djelotvorne razine i zbog moguće pojave rezistencije bakterija)
o na točno određen način
o u točno propisanoj količini
- ako se daje peroralno u obliku kapsula ne smiju se otvarati (jer u kiselom sadržaju želuca biva uništen i njegov učinak izostaje)
- oprez sestre kod parenteralne primjene ŕ lijekom može stvoriti rezistenciju bakterija u okolini što dovodi do hospitalnih infekcija tim uzročnicima
- u zatvorenim kontejnerima se eliminiraju svi iskorišteni materijali (ampule,igle,…)
- mliječne,mutne i masne otopine se NE daju intravenski
- pri injiciranju antibiotika moguća pojava ANAFILAKTIČKOG ŠOKA (CAVE PENICILLIN – pregled u temp. listu i u razgovoru s bolesnikom)
- moguć nastup ANAFILAKTIČKOG ŠOKA i bez ranije preosjetljivosti
o Znakovi i simptomi anafilaktičkog šoka
§ iznenadna slabost
§ blijed
§ hladan ljepljiv znoj
§ površno,ubrzano,stridorozno disanje
§ otežan govor
§ slab,filiforman,brz puls
§ pad krvnog tlaka
§ opstipacija,urinarna inkontinencija
- kod pojave ANAFILAKSIJE
o PREKIDANJE DAVANJE LIJEKA
o PACIJENTA STAVITI U AUTOTRANSFUZIJSKI POLOŽAJ
o PRIMJENA ŠOK TERAPIJE
§ ADRENALIN
§ ANTIHISTAMINICI (iv. poslije adrenalina)
§ AMINOFILIN (u dozi 6 mg/kg samo u slučaju bronhospazma ako nije nestao nakon adrenalina)
§ KISIK (liječnikova odredba)
§ iv. INFUZIJA (kristaloidne,koloidne otopine prema liječnikovoj odredbi)


ANALGETICI (ANTIPIRETICI)
- temp. viša od 39°C snižava se antipireticima (ASPIRIN,PARACETAMOL)
- antipiretski učinak imaju i drugi nesteroidni antireumatici
- daju se prema liječnikovoj odredbi
- Komplikacije
o alergijske reakcije na salicilate (aspirinska astma)
o krvarenja
o pogoršanje ulkusne bolesti
- prestanak primjene antipiretske Th kada temp. padne ispod 38°C
BRONHOSPAZMOLITICI
a) BETA – ADRENERGIČKI SIMPATOMIMETICI (stimulatori beta-adrenergičkih receptora)
- selektivno djeluju na bronhe,minimalno na srce (Salbutamol tj. VENTOLIN)
- neselektivni simpatomimetici (ADRENALIN) – lijek kod anafilaksije
o djeluje nekoliko minuta nakon injiciranja i traje 15 – 20 minuta
o daje se s.c.,i.m.,i.v
- i.v. primjena adrenalina
o 1 mL adrenalina razrijediti sa 10 mL fiziološke otopine (1:1000)
o liječnik injicira kroz 10 minuta
o nakon 10-15 minuta ponavljanje iste doze
- neželjene popratne pojave uzimanja adrenalina
o glavobolja
o strah
o palpitacije
o tremor
o nemir
o mučnina
o povraćanje
o bljedilo i znojenje
o tahikardija
o stenokardija
o aritmije
o porast krvnog tlaka
b) LIJEKOVI IZ GRUPE TEOFILINA (aminofilin ampule i tbl.)
- injiciranje aminofilina ne manje od 10 minuta
- komplikacije zbog prebrze aplikacije su
o vrtoglavica
o tahikardija
o nesvijest
o smrt
- intravenozno aminofilin daje liječnik,a sestra u obliku mikroinfuzije (polako)
- bronhospazmolitici se mogu dati u obliku tbl.,supozitorija,sirupa,raspršivača i parenteralno
- primjena aerosola za inhalaciju pomoću raspršivača (VENTOLIN)

KORTIKOSTEROIDI (hormoni kore nadbubrežne žlijezde)
- zbog antialergijskog,antiinflamatornog i imunosupresivnog djelovanja primjenjuju i glukokortikoidi (zbog nedjelotvornosti drugih lijekova)
- peroralnu dozu kortikosteroida dati ujutro na pun želudac (jer oštećuje sluznicu želuca)
- NUS – POJAVE KORTIKOSTEROIDNE TH
o GASTROINTESTINALE – bol u trbuhu,perforacija i krvarenje iz želuca i crijeva
o KARDIOVASKULARNE – hipertenzija,edemi,hipokalijemija,alkaloza
o BUBREŽNE – edemi,retencija urina
o METABOLIČKE – povišen ŠUK
o CNS – psihički poremećaji,nesanica,ovisnost
o SUPRESIJA IMUNOSNOG ODGOVORA – sklonost infekcijama
o MIŠIĆNO-SKELETNE – osteoporoza,frakture,mišića slabost

CITOSTATICI
OKSIGENOTERAPIJA
- primjena kod respiratorne insuficijencije (prije očistiti dišne puteve od sekreta)
- osigurati aplikator za kisik (maske,kanile,tubuse,maske)
- kontrola parcijalnih tlakova respiracijskih plinova i ABS-a prije i poslije primjene kisik
o prema ovim nalazima liječnik određuje protok kisika (koliko L/min.)
- indikacije za uporabu kisika
o ac. pogoršanje hipoksemije
o suzbijanje hipoksije tkiva
- komplikacije oksigenoterapije – intoksikacija kisikom
o supsternalna bol
o smanjenje vitalnog kapaciteta
o nadražaj nosnoždrijelne sluznice
- primjena visokih konc. kisika bez prekida duže od 24h
o edem pluća
o smanjenje difuzije plinova
o smanjenje PaO2,povišenje PaCO2
o acidoza
- kisik ne gori,ali podržava gorenje (uklanjanje zapaljivih tvari iz prostorije i izbjegavanje primjene alkoholnih i uljnih preparata u njezi sluznice i kože)

INHALACIJE
- udisanje aerosola (sitne kapljice raspršenog lijeka)
- resorpcija duboko u bronhalnoj i pulmonalnoj sluznici
- resorptivna površina veća ŕ veća efikasnost lijeka
- inhalacije omogućuju lokalno djelovanje,razmekšavanje sekreta i odcjepljivanje od stijenke
- brže djelovanje lijeka ŕ manja doza (manje komplikacija)
- provode se pomoću raspršivača ili električnog inhalatora
- primjena lijeka i u obliku praška pomoću diska (DPI)
- inhaliraju se
o ekspektoransi
o antimikotici
o bronhodilatatori
o antibiotici
o kortikosteroidi
- nakon svake inhalacije kortikosteroidima ispiranje usne šupljine (da ne bi došlo do gljivičnih infekcija sluznice usne šupljine)
- mjerenje vršnog protoka izdahnutog zraka pomoću MJERAČA MAKSIMALNE BRZINE IZDAHNUTOG ZRAKA (PFM – Peak Flow Meter)

ZDRAVSTVENA NJEGA NEFROLOŠKIH BOLESNIKA

ZDRAVSTVENA NJEGA NEFROLOŠKIH BOLESNIKA
- teška patološka stanja mokraćnog sustava liječe se na odjelima NEFROLOGIJE (interna),UROLOGIJE (kirurgija) ili na posebnom Zavodu za nefrologiju i arterijsku hipertenziju
- Zavod za nefrologiju i arterijsku hipertenziju
o bolesnički odjel
o poliklinički odjel (ambulante) ŕ veza između zdr. ustanova na sekundarnoj razini sa zdr. ustanovama na primarnoj razini
- odjel nefrologije usko surađuje s odjelom urologije i Centrom za dijalizu

CENTAR ZA DIJALIZU
- organizacijska jedinica namijenjena za bolesnike s renalnom insuficijencijom
- o odjelima se brinu stručno osposobljene medicinske sestre i liječnici
- nadzor dijaliziranih bolesnika je kontinuiran
- rad u tri smjene,a pojedina hemodijaliza traje 3-4 sata
- svaki bolesnik zna točno kada treba doći (dan i sat) i na koji aparat se priključuje
- nakon svake hemodijalize vrši se dezinfekcija aparata i mijenja se sterilni sustav za dijalizu (važno je poštovati pravila asepse da ne dođe do infekcije)
- moguća komplikacija infekcija virusom hepatitisa (takvi pacijenti hemodijaliziraju se u posebnoj prostoriji s naznakom „izolacija“ na posebnim aparatima za dijalizu)

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA ZDRAVSTVENE NJEGE OBOLJELIH OD BOLESTI MOKRAĆNOG SUSTAVA
CJELOVITO PROMATRANJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD BOLESTI MOKRAĆNOG SUSTAVA
IZGLED BOLESNIKA
1) KOŽA I VIDLJIVE SLUZNICE
- česta blijedožuta boja kože
- uremično inje – kod uremije se štetne tvari ne mogu izlučiti preko bubrega pa se ureja izlučuje preko znoja i kristalizira se na dlačicama
- stomatitis sa uleracijama (sitnim vrijedovima sluznice usta) – čest kod uremije
2) GLAVA,TRUP I EKSTREMITETI
- EDEM POTKOŽNOG TKIVA (NEFROLOŠKI EDEM)
o upućuje na mogućnost oštećene funkcije bubrega
o pretežno posljedica hipoalbuminemije
§ posljedično smanjenje koloidnoosmotskog tlaka unutar krvnih žila pa tekućina izlazi kroz pore kapilara u okolna tkiva
o mogu biti izraženi u potkožnom tkivu cijelog tijela (ANASARCA)
o za razliku od kardijalnih edema nefrološki edemi se najprije pojavljuju na licu i očnim kapcima (podbuhlo lice – katkad se oči ne mogu zatvoriti)
o ne nestaju u ležećem položaju kao kod srčane dekompenzacije
o jače izraženi ujutro
o na dodir topli
o mekan,elastičan i gnjecav poput tijesta
o na pritisak dugo ostaje udubina
o bljeđe boje
STANJE SVIJESTI
- gubitak koncentracije i duševna tromost – prvi simptomi poremećaja svijesti uremičnih pacijenata
- napredovanjem uremije nastaju teži poremećaji svijesti i UREMIČNA KOMA
POKRETLJIVOST I POLOŽAJ BOLESNIKA U KREVETU
- usporenost i slaba (ograničena) pokretljivost kod uremije
- nepokretan pacijent u terminalnoj fazi uremije
- tromost kod acc. Glomerulonefritisa
- zbog otežanog disanja pacijent spontano zauzima Fowlerov (polusjedeći) položaj
- komatozan pacijent stavlja se u Kolemanov položaj
VITALNE FUNKCIJE (ZNAKOVI)
1) TEMPERATURA
- zimica i visoka temperatura često znakovi acc. bolesti bubrega i mokraćnog sustava
- subfebrilitet kod kroničnih upala
2) KRVNI TLAK
- hipertenzija kod oštećenja bubrega i kod poremećenog izlučivanja renina (hormona koji je važan u regulaciji tlaka) ŕ mjerenje tlaka više puta u danu,a izmjerene vrijednosti u temp. listu
3) PULS
- tahikardija u mirovanju zbog porasta temperature ili je znak zatajivanja srca
4) DISANJE
- dispnea – moguća kod uremije ili je znak zatajenja srca
- Kussmaulovo disanje – duboko i šumno karakteristično za uremiju
IZLUČEVINE
1) MOKRAĆA
- medicinska sestra – tehničar promatra,mjeri i bilježi količinu,izgled,miris,reakciju i specifičnu gustoću mokraće
- količina i učestalost mokrenja – diureza važan podatak o stanju mokraćnog sustava
o vrlo važan simptom bolesti su oligurija i anurija
- diureza – količina izlučene mokraće tijekom 24 sata
- poliurija – povećano izlučivanje mokraće u 24 sata (više od 3000 mL)
- oligurija – smanjeno stvaranje mokraće u 24 sata (manje od 400 mL)
- anurija – potpuni prestanak stvaranja mokraće ili manje od 100 mL u 24 sata
- dizurija – mokrenje uz napor,usporeno i s prekidima
- izgled mokraće – promjene izgleda mokraće lako se opažaju ŕ znak bolesti mokraćnog sustava
o hematurija – prisutnost krvi u mokraći (mokraća je crvene boje)
§ mikrohematurija
§ makrohematurija
o Dg izvora makrohematurije (pokus u tri čaše)
§ pacijent mokri u tri čaše zaredom,ne smanjujući mlaz mokraće
§ ako su sve tri čaše urina jednako krvave ŕ izvor krvarenja bubreg ili pijelon
§ makrohematurija samo u prvoj čaši ŕ krv iz uretre
§ makrohematurija samo u trećoj čaši ŕ krv iz mokraćnog mjehura
o mutna mokraća – pojava bjelančevina (proteinurija),gnoja (piurija) ili soli
- miris mokraće – specifičan miris,stajanjem se rastvara i zaudara po amonijaku
- reakcija mokraće
o normalna mokraća je slabo kisela ŕ pH je oko 6,0
o reakcija mokraće ovisi i o prehrani
§ kod biljne prehrane reakcija alkalna
§ kod prehrane bogate bjelančevinama reakcija kisela
o bubrezi vrlo važni u regulaciji acidobazne ravnoteže ŕ u određivanju stupnja kiselosti ili lužnatosti
- specifična gustoća mokraće
OSTALI SIMPTOMI I ZNAKOVI BOLESTI
- mukla bol – nastaje zbog rastezanja bubrežne kapsule i češća je kod upala
- kolike – nastaju naglo kod bubrežnih kamenaca
o pojavljuju se u lumbalnom području
o šire se u spolne organe
- trzaji i grčevi mišića,poremećaji osjeta i konvulzije – kod uremije
- slab i površan san
- gubitak apetita
- mučnina i povraćanje simptomi vezani uz probavni sustav
- štucavica i gubitak tjelesne težine


ZADACI MEDICINSKE SESTRE – TEHNIČARA PRI PROVEDBI DIJAGNOSTIČKIH POSTUPAKA
LABORATORIJSKE PRETRAGE
- prvog dana boravka rutinske pretrage
BIOKEMIJSKE PRETRAGE
- PRETRAGE KRVI
o Specifične pretrage krvi – ureja i kreatinin
§ bubrezi jedini organ pomoću kojeg se izlučuju produkti AK i proteina,a to su urea (80%) i kreatinin
§ porast kreatinina u krvi proporcionalan oštećenju funkcije bubrega i visina njegove koncentracije važna u određivanju bubrežne funkcije
§ kod zatajenja bubrega povećava se konc. uree i kreatinina u krvi
o Ostale pretrage krvi
§ Određivanje koncentracije Na+,K+,Ca2+,glukoze u krvi
§ Određivanje elektroforeze bjelančevina
§ ABS
§ lipidi,kolesterol
§ ŕ kod zatajenja bubrega povišen kalij,a sniženi natrij i kalcij
kalij 3.8 – 5.5 mmol/L
natrij 135 – 151 mmol/L
kalcij 2.2 – 2.7 mmol/L
Referentne vrijednosti

PRETRAGE URINA
- KEMIJSKI PREGLED I PREGLED SEDIMENTA URINA
o najjednostavnija metoda u otkrivanju bolesti mokraćnog sustava
o urin se uzima ujutro,srednji mlaz,u kemijski čistu posudicu
o ime i prezime pacijenta upisati na posudicu,a ne na poklopac
o kompletan pregled mokraće – rutinska pretraga koja podrazumijeva ispitivanje kiselosti,specifične gustoće,prisutnosti bjelančevina,krvi,glukoze, ketona,urobilinogena,bilirubina i pregled sedimenta mokraće
o orijentacijski pregled mokraće – reagens trake koje reagiraju promjenom boje ŕ otkrivanje proteinurije,hematurije i glikozurije
o dokazivanje proteina u mokraći – pokus sa 20%-tnom sulfosalicilnom kiselinom ŕ jedna kap tog reagensa ukapa se u epruvetu ispunjenu urinom
§ slabo zamućenje mokraće – OPALESCENCIJA
§ jasno zamućenje – znak veće konc. bjelančevina
o prisutnost glukoze,ketona,bilirubina,urobilinogena i Bence-Jonesovog proteina upozoravaju na patološka stanja u drugim organima
o SEDIMENT MOKRAĆE – dobije se centrifugiranjem urina tijekom 10 min.
§ odlijevanje tekućeg dijela mokraće,a 1-2 kapi sedimenta kapne se na predmetno stakalce i gleda pod mikroskopom
Normalan nalaz sedimenta mokraće
Leukociti kod žena 0 – 5 L u vidnom polju
Leukociti kod muškaraca 0 – 3 L u vidnom polju
Eritrociti 0 – 2 E u vidnom polju
Pokoja stanica pločastog epitela,nešto kristala kalcijeva oksalata ili urata i pojedini hijalini cilindar

Patološki nalaz sedimenta mokraće Povišen broj
Cilindrurija granuliranih i staničnih cilindara
Bakteriurija bakterija
Hematurija eritrocita
leukociturija leukocita
• cilindri potječu isključivo iz tubula (odljev bubrežnih tubula kod oštećenja renalnog parenhima)
• eritrociti i leukociti mogu potjecati iz svih dijelova mokraćnog sustava
- BIURET METODA – pretraga kojom se određuje količina izlučenih proteina u diurezi (normalna vrijednost do 150 mg)
o uzima se jedna epruveta urina iz diureze
- FUNKCIONALNE PRETRAGE – važne u procjeni težine bubrežnih bolesti
o Vrste funkcionalnih testova
§ Određivanje glomerularne filtracije
§ Sposobnost koncentracije mokraće
o ODREĐIVANJE GLOMERULSKE FILTRACIJE
§ KLIRENS KREATININA – najčešća metoda za prosudbu glomerulske filtracije ŕ koliko bubreg pročisti kreatinina iz plazme u mokraću u jedinici vremena
§ Postupak izvođenja pretrage
• priprema sestre uz suradnju bolesnika
o izvođenje pretrage u biokemijskom laboratoriju
• pacijent mora znati važnost sakupljanja diureze
• osigurati označenu posudu za mokraću i dati je bolesniku
• provjera da li je pacijent razumio upute
• nakon 24 sata izmjeriti količinu mokraće
• odvojiti 2 epruvete urina,a ostalo ili iskoristiti za ostale pretrage ili baciti
• izvaditi pacijentu jednu epruvetu venske krvi
• na uputnicu upisati podatke
o ime i prezime,spol,dob pacijenta
o dijagnoza
o datum
o napisati i izmjerenu diurezu,težinu i visinu pacijenta
• osigurati transport materijala u biokemijski laboratorij (1 epruveta krvi i 2 epruvete urina) sa pravilno popunjenom uputnicom
o SPOSOBNOST KONCENTRACIJE MOKRAĆE
§ provodi se
• pokus koncentracije
• određivanje osmolalnosti
• specifična gustoća mokraće
§ postupak nakon izvođenja
• pacijent mora znati izvođenje pokusa
• u 14 sati pacijent prestane uzimati tekućinu
• do završetka pokusa smije jesti samo suhu hranu
• u 17 sati mokri u nužnik
• sestra daje pacijentu označene boce za mokraću
• prije spavanja pacijent dobije i.m. PITRESIN (radi suzbijanja žeđi)
• u prvu bocu pacijent mokri od 17 do 5h (s napomenom da u 5h ujutro mokri još u prvu bocu)
• nakon toga mokri svaki sljedeći sat u jednu od tri predviđene boce
o primjer: 1. boca 17 – 5 sati 2. boca 5 – 6 sati 3. boca 6 – 7 sati 4. boca 7 – 8 sati
• s uputnicom se sve boce mokraće transportiraju u biokemijski laboratorij ŕ mjeri se osmolalnost i specifična gustoća
• normalan bubreg sposoban koncentrirati mokraću do spec. gustoće 1.024 ŕ ako je najveća koncentracija spec. gustoće manja od 1.024,smanjena je sposobnost reapsorpcije vode
• normalne vrijednosti osmolalnosti mokraće 800-1200 mmol/kg
o specifična težina 1.020 odgovara osmolalnosti 800 mmol/kg

MIKROBIOLOŠKE PRETRAGE
- MIKROBIOLOŠKI PREGLED MOKRAĆE (URINOKULTURA)
o radi se kod sumnje na bakterijske upale mokraćnih putova i bubrega
o pravilno uzimanje urina ŕ točnost mikrobiološkog nalaza
§ toaleta i dezinfekcija spolovila
§ metoda srednjeg mlaza
§ poklopljena sterilna posudica za mokraću ili sterilna epruveta s čepom


aseptični uvjeti rada
o VAŽNO!!!
§ pranje spolovila sapunom i pravilna dezinfekcija
• 0.05% HIBISEPT GLUKONAT ili
• 0.25% CETAVLON ili
• OCTANISEPT
§ brisanje ženskog spolovila sa 6-7 vatica namočenih u dezinficijens u smjeru od simfize prema anusu (raširiti labije)
§ brisanje muškog spolovila kružno oko ušća uretre prema van
§ jedna vatica = jedno prebrisavanje
§ mokraća je normalno mb. sterilna
o ako se mokraća za bakteriološku pretragu uzima u noći (u hitnoći) čuvamo je u hladioniku na +4°C

o do kontaminacije dolazi ako je broj bakterija manji od 103 u 1 ml (manje od 1000) ŕ treba ponoviti pretragu
o broj bakterija veći od 105 u 1 ml (preko 100 000) označava bakteriuriju i infekciju te zahtijeva liječenje prema ANTIBIOGRAMU
- KRV ZA MIKROBIOLOŠKU ANALIZU (HEMOKULTURA)
o vadi se kod visokog febriliteta i kod sumnje na urosepsu
o uzročnik se dokazuje nasađivanjem i rastom na hranilištu
- BRIS ŽDRIJELA
o uzima se kad se sumnja na streptokoknu upalu,imunološki povezanu s pojavom ac. glomerulonefritisa

LABORATORIJSKE PRETRAGE
RADIOLOŠKE PRETRAGE
- NATIVNA SNIMKA UROTRAKTA
- UROGRAFIJA
- MIKCIJSKA CISTOURETROGRAFIJA
- SELEKTIVNA RENALNA ANGIOGRAFIJA
- CT BUBREGA

NATIVNA SNIMKA UROTRAKTA BEZ KONTRASTA
- prikazuje položaj,oblik i veličinu bubrega
- ako postoje kamenci u pijelonu ili u mokraćnim putevima
- pacijent mora imati prazna crijeva jer fekalne mase sprječavaju vidljivost bubrega
- priprema bolesnika
o medicinska sestra informira pacijenta o pretrazi
o upoznaje ga s pripremom za pretragu
o nekoliko dana prije pretrage preporučeno izbjegavati hranu koja sadrži celulozu
o dan prije snimanja bolesnik uzima čvrstu hranu sa što manje tekućine (za večeru obavezno žganci ŕ da nestane zrak) i sredstvo za čišćenje crijeva
o ujutro prije pretrage pacijent je natašte (ne smije jesti ni piti nakon ponoći)

UROGRAFIJA (PIJELOGRAFIJA)
- primjena zbog uvida u anatomsko i funkcionalno stanje pijelona i uretera
- za pretragu se koristi kontrastno sredstvo
o moguća aplikacija i.v. ŕ INTRAVENSKA UROGRAFIJA
o aplikacija i.v. infuzijom ŕ INFUZIJSKA UROGRAFIJA
o RETROGRADNA UROGRAFIJA ŕ prikaz kanalnog sustava bubrega nakon retrogradnog unosa kontrasta
- priprema pacijenta ista kao i kod nativnog snimanja urotrakta
- prije pretrage rade se nalazi
o alergološkog testa na jodni preparat
o kreatinina i ureje (svježi)

MIKCIJSKA CISTOURETROGRAFIJA
- izvodi se radi dokazivanja VEZIKOURETERALNOG REFLUKSA (anomalija kada se urin vraća iz mokraćnog mjehura u ureter i u bubreg)
- priprema pacijenta
o na odjelu se uvodi urinarni kateter
o snima se nakon punjenja mokraćnog mjehura kontrastom (pasivni refluks) i u aktu mikcije (aktivni refluks)

SELEKTIVNA RENALNA ANGIOGRAFIJA
- izvodi se perkutanom punkcijom femoralne arterije te uvođenjem katetera do polazišta renalnih arterija
- selektivno prikazivanje krvnih žila bubrega (moguće stenoze renalne arterije) uvođenjem katetera u renalnu arteriju i ubrizgavanjem kontrasta

KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT BUBREGA)
- otkrivanje nekih patoloških promjena bubrega koje se rtg pretragom ne vide
- dobiju se i podaci o gustoći sadržaja patološke tvorbe (tkivo,tekućina)
- priprema pacijenta: mora biti natašte

NUKLEARNO – MEDICINSKE PRETRAGE
NUKLEARNA MAGNETNA REZONANCIJA (MR)
- prikaz strukture bubrega ,urotrakta i susjednih regija preciznije od CT-a,a bez izlaganja radijaciji
- dužnost med. sestre – tehničara je psihička priprema pacijenta
DINAMIČKA SCINTIGRAFIJA BUBREGA
- dg metoda za procjenu funkcije,a u manjoj funkciji za snimanje anatomske strukture bubrega
- koristi se za mjerenje
o glomerulske filtracije
o efektivnog protoka plazme kroz bubrege pa pri tome i
o perfuzije bubrega
o diferencijalnu funkciju lijevog i desnog bubrega
- i.v. se ubrizgava radioaktivni jod 131
- RENOGRAM prikazuje funkcionalnu sposobnost i anatomsku građu bubrega (dg intrarenalnih tumora,cista i dr. patoloških tvorbi)

ULTRAZVUČNE METODE PRETRAGA
ULTRAZVUK BUBREGA (UZV BUBREGA)
- neinvazivna pretraga sa širokom primjenom u dg bubrežnih bolesti
- koristi se za
o razlikovanje cisti od solidnih tvorbi
o položaj bubrega i veličinu
o dg opstrukcijskih uropatija i nefrolitijaza

ENDOSKOPSKE METODE PRETRAGA
CISTOSKOPIJA
- omogućuje pregled unutrašnjosti mokraćnog mjehura pomoću cistoskopa
- cistoskop mora imati uređaj za ispiranje jer tekućina u mjehuru mora biti prozirna (bez mokraće,krvi,gnoja)
o za ispiranje sterilna fiziološka (NaCl) ili destilirana voda (topla da ne izazove grčeve)
- izvođenje pretrage u aseptičnim uvjetima
- omogućuje uzimanje tkiva za citohistološke preglede
- priprema pacijenta
o psihička priprema
o pisana suglasnost
o fizička priprema
§ preventivna primjena uroantiseptika 3-4 dana prije pretrage

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENATA OBOLJELIH OD KARDIJALNE DEKOMPENZACIJE (ZATAJENJA SRCA)

SRČANA DEKOMPENZACIJA (ZATAJENJE SRCA) – stanje u kojem srce ne može održati normalan minutni volumen krvi jer miokard nema potrebnu snagu da izbaci dovoljnu količinu krvi u krvne žile potrebnu za fiziološke (metaboličke) potrebe organizma
- postoji desnostrana i lijevostrana srčana dekompenzacija
- uzroci srčane dekompenzacije su sva patološka stanja koja oštećuju srce
KOMPLIKACIJE SRČANE DEKOMPENZACIJE:
- najteži oblik popuštanja lijevog srčanog ventrikla manifestira se pod slikom PLUĆNOG EDEMA zbog porasta plućnog kapilarnog tlaka
Dg:
- KLINIČKA SLIKA
- EKG
- RTG srca i pluća
- UZV srca
- SCINTIGRAFIJA (p.p.)
- mjerenje CVT – a (p.p.)
Th:
- kardiotonici
- diuretici
- O2
- provodi se i Th protiv patološkog stanja koje je uzrokovalo dekompenzaciju
- kirurška (promijenjenih srčanih zalistaka)
PROMATRANJE KARDIJALNO DEKOMPENZIRANOG PACIJENTA:
- ZNAKOVI DISPNEE
o otežano disanje s ortopnoičnim položajem u mirovanju
o noćna dispnea
o Cheyne – Stokesovo disanje
o srčana astma
§ ortopnea
§ dispnea
§ nemiran je,uplašen
§ obliven hladnim znojem
§ napadaj većinom noću (alarmantno stanje ŕ prethodi edemu pluća)
- ARITMIJA I TAHIKARDIJA U MIROVANJU
- CIJANOZA
- EDEMI KARDIJALNOG TIPA
o na gležnjevima i potkoljenicama,skrotumu kod muškaraca pri sjedenju ili stajanju
o na leđima i krstači pri ležanju
o slijede silu težu
o tvrdi na pritisak
o blijeda,suha,sjajna,na svjetlu presijavajuća koža
o ascites
o anasarca
- MOKRENJE
o oligurija
o nikturija
o urin tamnije boje i visoke specifične gustoće
- OSTALI SIMPTOMI
o nabrekle vene na vratu
o anoreksija
o pasivitet pacijenta
o meteorizam
o malaksalost

Lipidi

LIPIDI
- masti i spojevi slični mastima
- KRITERIJ = topivost - netopivi u vodi,topivi u organskim otapalima (benzen,eter,
kloroform,kloroform-metanol
- PODJELA LIPIDA
o 1) LIPIDI KOJI NE HIDROLIZIRAJU
§ ugljikovodici
§ viši alkoholi (C10 i više)
§ više kiseline (C10 i više)
o 2) JEDNOSTAVNI ESTERI
§ masti (masne kiseline + glicerol)
§ voskovi (masne kiseline + alkohol)
§ sterolni esteri (masne kiseline + kolesterol)
o 3) FOSFOLIPIDI
§ fosfatidne kiseline (masne kiseline + glicerol + fosfat)
§ fosfatidi (masne kiseline + glicerol + fosfat + aminoalkohol)
o 4) GLIKOLIPIDI
§ cerebrozidi (masne kiseline + sfingozin + šećer)
§ gangliozidi (masne kiseline + sfingozin + neuraminska kiselina)
- skupine 1 i 2 nazivamo jednostavnim,a skupine 3 i 4 složenim lipidima (jer hidrolizom nastaju više od dva produkta)

MASTI
Neutralne masti po kemijskoj prirodi pripadaju esterima
KISELINA + ALKOHOL ESTER + VODA
nerazgranate više monokarboksilne kiseline + GLICEROL MAST + VODA (masne kiseline)
Glicerol (trovalentni alkohol) može stvarati - monoestere (MONOACILGLICEROL) - diestere (DIACILGLICEROL) obično sa 2-3 različite kiseline - triestere (TRIACILGLICEROL)
- prirodne masti – smjesa mnogih triacilglicerola
o sve kiseline u njima su sastavljene od parnog broja C-atoma (jer se u organizmu sintetiziraju od ostatka octene kiseline – C2 fragmenta)
§ najčešće palmitinska (C16H32O2) i stearinska (C18H36O2)
§ često i nezasićene masne kiseline – oleinska (C18H34O2)
- masti su puno nezasićenih kiseline,tekuće nazivamo ulja
- HIDROLIZA MASTI – provodi se lužinama pri čemu nastaju SAPUNI (alkalijske soli masnih kiselina)

MASTI su prirodni esteri alkohola glicerola i većeg udjela zasićenih masnih kiselina.
ULJA su prirodni esteri alkohola glicerola i većeg udjela nezasićenih masnih kiselina.
Sastav masti i ulja: 1) alkohol GLICEROL (propan – 1,2,3 – triol)

2) MASNE KISELINE a) ZASIĆENE „VIŠE“ MASNE KISELINE - MIRISTINSKA KISELINA (tetradekanska kiselina) - kokosova mast C13H27COOH - PALMITINSKA KISELINA (heksadekanska kiselina) - palmina mast C15H31COOH - STEARINSKA KISELINA (oktadekanska kiselina) - svinjska mast C17H35COOH
b) NEZASIĆENE „VIŠE“ MASNE KISELINE - OLEINSKA (9-cis-oktadekanska kiselina) - maslinovo ulje C17H33COOH zbog toga što na devetom C-atomu ima dvostruku vezu čime je i nezasićena kis. - LINOLEINSKA KISELINA (9-cis-12-cis-oktadekadienska kiselina) C17H31COOH - kikiriki
Karboksilne kiseline koje ulaze u sastav masti i ulja imaju paran broj C-atoma (najčešće od 14,16 i 18 C-atoma - uglavnom od 12 do 26 C-atoma).
Karboksilna kiselina mora imati više od 4 ugljikova atoma da bi bila viša masna kiselina.

REAKCIJE LIPIDA
esterifikacija
1) ESTERIFIKACIJA karboksilna kis. + alkohol ester + voda
hidroliza estera
o kod produkata koji nastaju nastavci za zasićene masne kiseline je –OIL,a za nezasićene –IL
o kod većeg udjela zasićenih masnih kiselina nastati će MAST
o kod većeg udjela nezasićenih masnih kiselina nastati će ULJE
2) HIDROLIZA masti i ulja ŕ pri čemu nastaju gliceroli više masne kiseline
3) POTPUNO HIDROGENIRANJE nezasićenih „viših“ masnih kiselina
4) SAPONIFIKACIJA (DOBIVANJE SAPUNA)
mast ili ulje + NaOH ŕ glicerol + tvrdi sapun
mast ili ulje + KOH ŕ glicerol + meki sapun
SAPUNI – alkalijske soli natrija i kalija i viših masnih kiselina

MASTI U ORGANIZMU
- važne za prehranu ljudi i životinja
- vrlo bogate energijom
- biološko značenje masti – služe kao REZERVNA TVAR
- hrana koja je ušla u organizam u količini većoj od potrebne uvjetuje
o pretvaranje u mast
o deponiranje u tkivima
- tako nastale masti iskorištavaju se kad nastupi nestašica hrane
- kad organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili iz masnih rezervi mora ih najprije razgraditi

RAZGRADNJA MASTI – PROBAVA LIPIDA
1) HIDROLIZA u GLICEROL i MASNE KISELINE pod djelovanjem enzima LIPAZE (ESTERAZE)
2) postepena enzimska hidroliza masti (TRIACILGLICEROLA)
a. počinje djelovanjem TRIACILGLICEROL-LIPAZE
b. nastavljaju je diacilglicerol-lipaza i monoacilglicerol-lipaza
c. enzimska reakcija pod kontrolom hormona – ADRENALINA i GLUKAGONA
d. hidroliza masti u hrani se provodi prvenstveno u tankom crijevu djelovanjem lipaze pankreasa (aktiviraju je soli žučnih kiselina)
§ te soli djeluju kao emulgatori masti (time se povećava granična površina i olakšava cijepanje)
§ lipaza pankreasa djeluje samo na emulgirane masti i cijepa esterske veze na C1 i C3 triacilglicerola
§ 50-60% masti resorbira se kao 2-monoacil-glicerol,a ostatak se potpuno odcijepi djelovanjem 2-monoacil-glicerol lipaze
3) produkti razgradnje masti različito se koriste u organizmu:
a. fosforilacija glicerola u jetri koji se može iskoristiti za izgradnju glukoze (može se dalje razgraditi na isti način kao UH)
4) glicerol u organizmu prelazi u DIHIDROKSIACETON i dalje se razgrađuje kao šećer
5) razgradnja (VIŠIH) MASNIH KISELINA po načelu b-oksidacije u jedinice C2 – događa se u mitohondrijskom matriksu
o oksidacija vezana na FAD
o hidratacija vezana na NAD
o oksidacija
o tioliza pomoću CoA

SLOŽENI LIPIDI
- FOSFOLIPIDI i GLIKOLIPIDI – derivati glicerola i sfingozina,izgrađuju staničnu membranu
o FOSFOLIPIDI – diesteri fosfatne kiseline
o GLIKOLIPIDI – umjesto fosfata sadrže ostatak monosaharida ili oligosaharida
- LIPOPROTEINI – agregati lipida i proteina u različitom omjeru
o predstavljaju transportni oblik lipida u krvnoj plazmi
o nastaju pretežno u jetri
o u sluzokoži crijeva nastaju slično građeni HILOMIKRONI (služe za prijenos masti u limfi)
- masne kiseline fiziološki važne molekule jer ulaze u sastav fosfolipida i glikolipida te služe kao metaboličko gorivo
- u obliku triacilglicerola (neutralne masti) uskladištuju se masnom tkivu,a iz njega se mogu mobilizirati hidrolitičkim djelovanjem lipaza koje su pod hormonalnom kontrolom
- aktivirani oblik masnih kiselina je acil-CoA (koenzim A) kroz unutrašnju mitohondrijsku membranu transportira

SVOJSTVA MASTI
- masti i masna ulja se nalaze nagomilane kao rezervna tvar u masnom tkivu životinjama,sjemenkama i biljkama
- potpuno čiste masti su bez boje,okusa i mirisa i možemo ih podijeliti na:
o ČVRSTE MASTI – goveđi i ovčji loj
o POLUČVRSTE MASTI – svinjska mast i maslac
o TEKUĆE MASTI – ulja (biljna i životinjska)
§ životinjska ulja – riblje
§ biljna ulja – od plodova (masline,sjemenke)
- gustoća im je manja od gustoće vode i zato plutaju na vodi
- nepolarno otapalo
- potpunim izgaranjem daju ugljični dioksid i vode
- nemaju točno određeno talište
- utjecaj masti na organizam
o dobre strane (ne smijemo ih izbaciti iz prehrane)
§ visokoenergetska hrana-dobar izvor energije (1 g masti cca. 37,7 kJ)
§ rezervna tvar – rezervni izvor energije
§ pojedini vitamini se otapaju isključivo u mastima – DEKA
§ izolacija topline
§ izolator unutarnjih organa
§ riblje ulje smanjuje koncentraciju triglicerida i kolesterola u krvi
o loše strane
§ povišenje tjelesne mase
§ ateroskleroza ŕ moždani i srčani udar (‘ konc. lipida u krvi)

KOLESTEROL – visokomolekulski alkohol
- kemijske formule C27H46O
- stvara se u jetri
- nalazi se u staničnim membranama
- vrlo bitan za metabolizam organizma
- ulazi u sastav žuči,preteča je mnogih hormona
- na unutrašnjoj površini može stvarati naslage koje kalcificiraju čime se smanjuje polumjer i elasticitet krvnih žila (dolazi do oštećenja k.ž. ŕ ATEROSKLEROZA)
- u hrani ga ima najviše u žutanjku i svinjskoj masti

Zdravstvena njega neuroloških bolesnika

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD CEREBROVASKULARNOG INZULTA/CVI (MOŽDANOG UDARA)
- ishemijski poremećaj cirkulacije u mozgu
- ishemija (grč. ishein-obustaviti , haima-krv) = manjak krvi u tkivima
- duži nedostatak krvi ŕ odumiranje moždanog tkiva ŕ INFARKT MOZGA
- TIA (tranzitorna/prolazna ishemijska ataka/napad) – simptomi nestaju u roku 48 sati
ETIOLOGIJA
a) začepljenje krvne žile ugruškom krvi (embolusom,trombom) – 80% svih CVI
b) hipertenzijsko krvarenje – 20% svih CVI
KLINIČKA SLIKA
1) poremećaji motorike ŕ hemiplegija i hemipareza suprotne strane tijela
2) poremećaji senzibiliteta ŕ suprotne strane tijela
3) poremećaji govora ŕ afazije
4) poremećaji svijesti ŕ sve do kome
ZADACI MEDICINSKE SESTRE – TEHNIČARA kod pacijenata sa CVI:
1) CJELOVITO PROMATRANJE (VF,pokretljivost,svijest)
2) OSOBNA HIGIJENA (polupokretnih,nepokretnih ; pacijenti sa CVI-om smanjeno pokretni)
3) SPRJEČAVANJE KDL (dekubitus,tromboza,tromboflebitis,kontrakture,nesvjestica,
respiratorne infekcije)
4) PRIPREMA ZA dg ZAHVATE
a. NEUROLOŠKI PREGLED
b. LAB. PRETRAGE KRVI I URINA
c. LP (između 4. I 5. lumb. kralješka ŕ krv u likvoru ŕ hipert. krvarenje)
d. CT (odmah 1. dan ŕ najbolje vidljiva ishemija),MR,scintigrafija mozga,EEG, cerebralna angiografija,dopler,…
5) PRIMJENA Th
a. ANTIKOAGULANTNA SREDSTVA (Heparin)
b. ANTIAGREGACIJSKA SREDSTVA – pripravci acetilsalicilne kiseline (Aspirin) ŕ sprečava agregaciju (sljepljivanje) trombocita
c. KORTIKOSTEROIDI (Deksametazon) ŕ protiv edema mozga
d. ANTIBIOTICI
e. KARDIOTONICI,ANTIHIPERTENZIVI
6) PREHRANA BOLESNIKA
o prirodna pasivna
o umjetni načini prehrane
7) RHB – započeti je što ranije (unutar 48 sati) bez obzira na stanje i stupanj pokretljivosti + govorna RHB
8) ZDRAVSTVENI ODGOJ
a. regulacija hipertenzije i ‘ kolesterola
b. lij. diabetesa mellitusa i srčanih bolesti
c. redukcijska dijeta (smanjen ukupni unos hrane) ŕ izbjegavanje šećera,soli, masti
d. zabraniti alkohol i pušenje (nikotin sužuje k.ž.)
e. regulacija načina života (rekreacija,šetnje,…)
PREVENCIJA
1) PRIMARNA PREVENCIJA
o identifikacija osoba sklonih CVI-ju
o korekcija činitelja koji pogoduju pojavi CVI-a (hipertenzija,hiperlipidemija, pretilost)
2) SEKUNDARNA PREVENCIJA
o osobe koje su preboljele CVI
§ da se spriječi progresija bolesti
§ da ne bi došlo do ponavljanja incidenta
MJERE SEKUNDARNE PREVENCIJE
- pridržavanje uputa o liječenju bolesti/stanja koja su izazvala CVI
- redovne zdr. kontrole
- uspostavljanje i održavanje motivacije za život
- izbjegavanje stresa
- postizanje i održavanje idealne tjelesne mase
- zdrava prehrana
- nepušenje
- aktivnost primjerena dobi
- potpora od strane obitelji

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD EPILEPSIJE (PADAVICE)
- epileptičari u povijesti: Vincent van Gogh,Aleksandar Veliki,Gaj Julije Cezar,Fjodor Mihajlovič Dostojevski,Lord Byron,Alfred Nobel
- EPILEPSIA,grč. obuzetost,napad
- jedna od najčešćih neuroloških bolesti
EPILEPSIJA KROZ POVIJEST
- Hamurabijev zakonik ŕ „morbus sacer“
- Hipokrat ŕ uzrok u mozgu
- srednji vijek ŕ utjecaj đavola,opsjednutost (ŕ egzorcizam)
- predrasude!!!
EPILEPSIJA
- nasljeđuje se predispozicija u 5% slučajeva (niži prag podražljivosti neurona)
- živi prijenos podražaja u moždanim živčanim stanicama
- obilježena povremenim i opetovanim izbijanjem snažnih impulsa u manjim ili većim skupinama moždanih stanica
- iznenadni poremećaj djelovanja CNS-a
- napad kratko traje,spontano nestaje
ETIOLOGIJA EPILEPSIJE
- IDIOPATSKA ŕ uzrok nepoznat u 70% slučajeva
- SIMPTOMATSKA
o tumori
o moždani udar
o krvarenja
o trauma mozga
o upale
o alkoholizam
PODJELA EPILEPSIJA
1) GENERALIZIRANE
a. VELIKI EPI-NAPAD („GRAND MAL“)
b. MALI EPI-NAPAD („PETIT MAL“)
2) PARCIJALNE
a. PSIHOMOTORNA – temporalna,aura,psihomotorni napad,sužena svijest (opasnost od sumračnih stanja)
b. JACKSONOVA – simptomatska,svijest očuvana,klonički trzaji mišića
MALI EPI-NAPAD
- iznenadna kratkotrajna psihička odsutnost
o Traje nekoliko sekundi
- pacijent ne reagira na podražaje
- prazan pogled u daljinu
- prisutna potpuna amnezija


VELIKI EPI-NAPAD
- AURA – skup simptoma koji prethodi napadu,predosjećaj (šum u ušima,bljeskanje pred očima,znojenje)
- nagli gubitak svijesti i pad (pacijent pri padu može i kriknuti)
- generalizirani tonički grč – pacijent se ukoči i ispruži (10-20 s)
- klonički grčevi (traju do 30 s) – trzaji cijelog mišićja
- pjena na ustima (zbog grčeva žvačne muskulature) ŕ može biti krvava (jer si pacijent može pregristi jezik)
- disanje otežano
- zjenice proširene
- mikcija i defekacija ponekad
- pacijent dođe k svijesti (nakon oko 30 s – 1 min)
- nakon buđenja pacijent neko vrijeme u dubokom snu (nekoliko min. – nekoliko h)
- amnezija na događaj (pacijent se sjeća samo aure)
- nakon toga pacijent može biti:
o iscrpljen,umoran
o dezorijentiran,smeten
o agresivan
o glavobolja
PROVOKATORI VELIKOG EPI-NAPADA
- visoka temperatura (ne smijemo dozvoliti da epileptičaru naraste temp. da ne bi došlo do velikog epi-napada)
- alkohol (ac. pijano stanje kod epileptičara) i droge (narkomanija)
- bljeskajuća svjetla (disko,televizija,kompjuter)
- prekomjerno izlaganje suncu (ljeti)
- hiperventilacija (produbljeno i ubrzano disanje kod fizičkog napora i psihičkog uznemiravanja)
- ozljede (udarci – od blažih do težih) u glavi
- izostanak sna (nus-pojava antiepileptika je san)
INTERVENCIJE ZA VRIJEME I NAKON NAPADA
- osigurati privatnost
- u auri pacijenta pripremiti za pad (u bolničkim uvjetima + orofaringealni tubus – „airway“-otvoriti dišne putove)
- zaštititi glavu da ne udari o tvrdu podlogu
- olabaviti napetu odjeću
- odmaknuti namještaj
- ne nasilno otvarati čeljust
- ne ograničavati bolesnikove pokrete
- nakon napada STABILAN BOČNI POLOŽAJ
- omogućiti miran san
- orijentirati pacijenta nakon buđenja

Dg:
1) ANAMNEZA (HETEROANAMNEZA – zbog mogućnosti afazije,amnezije,…)
2) EEG
3) CT i MR

Th:
- kod simptomatske epilepsije ŕ kauzalno (uzročno) liječenje
- ANTIEPILEPTICI (Phemiton,Tegretol)
o potiskuju opću i žarišnu prenadraženost mozga
o najbolji „antiepileptik“ ŕ najmanja doza + najmanja pospanost = prevencija napada
o nus pojave: pospanost
o važna je redovita primjena bez obzira na učestalost napada (i ako nema napada antiepileptici se moraju redovito uzimati)
o ne smije se naglo izostaviti ili promijeniti lijek;NE DOZVOLITI DA PACIJENT OSTANE BEZ LIJEKA
ZDRAVSTVENI ODGOJ:
- usvajanje znanja o epilepsiji
o kroničan tijek (bolest je dugotrajna!!!)
o poduka pacijenta i obitelji (jako je bitna podrška obitelji!)
o nužnost uzimanja lijekova i redovitih kontrola ŕ prevencija epi statusa
- razumijevanje stanja uvjetovanih bolešću
o napad = neugodno iskustvo
o pacijent se srami,napet je ŕ može razviti depresiju
o pacijent taji bolest!
o REAKCIJA OBITELJI VRLO VAŽNA
o informiranje bliže okoline
o životni stil u skladu s bolesti (pacijent treba raditi sve ono u čemu ga bolest ne sputava) ŕ samopouzdanje
- nadzor nad napadima
o ponekad se aura može javiti ranije pa se pacijent stigne skloniti s opasnih mjesta i leći prije nego što započne napad
o izbjegavanje činitelja koji provociraju napad
- psihosocijalna prilagodba
o socijalni i psihološki problemi ponekad veća teškoća nego napad
o nije prepreka za rad,ali broj zanimanja ograničen
§ ne preporuča se rad na mjestima gdje bi za vrijeme napada pacijent mogao ozlijediti sebe i druge ljude te izazvati štetu
o ne preporuča se vožnja motornih vozila
o uslijed psihičkih problema razgovor s pacijentom je često onemogućen
§ „ljepljivost“ – pacijent se ne može odvojiti od jedne teme
§ okolišavajuće mišljenje i govor
§ razdražljivost

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD PROGRESIVNE MIŠIĆNE DISTROFIJE
DISTROFIJA (grč. dys – ne ; trefo – hranim)
- označava poremećaj ishrane mišićnog tkiva
o nasljedna i kronična bolest
o početak u djetinjstvu i pubertetu
o degenerativne promjene na mišićima – njihovo slabljenje
§ najprije mišići zdjelice i ramena,zatim lice i cijelo tijelo
o smanjena pokretnost do nepokretnosti
ZADACI MEDICINSKE SESTRE-TEHNIČARA kod progresivne mišićne distrofije:
1) CJELOVITO PROMATRANJE BOLESNIKA – pokretljivost,hod
2) NADZIRANJE ILI PROVOĐENJE OSOBNE HIGIJENE PACIJENTA
3) SPREČAVANJE KDL
4) PRIMJENA LIJEKOVA
5) PREHRANA PACIJENTA (kalorična,vitamini,minerali,Fe,tekućina)
6) RHB – što ranije da ne dođe do atrofije mišića; MJERE FIZIKALNE TERAPIJE
7) ZDRAVSTVENI ODGOJ + PSIHOTERAPIJA

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD MULTIPLE SKLEROZE
(doslovni prijevod sa latinskog je MNOGOSTRUKO OTVRDNUĆE,ali taj naziv nitko ne koristi)
- česta bolest CNS-a
- javlja se u dobi od 20. do 40. god. (u tom razdoblju se javljaju prvi simptomi – „BOLEST MLADIH LJUDI“)
- češća od žena
- polovica oboljelih postaje invalidna 5-6 godina od pojave bolesti,a ovisna o drugima 15-20 godina od pojave bolesti
- bolest DEMIJELINIZACIJE (propadanje mijelinske ovojnice-mijelina)
ETIOLOGIJA:
- nepoznata! ŕ pretpostavka jesu virusi,psihičke i fizičke traume,autoimunitet, genetska sklonost!


- bolest češća u krajevima gdje je razvijeno ovčarstvo,gdje ima smole,dima ; a od nutritivnih činitelja spominju se krumpir,kupus,…
- u RH endemski prisutna u Gorskom kotaru

KLINIČKA SLIKA:
- parestezije (mravinjanje,žarenje,peckanje) u rukama i nogama
- glavobolje
- mučnine
- povraćanja
- smetnje vida (dvoslike) i govora
- poremećaji motorike (hemi,para,mono,…)
- poremećaji hoda (nesigurnost)
- smetnje mikcije i defekacije
- psihički poremećaji ŕ od euforije (bezrazložno veselo raspoloženje) i razdražljivosti do tjeskobe i depresije
- bolest se pogoršava svakim tjelesnim naporom (PUNO ODMORA!!!) i graviditet
ZADAĆE MEDICINSKE SESTRE-TEHNIČARA kod pacijenta oboljelog od multiple skleroze:
1) CJELOVITO PROMATRANJE BOLESNIKA
a. hod (POMOĆ!!!)
b. pokretljivost ; bolovi
c. psihičko stanje
d. izlučine
2) ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE
o njega bolesnika ovisno o stupnju bolesti
o regulacija defekacije i mikcije
o kod INKONTINENCIJE ŕ kateterizacija
o kod OPSTIPACIJE ŕ prehrana,laksativi,klizma
o redovna toaleta ano-genitalne regije
3) SPREČAVANJE KDL – tromboflebitis
4) PRIMJENA LIJEKOVA – antibiotska zaštita od infekcija
5) RHB – mjere fizikalne terapije
o aktivne vježbe
o pasivno pokretanje
o održavanje zglobne pokretljivosti
o pri težoj invalidnosti invalidska pomagala
6) PREHRANA BOLESNIKA – prirodna pasivna ; kalorična
7) ZDRAVSTVENI ODGOJ BOLESNIKA
o poduka pacijenta i obitelji o
§ čuvanju općeg zdravstvenog stanja
§ ishrani
§ što dužem održanju pokretljivosti stalnom i prikladnom fizioterapijom
o profilaktičke mjere
§ urinokultura
§ hitno liječenje za sprječavanje komplikacija ŕ UROINFEKTI
o psihoterapija
o klubovi bolesnika osnovani zbog pomoći i samopomoći

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD PARKINSONOVE BOLESTI
- bolest poremećaja BAZNIH GANGLIJA ŕ velike nakupine sive tvari u dubini mozgovine u obje polutke
- djelatnost baznih ganglija prvenstveno namijenjena pokretačkoj djelatnosti tijela ŕ usklađuju osnovne tjelesne motorike te se putem njih ostvaruju svrsishodne kretnje
- djelatnost se temelji na djelovanju NEUROTRANSMITERSKIH SUSTAVA
o KOLINERGIČKOG sustava
o DOPAMINERGIČKOG sustava
- dio baznih ganglija degenerira i dolazi do gubitka dopaminskog neurotransmitora koji ima ulogu inhibirati (umiriti) djelovanje
KLINIČKA SLIKA:
1) AKINEZA – otežano pokretanje
o sve voljne kretnje usporene ili izvedene oslabljenom snagom
o posljedice:
§ HOD – nesiguran,spor,sitni koraci,tapkanje na mjestu,sukretnje pri hodu zaostaju
§ RAVNOTEŽA – padovi pri promjeni smjera kretanja
§ DRŽANJE – pogrbljeno
§ LICE – ukočen i prazan izraz lica,osiromašena mimika
2) RIGOR – povećanje napetosti mišića
o pacijent ne može opustiti mišiće i ima osjećaj ukočenosti
o jednolično raspoređen po mišićima trupa i udova ŕ pridonosi daljnjem oštećenju motorike
3) TREMOR – drhtanje,trešnja
o posebice ruku i glave (kao njihanje oko nestvarne osi)
o javlja se u mirovanju
o pri izvođenju voljnih radnji i u snu se povlači
o pojačava ga svako uzbuđenje
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA S PARKINSONOVOM BOLESTI:
1) CJELOVITO PROMATRANJE – pokretljivost,hod,položaj u krevetu,psihički poremećaji,..
2) ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE – smanjeno pokretan pacijent
3) SPRJEČAVANJE KDL
4) PRIMJENA LIJEKOVA
a. DOPAMIN
b. ANTIKOLINERGICI
c. ANTIDEPRESIVI
d. SEDATIVI
5) PRIRODNA PASIVNA PREHRANA BOLESNIKA
o smjestiti bolesnika u sjedeći ili polusjedeći položaj
o ponuditi pranje ruku
o zaštititi prsište pacijenta ubrusom (čisti ručnik,kuhinjska krpa,staničevina, papirnati ručnik ; NE! jastučnica,plahta,mokri korišteni ručnik)
o biti uz pacijenta cijelo vrijeme hranjenja
o ne požurivati pacijenta
o ne naguravati hranu u usta
o kontrola da li pacijent guta (zbog oslabljenog reflexa gutanja te žvakanja)
o razgovor s pacijentom o ugodnim temama
o potaknuti pacijenta da pojede cijeli obrok
o dati pacijentu tekućinu
o ponuditi pacijentu pranje zubiju
o smjestiti ga u ležeći položaj
o raspremiti pribor
6) RHB BOLESNIKA – mjere fizikalne terapije
7) ZDRAVSTVENI ODGOJ
o poduka bolesnika i obitelji o njezi i prehrani
o česta depresivna stanja,zaboravnost,pacijent često nejasno govori

Zdravstvena psihologija - OSJETI I PERCEPCIJA

- OSJETI – doživljaji koji nastaju uslijed djelovanja podražaja na naše osjetne organe
o doživljaji koji nastaju na podražaje koji u obliku fizikalne ili kemijske energije stižu do naših osjetila te se živčanim impulsom prenose do mozga ŕ doživljavamo ih (naše osjete mogu zahvatiti neke fizikalne promjene,npr. promjene temperature)
o ne doživljavamo ih posebno već naš mozak na poseban način analizira, organizira i osmišljava osjetne informacije ŕ rezultat je PERCEPCIJA
o PERCEPCIJA (opažanje cjeline) – organiziranje i interpretiranje osjeta u smislene cjeline (predmet vidimo jedinstven)
o osjet i percepcija se ne razlikuju,jer su usko povezani
§ PRIJE NASTAJE OSJET,a onda tek PERCEPCIJA

OSJETNA ADAPTACIJA
- smanjenje intenziteta osjeta
- nastaje zbog stalne i nepromjenjive izloženosti nekom podražaju
- do osjetne adaptacije dolazi zbog:
o osjetni sustavi zbog svoje građe reagiraju na promjene u našoj okolini
o istodobno se osjetljivost za podražaje koji se ne mijenjaju smanjuje
o u svakom trenutku do naših osjetila stiže velik broj podražaja ŕ ne možemo na sve istodobno reagirati
- vrlo je korisna (bez obzira što se smanjuje osjetljivost)
o omogućuje nam da usmjerimo pažnju na nove informacije iz okoline,a da nam pritom ne smetaju trajno prisutni podražaji
§ kada bi bili svjesni svih podražaja koji stižu do naših osjetila osjećali bi se vrlo neugodno i ne bi bili u stanju efikasno reagirati na nove podražaje
OSJETNI SUSTAVI
- OSJETI: vid,sluh,njuh,miris,okus,dodir,toplo,hladno,bol,za ravnotežu,kinestetički,…
- osjetilo je građeno da može primiti podražaj (određen oblik energije) i pretvoriti ga u živčani impuls (prenosi se do mozga)
- osjetni sustav se sastoji od:
1) osjetila koje sadrže receptore za primanje podražaja
2) senzornog živca (prenosi živčane impulse od receptora do mozga)
3) senzornog dijela mozga (ŕ nastaju osjetni doživljaji)


VID
- podražaj za osjet vida je SVJETLOST
- osjetni organ koji omogućuje viđenje je OKO
- svjetlost – elektromagnetsko zračenje određene valne duljine (širi se prostorom u valovima) ŕ X-zrake (1 nm) ili TV signal (30 cm)
o ljudsko oko opaža valne duljine 400-700 nm
o svojstva bitna za doživljaj svjetlosti
§ valna duljina (udaljenost između dva vala)
• opažanje valnih duljina kao zelene,plave,crvene
§ amplituda vala
• intenzitet svjetlosti
• količina energije koju svjetlost sadrži
§ intenzivna svjetlost ŕ više energije u valovima i valovi veće amplitude
- funkcije oka
o prima i usmjerava svjetlosne podražaje (leća,zjenica)
o pretvara svj. podražaje u živčane impulse (mrežnica)
o prenosi živč. impulse do mozga ŕ omogućuje viđenje
- dijelovi oka
o ulazak svjetlosti kroz zjenicu ŕ refleksno mijenjanje veličine zjenice ŕ regulacija količine svjetlosti koja će ući u oko
§ prevelika količina svjetlosti ŕ suženje
§ manje svjetlosti se propušta nakon suženja
§ veličina zjenice se regulira šarenicom (mišić koji okružuje zjenicu)
o nakon ulaska svjetlosti dolazi do leće (elastična struktura koja mijenja svoju zakrivljenost)

usmjerava svjetlost na mrežnicu (retinu) ŕ stražnji dio oka
• receptorske stanice osjetljive na svjetlost
• podraživanje recept. st. Izaziva živčane impulse ŕ preko vidnog živca se prenose do mozga
o tamo gdje vidni živac izlazi iz oka nema recept. stanica ŕ SLIJEPA TOČKA (PJEGA)
§ kada slika nekog objekta dođe do leće ona se okreće ŕ slika se na mrežnicu projicira naopačke


mi sliku koju opažamo vidimo normalno jer se ne stvara u očima već u mozgu ŕ sistem nastajanja viđenja:
§ Svjetlost podražuje receptore koji se nalaze u mrežnici
§ ŕ stvaranje živčanih impulsa koji pristižu u odgovarajuće područje u mozgu
• podražavanjem tih dijelova mozga nastaju vidni osjeti
o izazivanje vidnih osjeta i bez svjetlosnih podražaja
§ provođenje živč. impulsa može se izazvati
• pritiskom
• električnim podraživanjem
§ pr. zažmirimo i lagano pritisnemo unutrašnji dio oka (nalazi se uz nos) ŕ vidni osjet na vanjskom dijelu oka (nalazi se uz sljepoočnicu)
o receptorske stanice koje se nalaze u mrežnici (ŠTAPIĆI i ČUNJIĆI)
§ specijalizirane za pretvaranje svjetlosnih podražaja u živčane impulse
§ štapići – uski i dugački; čunjići – na jednom kraju lagano zadebljanje
§ ŠTAPIĆI
• osjetljivi i na male količine svjetlosti ŕ snalaženje u uvjetima slabijeg osvjetljenja ŕ omogućuju NOĆNO VIĐENJE
• ima ih 120 milijuna
• nalaze se na periferiji mrežnice
• omogućuju vid na rubovima vidnog polja
• kod poremećaja funkcije štapića
o relativno dobro vide po danu,ali noću gotovo ništa
o teškoće u opažanju objekata na rubovima vidnog polja
§ ČUNJIĆI
• nalaze se u sredini mrežnice
• ima ih oko 6 milijuna
• manje osjetljiviji na svjetlost od štapića
• specijalizirani za opažanje različitih boja
• kod poremećaja funkcije čunjića
o problem opažanja boja ŕ sljepoća za boje (daltonizam)
§ u prosjeku se kod muškaraca javlja kod 1 na 15
§ kod žena rjeđe ŕ kod 1 na 100-tinu
• kod žena nasljedni poremećaj gdje mogu na sinove prenijeti gen odgovoran za poremećaj
§ najčešće poremećaj u razlikovanju crvene i zelene boje,rjeđe u razlikovanju žutog i plavog
§ izuzetno rijetko sljepoća za sve boje,a često osobe imaju cijeli život sljepoću za boje,a nisu svjesne
SLUH
- podražaj za osjet sluha je zvuk
- slušni organ je UHO

ZVUK je pokretanje molekula
zraka,koje nazivamo zvučnim valovima
o bitna svojstva za naš doživljaj zvuka
§ amplituda zvučnog vala
• određuje glasnoću zvuka koja se mjeri u decibelima
o raspon zvukova od 0-140 dB koje možemo čuti
o zvukovi glasniji od 110 dB su opasni po sluh
§ frekvencija zvuka / učestalost zvučnih valova
• određuje visinu tona koja se mjeri u hertzima
o veća frekvencija = veći tonovi
o možemo čuti zvukove u rasponu od 20 do 20 000 Hz
- UHO – organ koji pretvara zvučne valove u živčane impulse koji odlaze u slušno područje u mozgu
o dijelovi uha su
§ VANJSKO UHO – tu ulaze zvučni valovi
§ SREDNJE UHO – do bubnjića zvučni valovi putuju iz vanjskog uha ŕ zatitra bubnjić ŕ vibracije se prenose kroz slušne koščice
• u PUŽNICI ŕ receptorske stanice za sluh
• pužnica ispunjena tekućinom i sadrži više membrana (najvažnija BAZILARNA membrana)

zvučni valovi koji prolaze kroz pužnicu
je pokreću i pomiču SLUŠNE DLAČICE

receptori za sluh koji izazivaju živčane
impulse u slušnom živcu
§ UNUTRAŠNJE UHO – nakon slušnih koščica tu dolaze vibracije

MIRIS I OKUS
- koriste kemijske molekule koje dopiru do receptora (tu se zasniva razlika od vida i sluha koji koriste fizičku energiju kao podražaj)
- mogu se nazvati i KEMIJSKIM OSJETILIMA
- podražaj za osjet MIRISA – molekule koje isparavaju neke tvari (supstance)
§ te molekule dolaze do receptora za njuh ŕ nalazi se u nosu (pr. da bi osjetili miris neke hrane nešto iz te hrane mora doći do našeg nosa)
- podražaj za osjet OKUSA – molekula neke supstance mora podražiti osjetne receptore za okus koji se nalaze na jeziku ŕ okusni receptori se nazivaju OKUSNE KVRŽICE
- 4 osnova okusa ŕ SLATKO,SLANO,KISELO,GORKO (ostali okusi su kombinacija ili
mješavina ovih)
prednji dio jezika dio na prednjem stražnji dio jezika dijelu sa desne i sredina jezika s desne i lijeve strane lijeve strane
- osjet okusa se može mijenjati ŕ ovisi o okolnostima u kojima iskušavamo neku hranu
- pr. ako smo prehlađeni i nos nam je začepljen (ne osjećamo mirise) može nam promijeniti i okus hrane ŕ MIRIS I OKUS SU POVEZANI OSJETI

KOŽNI OSJETI
- DODIR,TOPLO,HLADNO i BOL
- podražaj za osjet DODIRA ŕ pritisak pojedinih dijelova tijela
o receptori ravnomjerno raspoređeni po tijelu ŕ ima ih više na prstima nego na leđima pa su prsti osjetljiviji
- podražaj za osjete TOPLO i HLADNO ŕ temperatura koja dopire do naše kože
o predmeti topliji od temp. kože topliji,a hladnije hladniji (doživljaj)
o istodoban podražaj s jedne i druge strane ŕ samo osjećaj topline
- podražaj na BOL ŕ vrlo vrući predmeti koji izazivaju bolne osjete
o bol nam daje osjet informacije o opasnostima po naš organizam
o kada nebismo osjećali bol ŕ opasnost po organizam

OSJETI RAVNOTEŽE I KINESTETIČKI OSJETI
- receptori za osjet RAVNOTEŽE ŕ nalaze se u unutrašnjem uhu
o okretanje tijela ili glave dovodi do pokretanja tekućine u kanalima unutrašnjeg uha ŕ podražaj receptorske stanice u obliku dlačica ŕ šalju informacije o ravnoteži u mozak
o bez ravnoteže ne bismo mogli hodati,vozati bicikl ili motor
o prevelik podražaj našeg osjetila na ravnotežu ŕ brza vrtnja oko svoje osi
- KINESTETIČKI OSJETI – osjeti za pokrete i položaj pojedinih dijelova tijela
o receptori za kinestetičke osjete se nalaze po cijelom tijelu ŕ mišići,tetive,zglobovi
§ neprekidno slanje informacija u mozak i govore mu o položaju naših organa
o kada nebismo imali ove osjete ne bismo znali pokrenuti neki dio tijela ukoliko to ne bismo vidjeli te bi svaki složeniji pokret bilo nemoguće izvesti


PERCEPTIVNA VARKA (ILUZIJA) – pojava kod koje se percepcija razlikuje od one koju bismo mogli predvidjeti na temelju analize podražajne situacije
PSIHOFIZIKA – područje psihologije koja se bavi odnosom između intenziteta podražaja i intenziteta osjeta (doživljaja)

Ponavljanje - zdravstvena psihologija (mehanizmi učenja i komunikacija s bolesnicima)

1. klasicno uvjetovanje
2. uzroci zaboravljanja
3. oblici i primjeri interferencije
4. znakovi neverbalne komunikacije
5. zasto zdr. djelatnici u razgovoru sa pacjentima često koriste medicinske nazive
6. najvazniji naziv kod operantnog uvjetovanja(potkrepljenje)
7. kratkotrajno pamcenje
8. gdje se stvaraju tragovi u pamcenju(engrami)
9. sto je amnezija
10. osnovna funkcija neverbalne komunikacije
11. najvazniji problem u komunikaciji izmedu bolesnika i zdr. djelatnika
12. objasni metodu ucenja(Bendura)
13. objasni povezanost izmedu ucenja i pamcenja
14. 2 smetnje pamcenja kod starijih osoba
15. vaznost i svrha komunikacije
16. zone udaljenosti
17. dugorocno pamcenje

ULOGA DJEČJEG VRTIĆA U INTELEKTUALNOM RAZVITKU

PREDŠKOLSKO DIJETE
- UČI GOVORITI I USVAJA ODREĐENI RIJEČNIK
- STJECANJE PREDODŽBI I PRVIH JEDNOSTAVNIH POJMOVA
- DIJETE PROMATRA,RAZMIŠLJA,PAMTI,MISLI,RAZVIJA PAŽNJU
POTICANJE KREATIVNOSTI DJETETA igrom,čitanjem pričama,slušanjem glazbe,promatranjem slika, crtanjem

U dječjem vrtiću dijete:
STJECANJE ODREĐENOG KVANTUMA ZNANJA uz pomoć odgojitelja
- spoznaje potrebne za svakodnevni život u procesu promatranja tijekom slobodnih aktivnosti
FORMIRANJE UMIJEĆA I NAVIKA
- stalnom „zaposlenošću“ stjecanje navika u procesu aktivnosti – igri,slobodnim aktivnostima kojoj potpomažu raznovrsni materijal
RAZVIJANJE INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
- u procesu rješavanja novih zadataka gdje dijete primjenjuje ranija znanja i sposobnosti da bi došlo do novih odgovora i riješilo zadatak
- izoštravanje osjetila,razvoj sposobnosti percepcije,razvoj mašte, sposobnost mišljenja,pozornost i pamćenje
NJEGOVANJE INTERESA I RADOZNALOSTI
- podrška,poticaj i sustavno razvijanje radoznalosti čime se kod djece pobuđuju zanimanja za nove spoznaje ŕ pozitivan stav prema učenju i intelektualnim djelatnostima

DJEČJI VRTIĆ
Ć SOCIJALNA ADAPTACIJA KROZ BORAVAK I RAZGOVOR S VRŠNJACIMA
Ć INTENZIVNIJI INTELEKTUALNI RAZVOJ
Ć BRŽE POSTIZANJE ZRELOSTI ZA ŠKOLU