Blog za MEDICINSKE SESTRE i TEHNIČARE =D

nedjelja, 10.04.2011.

Biokemija - Heterociklički spojevi

HETEROCIKLIČKI SPOJEVI
- vrsta spojeva koji u prstenu osim C-atoma sadrže najčešće i N,O i S
- prstenasti sustavi sa 5 ili 6 članova
- u prstenu može biti više heteroatoma
- posebno važni INDOL i PURIN

U heterocikličke spojeve spadaju:
1) ALKALOIDI
2) VITAMINI
3) LIJEKOVI – ANTIBIOTICI

ALKALOIDI
- spojevi koji sadrže 1 ili više atoma dušika u heterocikličkom prstenu,pa stoga imaju BAZIČNA svojstva
- poznato je oko 2 500 alkaloida
- alkaloidi su:
o NIKOTIN iz duhana
o KOFEIN u kavi i čaju
o KININ u toniku
- KOFEIN je odgovoran za stimulativno djelovanje kave,čaja,kakaa,coca-cole
- KININ se upotrebljava kao lijek protiv malarije tako da ubija nametnike malarije u organizmu

PODJELA DROGA:
1) STIMULANSI
2) HIPNOTICI
3) PSIHODELIČNE DROGE
4) NARKOTICI

STIMULANSI
- povećavaju osjetljivost živčanog sustava
- ubrzavaju reakcije i stvaraju osjećaj snage
- NIKOTIN,KOKAIN,KOFEIN,ECSTASY

NIKOTIN (C10H14N2)
- dobiva se od duhana
- u poljoprivredi se koristi kao insekticid
- smrtna doza je 40 mg
- postao društveno neprihvatljiv
- veće količine mogu izazvati paralizu dišnog sustava i smrt
- KAKO PREPOZNATI PUŠAČA? specifičan miris – smrad,žutilo prstiju,žuti zubi
- posljedice konzumacije nikotina: ovisnost,bolesti krvožilnog sustava,karcinomi (pluća, ždrijela,jednjaka,gušterače,usne šupljine),kronični bronhitis,kod trudnica – spontani pobačaj,prijevremeni porod,mala tjelesna težina djeteta

KOFEIN
- privremeno odgađa umor i pospanost
- veće količine – dehidracija
- dobiva se od kave i guarane
- dobre strane:
o ubrzava metabolizam
o potiče motoričke sposobnosti ljudi
o dobro djeluje kod opstipiranih ljudi

KOKAIN
- dobiva se od biljke koka (raste u tropskim zemljama južne Amerike – glavni izvoznik Kolumbija)
- simptomi korištenja: ‘ krvni tlak,ubrzan rad srca,ubrzano disanje,nemir, razdražljivost,osjećaj viška energije,paranoja,hiperaktivnost,sklonost hedonizmu i zabavi
- kratko djelovanje (do 30 min.)
- posljedice korištenja:
o jaka fizička ovisnost
o veliki izdaci za kupovinu droge
o oštećenje nosazbog ušmrkavanja
o oštećenje vena zbog ubrizgavanja
o teška depresija
o pri odvikavanju – psihoze
o opasnost infekcije
o sklonost promiskuitetu
o mutacije na DNK
o prestanak rada srca i krvarenje ŕ smrt


ECSTASY
- sintetska droga (umjetno dobivena)
- glavni sastojak je MDMA otkriven 1913. te se koristio kao lijek za mršavljenje
- simptomi
o hiperaktivnost
o razdražljivost
o grčenje mišića
o suha usta i nos
- posljedice
o razvoj ovisnosti
o psihičke promjene
o mogućnost psihoza
o trajna oštećenja mozga
o iscrpljen organizam i mršavljenje
o prijelaz na jače droge – heroin

HIPNOTICI
- smiruju i na taj način usporavaju CNS
- sredstva za smirenje (barbiturati,sedativi,Praxiten,Apaurin,Helex)
- u organizmu se zadržavaju 2-10 dana nakon uzimanja
- simptomi: otežano disanje,lupanje srca,pospanost,tupi pogled – ravnodušnost, neusklađenost pokreta
- nakon uzimanja potreba za sve većim dozama
- uzimaju se kod teških srčanih oboljenja
- posljedice:
o moguće predoziranje u kombinaciji s alkoholom
o ovisnost
o ukočenost mišića
o dulja razdoblja sna
o nejasan govor
- hipnoticima (depresiji kao posljedici) sklonije su žene

PSIHODELIČNE DROGE
- niti ubrzavaju niti usporavaju CNS – izazivaju halucinacije
- LSD,PCP,marihuana,gljive

MARIHUANA (canabis)
- dobiva se od biljke konoplje
- u organizmu se zadržava 1-5 tjedana
- simptomi uzimanja:
o pucanje očnih kapilara
o suhoća usta i grla
o nekontrolirano slinjenje
o gubitak koncentracije i koordinacije
o smanjena radna sposobnost
o glad

- posljedice: nedosljednost u komunikaciji,depresija,akutna sumanost,ludost, nekontrolirane reakcije,pogoršano kratkoročno pamćenje,povećan rizik od uzimanja drugih jačih droga
- u nekim državama legalizirana jer se koristi u medicinske svrhe (kod multiple skleroze,teških stadija karcinoma,…)
- 20-50% mladih eksperimentira u srednjoj školi,a 5% ih redovito konzumira

LSD – vezan za hippy pokret i djecu cvijeća
- izaziva halucinacije i oštećuje kromosome
- samoozljeđivanje zbog halucinacija
- djelovanje traje 8-16 sati
- ima 100× jače djelovanje od kokaina
- simptomi kod uzimanja: dezorjentacija,čudno ponašanje,halucinacije,stanje slično psihozi
- posljedice uzimanja: oštećenje funkcije mozga,paranoja,strah,panika, samoozljeđivanje,naknadne halucinacije

NARKOTICI
- sredstva za ublažavanje bolova
- Metadon (Heptanon),Morfin,Kodein (nalazi se u Analginu),Heroin


HEROIN – polusintetska droga koja se dobiva od maka
- simptomi kod uzimanja: usporenost,pospanost,promijenjena boja glasa,usporen puls i disanje,ubodi po tijelu,posljedice ušmrkavanja,psihofizička ovisnost,promijenjena cjelokupna ličnost i ponašanje
- posljedice: psihofizičko propadanje,velika potražnja za novcem,sklonost kriminalu i prostituciji,zaraze hepatitisom,AIDS-om; razna oboljenja jetre,bubrega,pluća; predoziranje ŕ smrt


- vrste heroina:
o Heroin 1 – morfinska baza,u Aziji se proizvodi od sirovog opijuma,sive do smeđe boje
o Heroin 2 – sirovi heroin u prašku; za ušmrkavanje i ubrizgavanje
o Heroin 3 – za pušenje,siva do žutosmeđa boja
o Heroin 4 – čist,žutokremaste boje,za predoziranje
- teška droga
- u mokraći se može pronaći 2 dana nakon uzimanja

METADON – protiv bolova; „za skidanje od heroina“

VITAMINI
- vitamini su HETEROCIKLIČKI SPOJEVI zbog toga što vitamini B-kompleksa imaju heterocikličke baze
- esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane
- nastaju u biljakama pod utjecajem sunca i/ili bakterija,a u nekim slučajevima mogu nastati i u životinjskom i ljudskom organizmu
- postoji oko 40-ak različitih tvari poznatih kao esencijalni nutrijenti u čovjekovoj prehrani
o 13 vitamina
o 15 esencijalni minerali,minerali u tragovima,elektroliti
o 12 AK

PODJELA VITAMINA:
1) HIDROFILNI – VITAMINI TOPLJIVI U VODI (vitamin C i vitamini B-komplexa)
2) LIPOFILNI – VITAMINI TOPLJIVI U MASTIMA (DEKA vitamini)

HIPERVITAMINOZA – povećana količina vitamina
HIPOVITAMINOZA – smanjena količina vitamina
AVITAMINOZA – potpuni nedostatak nekog vitamina

VITAMIN A (RETINOL) – Betakaroten
- visokomolekulski alkohol
- važan za zdrav vid,kožu,kosu i sluznicu grla,potreban za pravilan rast i razvoj
- namirnice: naranča,žuto voće i povrće,maslac,punomasno mlijeko
- AVITAMINOZA – noćno sljepilo
- HIPERVITAMINOZA – glavobolje,mučnine,povraćanje

VITAMINI B-komplexa
VITAMIN B1 (TIAMIN)
- nužan za razgradnju UH,masti,bjelančevina
- osigurava prijenos živčanih impulsa
- pridonosi održavanju zdravog teka
- namirnice: meso,riža,brašno,mlijeko,grah,grašak
- HIPOVITAMINOZA – umor,mučnina,gubitak teka,anemija
- AVITAMINOZA – bolest BERI-BERI
- HIPERVITAMINOZA – ni štetna,ni korisna
VITAMIN B2 (RIBOFLAVIN)
- sudjeluje u proizvodnji eritrocita,kortikosteroida i hormona štitnjače
- namirnice: brašno,jaja,jogurt,sir,bademi
- HIPOVITAMINOZA – masni i ljuskavi osip kože;natečen,crven i bolan jezik;pečenje i svrbež očiju
VITAMIN B3 (NIACIN)
- pomaže inzulinu regulirati razinu šećera u krvi
- sudjeluje u proizvodnji eritrocita
- namirnice: grašak,riba,perad,maslac od kikirikija
- HIPOVITAMINOZA – probavne tegobe,gubitak teka,slabost u mišićima,glavobolje
- AVITAMINOZA – bolest PELAGRA
VITAMIN B15 (PANTOTENSKA KISELINA)
- sudjeluje u proizvodnji E,masti i žuči
- namirnice: losos,pivski kvasac,orasi,grah
- HIPERVITAMINOZA – proljev
- HIPOVITAMINOZA – stvara smetnje kod izgladnjivanja
VITAMIN B6 (PIRIDOKSIN)
- potiče rad imunološkog sustava i prijenos živčanih impulsa
- primjena kod ublažavanja epi-napada kod djece,kod PMS-a
- namirnice: riba,avokado,banane,orasi
- HIPOVITAMINOZA – akne i upale kože,nesanica
VITAMIN B9 (FOLNA KISELINA)
- važan sastojak DNA i RNA
- namirnice: avokado,jaja,gljive,grašak
- HIPOVITAMINOZA – megaloblastična anemija
VITAMIN B12 (KOBALAMIN)
- važna uloga u pretvaranju UH i masti u energiju
- namirnice: proizvodi životinjskog porijekla
- HIPOVITAMINOZA – kod alkoholičara,trudnica,dojilja,vegetarijanaca
- AVITAMINOZA – perniciozna anemija

VITAMIN C (ASKORBINSKA KISELINA)
- namirnice: citrično voće,jagode,dinje,kupus,cikla,kiseli kupus
- HIPOVITAMINOZA – gubitak tjelesne težine,umor,smanjena otpornost organizma na infekcije
- HIPERVITAMINOZA – mučnina,proljev,pojava bubrežnih kamenaca
- AVITAMINOZA – skorbut
VITAMIN C JE JAK ANTIOKSIDANS!

VITAMIN D (KALCIFEROL) – „vitamin Sunca“
- odgovoran za zdravlje kostiju i zubi
- sprječava RAHITIS
- namirnice: masne ribe i mliječni proizvodi
- 10 minuta sunčanja dnevno osigurava količinu vitamina D za cijeli dan
- HIPOVITAMINOZA – nervoza,proljev,nesanica
- AVITAMINOZA – rahitis
- HIPERVITAMINOZA - ‘ količine kalcija u krvi što dovodi do glavobolja i mučnina

VITAMIN E (TOPOFEROL)
- namirnice: biljna ulja,orasi,lisnato zeleno povrće,plodovi mora
- HIPERVITAMINOZA – nije dokazano direktno štetno djelovanje
o prekomjerne količine vitamina E možda izazivaju
§ osjećaj nelagode
§ maligni potencijal
§ u trudnica – oštećenje fetusa
- HIPOVITAMINOZA – promjene na poprečnoprugastoj muskulaturi,mozgu i kralješničnoj moždini

VITAMIN K (MENADION)
- važan za proizvodnju bjelančevina koje su bitne za zgrušavanje krvi i za rad bubrega
- namirnice: špinat,kupus,sir,goveđa jetra
- HIPOVITAMINOZA – vrlo rijetka
- HIPERVITAMINOZA – alergijske reakcije

LIJEKOVI
LIJEK – svaka kemijska tvar/supstanca koju unosimo u organizam u svrhu liječenja ili prevencije bolesti te unapređenja zdravlja
FARMAKOLOGIJA – znanost o lijekovima
KEMIJSKI NAZIV LIJEKA – naziv pomoću kojeg kemičar vrlo lako prepoznaje supstancu,a piše se malim početnim slovom
PODRIJETLO LIJEKOVA:
a) BILJNE DROGE – iz dijelova biljaka – alkaloidi,glikozidi,prirodni antibiotici
b) ŽIVOTINJSKE DROGE – iz životinjskih organa i izolacijom produkata žlijezda životinja
c) MINERALI ili SOLI – talk,bijela glina,kreda; soli Na+,K+,Ca2+,Mg2+,Fe2+,…
ELIMINACIJA LIJEKOVA preko – bubrega,pluća,žuči i žučnih puteva,majčinog mlijeka,kože, pljuvačnih žlijezda
OPOJNE DROGE – u RH odobreno 16 pripravaka s opojnim drogama

NAJBITNIJE SKUPINE LIJEKOVA:
ANTACIDI – suzbijanje aciditeta ANTISTENOKARDICI – za anginu pectoris
LAKSATIVI – sredstva za pražnjenje crijeva ANTIHIPERTENZIVI – th arterijske hipertenzije
ANTIDIJAROICI – liječenje proljeva DIURETICI – izlučivanje mokraće
ANTIDIJABETICI – liječenje šećerne bolesti UROANTISEPTICI – th mokraćnih infekcija
ANTIKOAGULANSI – sprečavanje tromboze ANTIVIROTICI – th virusnih infekcija
HEMOSTIPTICI – za zaustavljanje krvarenja ANTIFUNGICI – th gljivičnih infekcija
ANTIANEMICI – liječenje anemije ANTIBIOTICI – th bakterijskih infekcija
ANTIARITMICI – liječenje srčanih aritmija IMUNOSUPRESIVI – koče imunološke reakcije
ANTIINFLAMATORNI – za ‘ temperaturu ANESTETICI – suzbijanje boli
ANALGETICI – suzbijanje boli ANTIEPILEPTICI – deprimiranje mot. funkc. CNS-a
ANTIPARKINSONICI – za lij. Parkinsonove EKSPEKTORANSI – za iskašljavanje



ANTIBIOTICI
- 1877. Pasteur otkrio da neke bakterije proizvode tvari koje ubijaju druge bakterije
- HETEROCIKLI S ATOMOM DUŠIKA U PRSTENU
- ALEXANDAR FLEMING 1928. otkrio PENICILLIN koji je prvi put primijenjen 1941.

PENICILLIN – ciklički amid s tri kiralna centra
- postoje penicilin G,V,O i AMOXICILIN

DJELOVANJE PENICILINA
- sprječava stvaranje polimera između molekula aminošećera i proteina od kojeg se izgrađuju stijenke stanica nekih bakterija

PENICILINAZA (B - LAKTAMAZA)
- enzim kojeg luče neke bakterije
- hidrolizira B - laktamski prsten odgovoran za antibiotska svojstva antibiotika

Poznati antibiotici:
TERAMICIN
STREPTOMICIN – djeluje na mRNA koji sintetiziraju proteine s poredanim slijedom AK
AZITROMICIN – Sumamed
- novi antibiotik („Pliva“)
- razlaže se u kiselom mediju želuca
- ne veže se na serumske proteine
- lipofilna tvar koja lako prolazi kroz stanične membrane
- inhibira sintezu proteina na ribosomima tako da se veže na određenu ribosomsku jedinicu prokariota blokirajući korak translacije
- koncentrira se u jetri,plućima,crijevima,bubrezima i genitalnim tkivima
- koncentriranje u mozgu malo

10.04.2011. u 20:12 • 1 KomentaraPrint#

Gastroenterološka njega

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD CIROZE JETRE
KOMPLIKACIJE: SVRBEŽ KOŽE
ASCITES
KRVARENJA
- zbog deficita faktora koagulacije i trombocitopenije
- iz probavnih organa – varikoziteti jednjaka,hemoroidi
HEPATALNA ENCEFALOPATIJA
HEPATALNA KOMA
INFEKCIJE
INTERVENCIJE:
a) kod svrbeža kože
- njega kože - tuširanjem uz upotrebu blagih sapuna (kupanje isušuje kožu – svrbež!)
- utrljavanje zaštitnih i hranjivih krema (sprječavanje isušivanja kože)
- njega noktiju ruku
- podrezivanje noktiju i provođenje higijene ruku,platnene rukavice – sprječavanje infekcije
- trljanje kože – nježno trljanje kod svrbeža (grubim se pojačava)
b) kod ascitesa
- optimalan položaj – povišen ili polusjedeći – lakše disanje! (zbog pritiska na ošit)
- pomoć pri aktivnostima – zbog slabe pokretljivosti i malaksalosti
- manji i češći obroci – obilni obroci otežavaju disanje
- kontrola TT,obujma trbuha i bilježenje na temperaturnu – uvid u nakupljanje tekućine
- mjerenje diureze – kod diuretika
- neslana hrana,primjena diuretika
- abdominalna punkcija + evakuacija izljeva (zbog pritiska tekućine na ošit i trbušne organe)
c) kod krvarenja zbog deficita trombocita i faktora koagulacije
- male ozljede ŕ krvarenja i hematomi
- nakon vađenja krvi ili venozne kanile ŕ digitalna kompresija
- tvrdokorne naslage u usnoj šupljini vrlo pažljivo očistiti da ne bi došlo do oštećenja sluznica i daljnjeg krvarenja
- kod pacijenta s očuvanom svijesti ŕ ispiranje usne šupljine blagim čajem,vodom
d) kod krvarenja iz probavnih organa (krvarenje iz VARIKOZITETA JEDNJAKA)
- zbog portalne hipertenzije – najčešće krvarenje iz varikoziteta jednjaka ŕ velika količina svježe krvi ŕ hitna intervencija
- krvarenja iz hemoroida kod ciroze jetre – manje opasna
INTERVENCIJE KOD KRVARENJA IZ VARIKOZITETA JEDNJAKA:
intervencije obrazloženje
hospitalizacija u JIL trajni nadzor zbog iskrvarenja
venski put i vađenje krvi za KKS,KG i Rh-faktor zbog nadoknade tekućine i održavanja volumena infuzijama i transfuzijama
medikamentozna terapija liječnik zaustavlja krvarenje medikamentima ili SENGSTAKEN-BLAKEMOREOVOM SONDOM
u ležećem položaju transport u hitnu endoskopiju zbog zaustavljanja krvarenja sklerozacijom ili podvezivanjem variksa
mirovanje nakon zaustavljanja krvarenja zbog općeg lošeg stanja
promatranje VF,povraćanog sadržaja,stolice uočavanje recidiva krvarenja (hipotenzija,bradikardija,hematemeza,melena)
klizma i laksativi odstranjivanje krvi iz probavnog trakta u svrhu prevencije hepatalne kome
samo parenteralna prehrana izbjegavanje ponovnih lezija i krvarenja


SENGSTAKEN-BLAKEMOREOVA SONDA

- OTVOR PUNJENJA BALONA JEDNJAKA
- OTVOR ZA ŽELUČANU SUKCIJU
- OTVOR PUNJENJA BALONA ŽELUCA
- BALON JEDNJAKA
- BALON ŽELUCA

INTERVENCIJE KOD HEPATALNE ENCEFALOPATIJE:
- najčešće kod ciroze uzrokovana krvarenjem iz varikoziteta jednjaka i probavom progutane krvi te uzimanjem hrane s mnogo bjelančevina
- oštećena jetra ne može razgrađivati amonijak (produkt metabolizma proteina) i pretvoriti ga u ureju ŕ izaziva se oštećenje mozga (encefalopatiju) koja napreduje do HEPATALNE KOME
KLINIČKA SLIKA HEPATALNE ENCEFALOPATIJE:
- smetenost
- slaba koncentracija
- nemir
- treperenje ispruženih ruku (lepršavi tremor)
- usporen govor
- inverzija sna
- promjene raspoloženja do agresivnosti
- foetor hepaticus (zadah na vlažnu zemlju)





Sestrinske intervencije kod hepatalne encefalopatije – usmjerene ka uklanjanju same i prevenciji hepatalne kome
intervencije obrazloženje
zaštita bolesnika i osoba u okolini od ozljeda pacijent smeten i agresivan

njega kože-pranje,masiranje zaštitnim kremama prevencija dekubitusa i oštećenja kože

njega usne šupljine kod encefalopatije naslage koje se moraju nježno skidati da ne bi došlo do krvarenja i infekcije
kontrola položaja i protočnosti ngs (kontraindicirana s varikozitetima jednjaka) ngs se koristi radi odstranjenja krvi nakon krvarenja
primjena klizme i laksativa odstranjenje krvi iz crijeva da se spriječi napredovanje hepatalne kome
ordinirana th 10 ml vode ako se lijek primjenjuje na ngs
propisana dijeta bez bjelančevina s mnogo tekućine ako je dopuštena peroralna



ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD AKUTNOG PANKREATITISA

AKUTNI PANKREATITIS – upala gušterače izazvana aktivacijom enzima u vlastitom tkivu (autodigestija)
- varijacija bolesti od lagane upale do nekrotizirajućeg pankreatitisa (teška klin. slika)

ČIMBENICI RIZIKA: bolesti žučnih vodova, alkoholizam

KOMPLIKACIJE: pseudociste
ascites
diabetes mellitus

DG: ‘ konc. amilaza u serumu i urinu
lipaza u serumu
SE,KS
elektroliti,GUK
RTG abdomena
UZV,CT
ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija)

Th: USMJERENO NA SUZBIJANJE ŠOKA
nadoknada tekućine infuzijama uz kalij i inzulin
analgetici – za bol
eliminacija HCl-a ngs-om i/ili primjenom H2 receptora (ranitidin) ŕ smanjuje se egzokrina sekrecija pankreasa
antimikrobna th – bakt. etiologija upale

ZDRAVSTVENA NJEGA – INTERVENCIJE
intervencija obrazloženje
osigurati mirovanje bol,opće stanje loše / pošteda obolj. organa
kod povraćanja
- uvođenje ngs – temp. lista
- kontrola položaja ngs i količine sukcije
zbog sukcije žel. sadržaja
praćenje i upisivanje na listu izgled i kol. sukcije,o čemu ovisi nadoknada tekućine
optimalan položaj (Fowlerov,bočni sa skvrčenim nogama) smanjenje osjećaja boli,omogućuje primjerenu ventilaciju pluća
provjera intenziteta boli (skala boli) utjecaj th na smanjenje boli, liječnik!
mjerenje diureze nadoknada tekućine / oligurija,anurija
promatranje bolesnikovog ponašanja alkoholni delirij – opasni za sebe i okolinu
njega usne šupljine i nosnica (vlaženje usnica mokrom gazom zbog osjećaja jake žeđi),mazanje usnica kremom,paraf. uljem nema peroralne prehrane i hidracije,isušenje sluznice usne šupljine i usnica
njega kože u krevetu (mirovanje),znojenje kod febrilit.
dobar venski put i primjena ordin. th. elektroliti i.v.,analgetici,antibiotici kod inf.

ZDR. NJEGA PACIJENATA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA
ULCEROZNI KOLITIS – upalna bolest crijeva kroničnog tijeka
- upalni proces uvijek zahvaća rektum i širi se ravnomjerno po cijelom kolonu
- u većine bolesnika ima recidivirajući karakter

ČIMBENICI RIZIKA KOD ULC. KOLITISA I CROHN. BOLESTI:
- obadvije bolesti nejasne etiologije
- njihov se nastanak povezuje s
- izlaganjima kemijskim agensima
- poremećajem imunološkog sustava
- psihičkim čimbenicima (psihosomatske bolesti)

KOMPLIKACIJE ULC. KOLITISA:
- krvarenje
- toxični megakolon
- perforacija
- nutritivne i metaboličke kompl.
- Ca kolona

DG: REKTOSIGMOIDOSKOPIJA
KOLONOSKOPIJA
IRIGOGRAFIJA s dvostrukim kontrastom
HISTOLOŠKA ANALIZA BIOPTIČKOG MATERIJALA uzetog endoskopskom biopsijom

Th: KORTIKOSTEROIDI
AZATIOPRIN
SULFASALAZIN
FOLNA KISELINA
DIJETALNA PREHRANA
KIRURŠKA Th – kod komplikacija



CROHNOVA BOLEST – kronična upalna bolest nepoznate etiologije
- zahvaća bilo koji dio alimentarnog trakta (od usne šupljine do anusa)
- izmjenjivanje segmenata zahvaćenih bolešću sa zdravim dijelovima crijeva

KOMPLIKACIJE CROHN. BOLESTI:
- opstrukcija
- fistule
- perforacija
- krvarenja rjeđa nego kod ulc. kolitisa
- malnutricija

DG: RTG jednjaka,želuca,tankog crijeva uz primjenu barijeve kaše
IRIGOGRAFIJA s dvostrukim kontrastom
ENDOSKOPIJA svih dostupnih dijelova gastroint. trakta
HISTOLOŠKI PREGLED BIOPTIČKOG MATERIJALA uzetog endoskopskom biopsijom

Th: KORTIKOSTEROIDI
AZATIOPRIN
METRONIDAZOL
KIRURŠKA Th – kod stenoze crijeva


PROMATRANJE STOLICE KOD:
a) ULCEROZNOG KOLITISA b) CROHNOVE BOLESTI
proljevi - u recidivu (20 stolica na dan) - ovisno o lokalizaciji bolesti
primjese - česte,vrlo bitne - rijetko,moguća prisutnost
steatoreja - ne - ponekad
tenezmi - da - ako je zahvaćen rektum


ZDRAVSTVENA NJEGA – INTERVENCIJE:
1) osobna higijena - kod ac. pogoršanja bolesti u krevetu,kod pokretnih uz nadzor
- njega usne šupljine (kod parenteralne prehrane)
- higijena perianalne regije kod prisutnosti fistula (infekcije!)
2) prevencija KDL - dekubitusa (okretanje,masaža) – velika sklonost dekubitusu
- nesvjestice – kod anemičnih pacijenata
3) promatranje izluč. - stolice - broj stolica u 24h,izgled,primjese zbog nadoknade
tekućine i uvida u pacijentovo stanje
- urina - diureza – zbog dnevnog unosa tekućine
- mjerenje unosa tekućine – sprječavanje dehidracije kod ulc. kolit.
4) promatranje VF - povišena temp. – pogoršanje ili infekcija (zbog slabog imuniteta)
- TT – dostatna prehrana
5) primjena ordinirane terapije
6) provođenje dijetoth – liječnik određuje totalnu parenteralnu prehranu
7) emocionalna podrška – zbog anksioznosti

10.04.2011. u 20:11 • 0 KomentaraPrint#

Primjer prijemnog ispita za sestrinstvo

2007./2008. VMS
1. Osnove procesa zdravstvene njege nalazimo kod: A
A) V. Henderson
B) F. Nightingale
C) H. Yura
D) M. B. Walsh
E) A. Maslow
2. Pri utvrđivanju potreba za zdravstvenom njegom, najučestaliji potencijalni problem
jest:
A) bol
B) nesanica
C) mogućnost infekcije
D) tjeskoba
E) povišena tjelesna temperatura
3. Najčešća veličina bolničkog odjela jest:
A) 10-20 kreveta
B) 10-30 kreveta
C) 20-30 kreveta
D) 30-40 kreveta
E) 20-40 kreveta
4. Ispravan redoslijed kupanja bolesnika jest:
A) prsa, trbuh, ruke, leđa
B) prsa, ruke, trbuh, leđa
C) leđa, gluteusi, genitalije, noge
D) vrat, ruke prsa, trbuh
E) ništa od navedenog
5. U mjere za spriječavanje respiratornih komplikacija NE ubrajamo:
A) pravilan položaj u krevetu
B) održavanje osobne higijene
C) iskašljavanje
D) što ranije ustajanje iz kreveta
E) prestanak pušenja
6. U hipoksiji mozga će se javiti:
A) Biotovo disanje
B) Cheyne-Stokesovo disanje
C) asmatsko disanje
D) ortopnea
E) Kussmaulovo disanje
7. Normalan krvni tlak djeteta starog 6-9 godina iznosi oko:
A) 12,6/8,66 kPa
B) 13,3/8,66 kPa
C) 14,6/8,66 kPa
D) 15,6/9,7 kPa
E) 16/10,7 kPa
1
8. Količina urobilinogena u mokraći, kod zdrave odrasle osobe, u 24-satnoj mokraći
iznosi:
A) 0,5-4,0 U
B) 0,5-3,5 U
C) 1,0-4,5 U
D) 0,2-2,5 U
E) 2,5-4,0 U
9. Učestali podražaj i mokrenje malih količina urina je:
A) nikturija
B) oligurija
C) inkontinencija
D) polakisurija
E) poliurija
10. Hranjiva klizma se najčešće sastoji od:
A) 5% glukoze
B) 10% glukoze
C) 15% glukoze
D) 0,9% NaCl-a
E) glukosaline
11. U destruktivnim bakterijskim upalama, virusnim upalama, edemu pluća, plućnoj
emboliji i tumorima izgled iskašljaja može biti:
A) pjenušav
B) sluzavognojan
C) sluzav
D) gnojan
E) sukrvav
12. Centar za znojenje je smješten u:
A) malom mozgu
B) produženoj moždini
C) hipotalamusu
D) hipokampusu
E) međumozgu
13. Nazogastričnu sondu je potrebno mijenjati svakih:
A) 12 sati
B) 24 sata
C) 48 sati
D) 72 sata
E) tjedan dana
2
14. U anorganska dezinfekcijska sredstva NE ubrajamo:
A) lizol
B) lužine
C) sumporna kiselina
D) klor
E) kalijev permanganat
15. Sterilizacija formaldehidom se provodi na:
A) 54-55°C
B) 123-126°C
C) 160°C
D) 180°C
E) sobnoj temperaturi
16. Helioterapija NIJE kontraindicirana u bolesnika s:
A) tuberkulozom pluća
B) iscrpljenosti
C) hipertonijom
D) Basedowljevom bolešću
E) karcinomima svih oblika
17. U indikacije za ispiranje želuca NE ubrajamo:
A) trovanje alkoholom
B) trovanje petrolejem
C) trovanje hranom
D) uzimanje većih količina lijekova
E) ubrajamo sve navedeno
18. Variolu je vjerno opisao:
A) Razes
B) Avicena
C) Hipokrat
D) Plinije
E) Galen
19. Modernu klasifikaciju duševnih bolesti je 1901. godine dao:
A) A. Adler
B) K.G.Jung
C) S. Freud
D) E. Kraepelin
E) A. Štampar
20. Normalne vrijednosti CVT- a iznose:
A) 8-10 cm H2O
B) 8-12 cm H2O
C) 8-14 cm H2O
D) 8-10 mmHg
E) 8-12 mmHg
3
21. U neinvazivne metode pretraga NE ubrajamo:
A) kateterizacija desne strana srca
B) angiografija
C) fonokoronarografija
D) koronarografija
E) ubrajamo sve navedene
22. Lijekovi koji spriječavaju zgrušavanje eritrocita su:
A) fibrinolitici
B) antiagregacijski lijekovi
C) kardiotonici
D) nitrati
E) glikozidi digitalisa
23. U znakove i simptome hipertenzivne krize NE ubrajamo:
A) blijedu kožu lica
B) šum u ušima
C) palpitacije
D) tahikardiju
E) znojenje
24. Tuberkulinska reakcija Mantouxovom tehnikom se očitava nakon:
A) 12 sati
B) 24 sata
C) 36 sati
D) 48 sati
E) 72 sata
25. Antituberkulotik Parazinamid može:
A) oštetiti jetru i živce, izazvati nemir i nesanicu
B) oštetiti jetru
C) oštetiti jetru i gušteraču, izazvati bol u zglobovima
D) oštetiti sluh
E) izazvati smetnje vida
26. Pušenje je čimbenik rizika za oprativni zahvat radi moguće komplikacije:
A) tromboembolije
B) upale pluća
C) atelektaze
D) usporene cirkulacije
E) svega navedenoga
27. Priprema crijeva za kolorektalne operacije započinje:
A) treći prijeoperacijski dan
B) treći ili drugi prijeoperacijski dan
C) drugi prijeoperacijski dan
D) dan prije operacije
E) dan prije do dva dana prije operacije
4
28. Smanjenje optjecaja krvi u vitalnim organima je:
A) kardiogeni šok
B) septički šok
C) anafilaksijski šok
D) hipovolemijski šok
E) šok
29. T-dren se bez opasnosti može odstraniti nakon:
A) tjedan dana
B) 8-10 dana
C) 48 sati
D) 5 dana
E) 72 sata
30. U komplikacije kraniocerebralnih ozljeda se NE ubraja:
A) gnojni meningitis
B) epilepsija
C) hidrocefalus
D) embolija
E) sve navedeno
31. Aspiracija traheostome se provodi:
A) svakih 1-2 sata ili po potrebi
B) svaka 2-4 sata
C) 3 puta dnevno
D) kada liječnik ordinira
E) svakih 8 sati
32. Prehrana bolesnika s hipertireozom mora biti visokokalorična:
A) 2000-3000 cal
B) 3000-6000 cal
C) 3500-5000 cal
D) 2500-3500 cal
E) 3500-4500 cal
33. Nakon operacije crijeva, bolesnik leži:
A) u Fowlerovom položaju
B) na ravnom, glave zabačene u stranu
C) na ravnom, nogu flektiranih u koljenima
D) u Fowlerovom položaju, nogu flektiranih u koljenima
E) na lijevom boku
34. Mikroklizma se bolesniku nakon operacije hemeroida daje:
A) nikad
B) 2.-3. dan
C) 5. dan
D) ako druge metode ne daju rezultate
E) 3 dana nakon uvođenja kašaste prehrane
5
35. Prehrana pacijenta s opeklinama je:
A) peroralna, bogata tekućinom
B) parenteralna, prva 3 dana
C) parenteralna, kombinirana s peroralnom
D) bogata ugljikohidratima i mineralima
E) bogata ugljikohidratima i bjelančevinama
36. U načela terapijske zajednice se NE ubraja:
A) permisivnost
B) prihvaćanje uloge i odgovornosti
C) demokratičnost
D) sučeljavanje s realnošću
E) organizacija međusobne pomoći
37. U pribor za EKT (elektrokonvulzivnu terapiju) se NE ubraja:
A) kisik
B) aspirator
C) komprese od gaze
D) traka gaze
E) sve nabrojeno je točno
38. Pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti su:
A) halucinacije
B) iluzije
C) bolesne ideje
D) poremećaji mišljenja
E) ništa od navedenog
39. Najčešći pozitivni simptom shizofrenije je:
A) apatija
B) priviđenja
C) oskudan govor
D) tupost
E) socijalno povlačenje
40. U formalne poremećaje mišljenja se NE ubraja:
A) prisilne misli
B) neologizmi
C) disocirano mišljenje
D) rasulo misli
E) bijeg ideja
41. Koja tvrdnja NIJE točna za aortu:
A) dijeli se na aorta ascendens i aorta descendens
B) iz luka aorte izlaze četiri velike krvne žile
C) počinje u lijevoj klijetki
D) na ušću aorte se nalaze polumjesečasti zalisci
E) daje koronarne arterije za prehranu srca
6
42. Vršak srca seže do:
A) petog lijevog međurebrenog prostora
B) petog desnog međurebrenog prostora
C) šestog lijevog međurebrenog prostora
D) šestog desnog međurebrenog prostora
E) četvrtog lijevog međurebrenog prostora
43. Koja vena NIJE pritok donje šuplje vene:
A) v. femoralis
B) v. hepatica
C) v. renalis
D) v. suprarenalis
E) v. ovarica
44. Spajanjem desne i lijeve brahiocefalične vene nastaje:
A) truncus brachiocephalicus
B) jugularna vena
C) donja šuplja vena
D) gornja šuplja vena
E) portalna vena
45. Koja tvrdnja NIJE točna za srce:
A) obavijeno je perikardom
B) miokard je srednji sloj srca
C) bikuspidalni zalistak je na desnom atrioventrikularnom ušću
D) krv iz desne klijetke ide u pluća
E) u pretklijetke se uvijek ulijevaju vene
46. Kako se naziva prvi vratni kralješak:
A) os hyoideum
B) vertebra prominens
C) promontorium
D) axis
E) atlas
47. Oblik kojeg slova ima nepčana kost:
A) L
B) T
C) V
D) I
E) H
48. Sutura lambdoidea nalazi se između:
A) sljepoočne i tjemene kosti
B) klinaste i tjemene kosti
C) čeone i tjemenih kostiju
D) susjednih tjemenih kostiju
E) zatiljne i tjemenih kostiju
7
49. Kakav oblik ima pars petrosa sljepoočne kosti:
A) piramide
B) valjka
C) stošca
D) prizme
E) kocke
50. Što oblikuje olecranon:
A) koljeno
B) rame
C) kuk
D) lakat
E) petu
51. Kojoj kosti pripada tuber ischiadicum:
A) preponskoj kosti
B) sjednoj kosti
C) natkoljeničnoj kosti
D) petnoj kosti
E) bočnoj kosti
52. Endocard je unutrašnji sloj:
A) srca
B) krvnih žila
C) želuca
D) maternice
E) očne jabučice
53. Koja tvrdnja je TOČNA za lijevu pretklijetku:
A) krv ide u desnu klijetku
B) krv ide u lijevu klijetku
C) krv ide u pluća
D) plućne vene vode krv u pluća
E) plućne vene sadrže vensku krv
54. Zglobno tijelo u zglobu ginglymus ima oblik:
A) kugle
B) sedla
C) elipsoida
D) valjka
E) stošca
55. Što povezuje dvije polutke velikog mozga:
A) međumozak
B) most
C) mali mozak
D) žuljevito tijelo
E) središnja brazda
8
56. Koji dio nedostaje atlasu:
A) processus transversus
B) tijelo kralješka
C) processus articulares
D) foramen vertebrale
E) arcus vertebrae
57. Bazalni gangliji se nalaze u:
A) produženoj moždini
B) kralješničnoj moždini
C) žuljevitom tijelu
D) moždanoj polutki
E) moždanoj kori
58. U visini kojega kralješka završava kralješnična moždina:
A) L2
B) L3
C) L1
D) L4
E) L5
59. Gdje su smješteni krajnici:
A) iza nepčanih lukova
B) u usnoj šupljini
C) u ždrijelu
D) na nepcu
E) na obrazu
60. Gdje se nalaze jezične bradavice:
A) na vršku jezika
B) na hrptu jezika
C) na korijenu jezika
D) na nepčanim lukovima
E) na obrazu
61. Koja tvrdnja NIJE točna za moždinski živac:
A) stražnji korijen sadrži ganglion spinale
B) ima prednji i stražnji korijen
C) prolazi kroz međukralješčani otvor
D) u križnom dijelu kanala tvore konjski rep
E) prednji korijen sadrži osjetna dovodna vlakna
62. Koja tvrdnja NIJE točna za kralješničnu moždinu:
A) siva tvar okružuje bijelu tvar
B) siva tvar ima prednji i stražnji rog
C) u srednjem dijelu sive tvari su stanice autonomnog živčevlja
D) završava kao conus medullaris
E) središnji kanal sadrži cerebrospinalni likvor
9
63. Pia mater je:
A) moždana pregrada
B) tvrda mozgovnica
C) šator malog mozga
D) paučinasta mozgovnica
E) nježna mozgovnica
64. Koja tvrdnja NIJE točna za šarenicu:
A) ima otvor nazvan zjenica
B) nalazi se ispred leće
C) sadrži zrakasti mišić
D) sadrži pigment
E) odgovorna je za boju oka
65. Ductus thoracicus je:
A) sjemenovod
B) izvodni kanal prsne žlijezde
C) kanal unutrašnjeg uha
D) prsni limfovod
E) drugo ime za ductuli alveolares
66. Koji organ NIJE dio respiratornog sustava:
A) usna šupljina
B) nosna šupljina
C) paranazalni sinusi
D) ždrijelo
E) grkljan
67. Tko izlučuje očnu vodicu:
A) zrakasto tijelo
B) staklasto tijelo
C) rožnica
D) bjeloočnica
E) šarenica
68. Gdje su smještene glasnice:
A) u ždrijelu
B) u grkljanu
C) u dušniku
D) na korijenu jezika
E) na mekom nepcu
69. Koji se organ NE nalazi u medijastinumu:
A) srce
B) pluće
C) jednjak
D) dušnik
E) limfni čvorovi
10
70. Pokret fleksija znači:
A) odmicanje
B) pregibanje
C) ispružanje
D) kruženje
E) obrtanje
71. U koju skupinu mišića pripada platysma:
A) mišiće glave
B) mišiće vrata
C) mišiće leđa
D) mišiće prsnoga koša
E) mišiće trbuha
72. Hilus pulmonis se nalazi na:
A) medijalnoj strani pluća
B) na vrhu pluća
C) na bazi pluća
D) na gornjem režnju pluća
E) na donjem režnju pluća
73. Tko omogućuje da je vanjska površina organa vlažna i skliska:
A) sluznica
B) podsluznica
C) vezivna ovojnica
D) serozna ovojnica
E) mišićna ovojnica
74. Koliko zuba sadrži mliječno zubalo:
A) 20
B) 22
C) 24
D) 26
E) 28
75. Glavni odvodni vod gušterače ulijeva se u:
A) jejunum
B) ileum
C) želudac
D) duodenum
E) jetru
76. Koje kosti spaja arcus zygomaticus:
A) čeonu i sljepoočnu kost
B) čeonu i tjemenu kost
C) gornju čeljust i sljepoočnu kost
D) gornju čeljust i čeonu kost
E) donju čeljust i sljepoočnu kost
11
77. Početni dio debeloga crijeva naziva se:
A) colon ascendens
B) colon transversum
C) caecum
D) colon descendens
E) colon sigmoideum
78. Koji organ ima tenije:
A) jednjak
B) dušnik
C) jajovod
D) jejunum
E) kolon
79. Koja je najveća žlijezda u tijelu:
A) gušterača
B) bubreg
C) nadbubreg
D) jetra
E) pluća
80. Koja tvrdnja NIJE točna za bubreg:
A) ima korteks i medulu
B) ima čahuru masnog tkiva
C) ulaz u bubreg se naziva pelvis
D) calices renales okružuju vrške piramida
E) iz bubrega izlazi ureter
81. Karakteristike živčanih stanica su sve OSIM:
A) smještene su u središnjem živčanom sustavu
B) smještene su u ganglijima uključenima u periferne živce
C) imaju svojstvo kontraktilnosti
D) imaju citoplazmatske ogranke: dendrite i akson
E) raznolikog su oblika
82. Svojstva dendrita su:
A) kratki ogranci živčanih stanica
B) dugi ogranci živčanih stanica
C) prenose podražaje od aksona drugih živčanih stanica
D) prenose podražaj iz tijela živčane stanice
E) A+C
83. Sinapse su:
A) doticajna mjesta između živčanih stanica
B) doticajna mjesta aksonskih završetaka i površine izvršnog organa
C) mjesto izlučivanja neurotransmitera
D) mjesto usklađivanja djelovanja živčanog sustava
E) sve je točno
12
84. Divergencija je:
A) pojava kojom impulsi po dolasku u skupinu neurona aktiviraju sve veći broj neurona
B) pojava kojom na jedan neuron stiže signal iz većeg broja neurona
C) pojava obrata staničnog potencijala
D) pojava oslobađanja neurotransmitera u sinaptičku pukotinu
E) sve je točno
85. Funkcije velikog mozga su sve OSIM:
A) pamćenja
B) spavanja
C) mišljena
D) govora
E) učenja
86. Za hipotalamus je točno sve OSIM:
A) upravlja izmjenom tvari
B) omogućava poimanje svjesnog
C) usklađuje ravnotežu vode i soli
D) održava tjelesnu temperaturu
E) upravlja radom žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
87. Mrežastu tvorbu karakterozira sve OSIM:
A) odgovorna je za prigušivanje i usklađivanje pokreta
B) smještena u produljenoj moždini
C) upravlja funkcijama respiracijskog sustava
D) upravlja funkcijama srčanožilnog sustava
E) upravlja složenim pokretima tjelesnih mišića
88. Mali mozak NE sudjeluje u kontroli:
A) održavanja ravnoteže
B) prigušivanja i usklađivanja pokreta
C) govora
D) emocija
E) predviđanja ishoda motoričke reakcije
89. Receptori su:
A) tvorbe koje zamjećuju promjene svoje okoline
B) hormoni probavnog sustava
C) enzini neophodni za razgradnju glukoze
D) neurotransmiteri
E) katalizatori
90. Svjetlo zamjećuju:
A) nociceptori
B) elektromagnetski receptori
C) termoreceptori
D) kemoreceptori
E) sve je točno
13
91. Najviše vode u ljudskom tijelu nalazi se u:
A) izvanstaničnoj tekućini
B) staničnoj tekućini
C) međustaničnoj tekućini
D) krvi
E) plazmi
92. Osmolalnost je:
A) mjera za veličinu osmoze
B) mjera za brzinu osmoze
C) koncentracija čestica koje NE mogu prolaziti kroz polupropusnu membranu
D) koncentracija čestica koje mogu prolaziti kroz polupropusnu membranu
E) mjera za veličinu čestica koje uzrokuju osmozu
93. Sastavni dio Malpigijevog tjelešca je:
A) proksimalni tubul
B) distalni tubul
C) Henleova petlja
D) glomerul i Bowmanova čahura
E) sabirna cijev
94. Koja krvna žila odvodi krv iz glomerula u peritubulski kapilarni splet:
A) arteria arcuata
B) vasa recta
C) arteriola efferens
D) arteriola afferens
E) vena arcuata
95. Koje od navedenih obilježja filtrirane tekućine u glomerulu je točno:
A) bogata je bjelančevinama
B) filtrira se normalno 5 ml/minuti tekućine
C) ima veliki koloidno-osmotski tlak
D) sadrži eritrocite
E) fitrirana tekućina je istovjetna plazmi osim što ne sadrži bjelančevine
96. Receptori u hipotalamusu koji reagiraju na povećanu koncentraciju tvari u
tjelesnim tekućinama nazivaju se:
A) kemoreceptori
B) baroreceptori
C) receptori za glad
D) volumni receptori
E) osmoreceptori
97. Koja od navedenih tvrdnji NE opisuju točno renin:
A) renin sudjeluje u regulaciji arterijskog tlaka
B) regulira protok krvi kroz bubrege
C) dovodi do stvaranja angiotenzina
D) luče ga jukstaglomerularne stanice bubrega
14
E) njegovo lučenje uzrokuje pad arterijskog tlaka
98. Za očnu leću vrijede sve slijedeće karakteristike OSIM:
A) elastična
B) fiksne lomne jakosti
C) prozirna
D) prehranjuje se difuzijom
E) bikonveksno zaobljena
99. Osjetilo za ravnotežu čine sve slijedeće strukture OSIM:
A) utrikulusa
B) sakulusa
C) bazilarne opne
D) statokonija
E) polukružnih kanala
100. Osjetila za bol osobito su gusto raspoređena u slijedećim dijelovima tijela OSIM:
A) pokosnica
B) koža
C) mozak
D) mozgovnice
E) korijen zuba
101. Za njušne živce vrijedi slijedeća tvrdnja:
A) obavijeni su debelom mijelinskom ovojnicom
B) obavijeni su Schwannovom ovojnicom
C) imaju i mijelinsku i Schwannovu ovojnicu
D) vlakna su debela i bijele boje
E) nemaju ni mijelinsku niti Schwannovu ovojnicu
102. U dubokom propriocepcijskom osjetu specifično sudjeluju:
A) Meissnerova tjelešca
B) slobodni živčani završeci
C) Vater-Pacinijeva tjelešca
D) Ruffinijeva tjelešca
E) tjelešca zglobne čahure
103. U steroidne hormone ubrajamo:
A) tiroksin
B) adrenalin
C) oksitocin
D) testosteron
E) glukagon
104. Neurohipofiza luči slijedeće hormone:
A) somatotropin
B) prolaktin
C) luteinizacijski
D) vazopresin
E) adrenokortikotropni
15
105. Za hormon rasta vrijede sve slijedeće tvrdnje OSIM:
A) povećava broj i volumen stanica
B) potiče iskorištavanje energije iz masnih zaliha
C) povećava energetsko iskorištavanje ugljikohidrata
D) povećava koncentraciju glukoze u krvi
E) putem somatomedina potiče rast kostiju
106. Polumjesečasti zalisci nalaze se:
A) između desnog atrija i desnog ventrikula
B) na ulazu gornje šuplje vene u atrij
C) na početku plućne vene
D) na kraju plućne vene
E) na početku aorte
107. U provodni sustav srca NE ubrajamo:
A) internodusna vlakna
B) sinu-atrijski čvor
C) atrioventrikularni čvor
D) tetivaste strune
E) Hisov snop
108. U razdoblju izovolumne kontrakcije:
A) najviše se mijenja volumen krvi u ventrikulu
B) izbacuje se krv u aortu
C) povećava se tlak u ventrikulu, a ne izbacuje krv u aortu
D) kontrahira se atrij
E) izbacuje se krv u plućnu arteriju
109. Koliko traje srčani ciklus:
A) 0,5 sekundi
B) 0,3 sekundi
C) 0,8 sekundi
D) 0,16 sekundi.
E) 0,2 sekundi
110. Srčani ciklus je:
A) vrijeme kontrakcije ventrikula
B) sistola i dijastola zajedno
C) vrijeme kontrakcije atrija
D) vrijeme relaksacije ventrikula
E) vrijeme relaksacije atrija
111. Što NIJE točno za minutni volumen srca:
A) iznosi 5 litara u minuti
B) ovisi o frekvenciji srca
C) smanjuje se pod utjecajem simpatikusa
D) ovisi o udarnom volumenu
E) ovisi o količini krvi koja venama dolazi u srce
16
112. Frank-Starlingov zakon odnosi se na regulaciju:
A) frekvencije disanja
B) filtracije u bubrezima
C) sekrecije u bubrezima
D) minutnog volumena srca
E) otpora u krvnim žilama
113. Tlak u desnom atriju naziva se:
A) sistolički tlak
B) srednji arterijski tlak
C) dijastolički tlak
D) tlak pulsa
E) centralni venski tlak
114. Glukoza i galaktoza se u probavnom traktu apsorbiraju:
A) u obliku monosaharida
B) aktivnim transportom
C) olakšanom difuzijom
D) kotransportom s natrijem
E) na sve opisane načine
115. Što od navedenog NIJE uključeno u probavu i apsorpciju masti:
A) lipaze
B) soli žučnih kiselina
C) hilomikroni
D) limfa
E) ptijalin
116. U želucu se NE izlučuje:
A) sluz
B) sekretin
C) pepsinogen
D) solna kiselina
E) amilaza
117. Pražnjenje hrane iz želuca potiče:
A) gastrin
B) peristaltički valovi
C) stimulacija vagusa
D) rastezanje želučane stijenke
E) sve je točno
118. Solna kiselina:
A) potiče lučenje kolecistokinina
B) aktivira pepsinogen
C) nema protektivnu ulogu
D) izlučuju je glavne stanice želučanih žlijezda
E) sve je točno
17
119. Za žuč je točno:
A) sadrži probavne enzime
B) žučne boje imaju važnu ulogu u probavi
C) oko 97% žuči čine žučne soli
D) proizvod je jetrenih stanica
E) sve je točno
120. Koji čimbenici potiču želučano pražnjenje:
A) kolecistokinin
B) gastrin
C) enterogastrični refleksi
D) sekretin
E) simpatikus
18
A
2008./2009.
1. Koji od navedenih enzima razgrađuje ugljikohidrate:
A) tripsin
B) pepsin
C) fosfolipaza
D) kimotripsin
E) gušteračna amilaza
2. Kako nazivamo metaboličku izgradnju tvari u organizmu:
A) metabolizam
B) anabolizam
C) katabolizam
D) bazalni metabolizam
E) anaerobni metabolizam
3. Najviše energije pohranjeno je u fosfatnom vezu:
A) kreatinfosfata
B) adenozintrifosfata
C) adenozindifosfata
D) adenozinmonofosfata
E) gvanozindifosfata
4. Vitamin potreban za stvaranje vidnih boja naziva se:
A) vitamin B12
B) vitamin A
C) vitamin B1
D) vitamin C
E) vitamin D
5. Koji od navedenih vitamina pospješuje apsorpciju kalcija iz probavnog sustava:
A) vitamin E
B) vitamin A
C) vitamin K
D) vitamin C
E) vitamin D
6. Koja od navedenih tvari NIJE sastojak žuči:
A) konjugirani bilirubin
B) voda
C) slobodni bilirubin
D) žučne soli
E) lecitin, kolesterol
7. Koji od navedenih hormona luče beta-stanice Langerhansovih otočića gušterače:
A) inzulin
B) glukagon
C) sekretin
D) somatostatin
E) kolecistokinin
19
8. U limfi i krvi masti se prenose u obliku sitnih kapljica koje nazivamo:
A) kolesterol
B) fosfolipidi
C) trigliceridi
D) hilomikroni
E) glikogen
9. U stvaranju trombina važnu ulogu imaju ioni:
A) kalija
B) kalcija
C) natrija
D) klora
E) željeza
10. Za normalnu eritropoezu neophodan je:
A) vitamin K
B) fibrinogen
C) eritropoetin
D) plazmin
E) gastrin
11. U litri krvi muškarca hemoglobina ima:
A) 120 g
B) 160 g
C) 45 g
D) 180 g
E) 73 g
12. Iz megakariocita nastaju:
A) eritrociti
B) trombociti
C) monociti
D) eozinofilni granulociti
E) retikulociti
13. Nedostatak unutrašnjeg faktora izaziva poremećaj reapsorpcije:
A) vitamina K
B) vitamina B12
C) željeza u feri obliku
D) željeza u fero obliku
E) masti
14. Udarni volumen normalnog srca u mirovanju iznosi:
A) 50 ml
B) 70 ml
C) 5 litara
D) 170 ml
E) 150 ml
20
15. Za srčani ciklus vrijedi tvrdnja:
A) dijastola je faza izbacivanja krvi iz ventrikula u izlazne krvne žile
B) dijastola traje kraće od sistole
C) srčani ciklus normalno traje 0,3 sekunde
D) parasimpatikus usporava srčanu frekvenciju
E) sistola završava razdobljem izovolumne kontrakcije
16. Najbrži mehanizam regulacije arterijskog tlaka je:
A) prolaženje tekućine u međustanični prostor
B) djelovanje angiotenzina
C) djelovanje antidiuretskog hormona
D) baroreceptorski refleks
E) bubrežni mehanizam izlučivanja mokraće
17. Normalan tlak u desnoj pretklijetki iznosi:
A) 0 kPa
B) 0,3 kPa
C) 5,3 kPa
D) 13,3 kPa
E) 16 kPa
18. Koje se stanice prve uključuju u imunosnu reakciju:
A) supresijski limfociti T
B) citotoksični limfociti T
C) plazma stanice
D) pomagački limfociti T
E) fagocitne stanice
19. Osjetila za bol osobito su gusto raspoređena u svim dijelovima tijela OSIM:
A) pokosnica
B) koža
C) mozak
D) mozgovnice
E) korijen zuba
20. Za njušne živce vrijedi slijedeća tvrdnja:
A) obavijeni su debelom mijelinskom ovojnicom
B) obavijeni su Schwannovom ovojnicom
C) imaju i mijelinsku i Schwannovu ovojnicu
D) vlakna su debela i bijele boje
E) nemaju ni mijelinsku niti Schwannovu ovojnicu
21. U dubokom propriocepcijskom osjetu specifično sudjeluju:
A) Meissnerova tjelešca
B) slobodni živčani završeci
C) Vater-Pacinijeva tjelešca
D) Ruffinijeva tjelešca
E) tjelešca zglobne čahure
21
22. U steroidne hormone ubrajamo:
A) tiroksin
B) adrenalin
C) oksitocin
D) testosteron
E) glukagon
23. Neurohipofiza luči slijedeće hormone:
A) somatotropin
B) prolaktin
C) luteinizacijski
D) vazopresin
E) adrenokortikotropni
24. Učinak inzulina u jetri očituje se svim OSIM :
A) aktivira enzime koji sudjeluju u sintezi glikogena
B) potiče fosforilaciju glukoze
C) pretvara glukozu u mast
D) ima anabolički učinak na bjelančevine
E) povećava iskorištavanje masti
25. Dalekovidnost se izražava pojmom:
A) miopija
B) liopija
C) hipometropija
D) hipermetropija
E) tinopija
26. Koju funkciju imaju bazalni gangliji?
A) započinju voljno pokretanje tijela
B) ograničavaju i usklađuju pokrete tijela
C) utječu na centar za disanje
D) upravljaju centrom za rad srca i krvnih žila
E) određuju ritam sna i budnosti
27. Uloga malog mozga je:
A) prigušuje i usklađuje pokrete
B) usklađuje funkcije dišnog sustava
C) usklađuje funkcije srčano-krvnožilnog sustava
D) usklađuje ravnotežu vode i soli
E) održava tjelesnu temperaturu
28. Što je refleks?
A) automatska reakcija organizma na vanjski podražaj
B) brzi i osmišljeni odgovor na bol
C) pokret mišića uzrokovan širenjem signala iz motoričke kore
D) kontrakcija mišića kao odgovor na jake vidne podražaje
E) brza voljna kontrakcija mišića
22
29. Što zamjećuju kemoreceptori?
A) okus
B) miris
C) sadržaj kisika
D) koncentraciju H+ iona
E) svi odgovori su točni
30. Što nastaje podraživanjem mehanoreceptora?
A) potencijal mirovanja
B) receptorski potencijal
C) poslijesinaptički aktivacijski potencijal
D) poslijesinaptički inhibicijski potencijal
E) niti jedan odgovor nije točan
31. Dijelovi autonomnog živčanog sustava su:
A) centralni i periferni dio
B) moždani i moždinski živci
C) simpatički i parasimpatički dio
D) voljni aktivacijski i inhibicijski dio
E) dio pod utjecajem i dio bez utjecaja naše volje
32. Koja od navedenih vlakana luče noradrenalin?
A) preganglijska parasimpatička vlakna
B) preganglijska simpatička vlakna
C) postganglijska parasimpatička vlakna
D) postganglijska simpatička vlakna
E) svi odgovori su točni
33. Glavni sastojci stanične tekućine su:
A) natrij i klor
B) kadmij
C) kalij i fosfat
D) živa
E) svi odgovori su točni
34. U bubrezima se NE ZBIVA slijedeći proces:
A) filtracija
B) sekrecija
C) metabolizam bjelančevina
D) reapsorpcija
E) regulacija krvnog tlaka
35. Dnevno se izluči:
A) 5 L mokraće
B) 2-3 L mokraće
C) 1-1,5 L mokraće
D) manje od 500 mL mokraće
E) 3-4 L mokraće
23
36. Alkaloza je:
A) stanje smanjene kiselosti od normalne vrijednosti
B) porast pH
C) smanjena koncentracija vodikovih iona
D) veća lužnatost tjelesnih tekućina
E) svi odgovori su točni
37. Učinak testosterona NIJE:
A) poticanje rasta kostiju
B) nastanak muškog tipa dlakavosti
C) razgradnja proteina
D) snažan razvoj muskulature
E) ubrzano spajanje epifiza sa dijafizama
38. Za ovulaciju je točno:
A) obično nastaje 14-tog dana menstruacijskog ciklusa
B) prethodi joj povećano izlučivanje LH
C) prethodi joj povećano izlučivanje FSH
D) prsnuće folikula i oslobađanje jajašca
E) svi odgovori su točni
39. Uloga posteljice NIJE:
A) spajanje zametka s krvožilnim sustavom majke
B) lučenje korionskog gonadotropina
C) lučenje FSH
D) vršenje probavne funkcije zametka
E) vršenje respiracijske funkcije zametka
40. Oksitocin je hormon:
A) adenohipofize
B) neurohipofize
C) jajnika
D) testisa
E) kore nadbubrežnih žlijezdi
41. Što su bazalni gangliji ?
A) gangliji u stražnjem korijenu spinalnog živca
B) siva tvar u dubini polutki velikog mozga
C) to su gangliji moždanih živaca
D) jezgre moždanih živaca
E) siva tvar u moždanom deblu
42. Koji živac provodi slušne podražaje?
A) n. olfactorius
B) n. oculomotorius
C) n. vestibulocochlearis
D) n. opticus
E) n. oftalmicus
24
43. Koji živac sadrži parasimpatička vlakna za srce?
A) n. trigeminus
B) n. glossopharyngeus
C) n. facialis
D) n. vagus
E) n. accessorius
44. Koji živac inervira žvačne mišiće?
A) n. trigeminus
B) n. facialis
C) n. glossopharyngeus
D) n. hypoglossus
E) n. accessorius
45. Na kojem organu se razlikuju nosni, usni i grkljanski dio?
A) usna šupljina
B) dušnik
C) jednjak
D) slušna cijev
E) ždrijelo
46. Koji organ ima infundibulum i fimbriae?
A) rodnica
B) jajovod
C) maternica
D) mokraćna cijev
E) mokraćovod
47. Pyelon je dio:
A) maternice
B) želuca
C) bubrega
D) mokraćnog mjehura
E) sjemenih mjehurića
48. Ductus defferens je:
A) žučovod
B) mokraćovod
C) mokraćna cijev
D) sjemenovod
E) sjemenski mjehurić
49. Kojoj vrsti zglobova pripada ručni zglob?
A) jajoliki zglob
B) kutni zglob
C) ravni zglob
D) obrtni zglob
E) sedlasti zglob
25
50. Kutni zglob je:
A) zglob ramena
B) zglob između zatiljne kosti i atlasa
C) zglob između palčane i lakatne kosti
D) zglob između prve kosti zapešća i trapezne kosti
E) lakatni zglob
51. Medijana ravnina je:
A) postavljena vodoravno
B) dijeli tijelo na gornji i donji dio
C) dijeli tijelo na dvije polovice
D) dijeli tijelo na prednji i stražnji dio
E) ima ih bezbroj
52. Abduktori su mišići :
A) koji primiču segment tijelu
B) koji odmiču segment od tijela
C) koji obrću prema unutra
D) opružači
E) sa suprotnom funkcijom
53. Koji nastavak pripada mandibuli?
A) processus mastoideus
B) processus alveolaris
C) processus styloideus
D) processus condylaris
E) processus zygomaticus
54. Olecranon se nalazi na:
A) palčanoj kosti
B) ključnoj kosti
C) lopatici
D) zatiljnoj kosti
E) lakatnoj kosti
55. Acetabulum se nalazi na:
A) bedrenoj kosti
B) zdjeličnoj kosti
C) lopatici
D) rebrima
E) gležanjskoj kosti
56. Koji dio nedostaje atlasu ili glavonoši:
A) tijelo
B) foramen vertebrale
C) processus transversus
D) otvor za kralježničnu arteriju
E) rebreni nastavak
26
57. Glasnice se nalaze u:
A) jednjaku
B) dušniku
C) grkljanu
D) ždrijelu
E) plućima
58. Choana je komunikacija između:
A) nosne šupljine i ždrijela
B) nosne šupljine i grkljana
C) ždrijela i grkljana
D) grkljana i dušnika
E) usne šupljine i ždrijela
59. Epiglotis je:
A) korijen jezika
B) udubina između jezika i grkljana
C) grkljanski poklopac
D) prijelaz grkljana u dušnik
E) pripada ždrijelu
60. Resica ili uvula se nalazi na:
A) hrptu jezika
B) mekom nepcu
C) tvrdom nepcu
D) ždrijelu
E) grkljanu
61. Gdje se nalazi m. vocalis?
A) u ždrijelu
B) u usnoj šupljini
C) u grkljanu
D) u nosnoj šupljini
E) u dušniku
62. Koja vena NIJE pritok venae portae?
A) gornja mezenterična vena
B) vena slezene
C) donja mezenterična vena
D) vene želuca
E) jetrene vene
63. Donja šuplja vena se ulijeva u:
A) jetru
B) lijevu pretklijetku
C) desnu klijetku
D) desnu pretklijetku
E) lijevu klijetku
27
64. Koji mišić NIJE mišić donjih udova?
A) m. psoas major
B) m. brachialis
C) m. adductor longus
D) m. peroneus longus
E) m. triceps surae
65. Koji mišić NIJE mišić trbuha?
A) m. rectus abdominis
B) m. quadratus lumborum
C) m. transversus abdominis
D) ošit
E) m. obliquus abdominis
66. Koja tvrdnja NIJE točna za moždinski živac?
A) stražnji korijen sadrži ganglion spinale
B) ima prednji i stražnji korijen
C) prolazi kroz međukralješčani otvor
D) u križnom dijelu kanala tvore konjski rep
E) prednji korijen sadrži osjetna dovodna vlakna
67. Koji pojam NE pripada velikom mozgu?
A) temporalni režanj, lobus temporalis
B) vijuge, gyri
C) žuljevito tijelo, corpus callosum
D) središnja brazda, sulcus centralis
E) hipotalamus, hypothalamus
68. Koja tvrdnja je TOČNA za žilnicu, chorioidea?
A) to je okrugao otvor ispred leće
B) izlučuje očnu vodicu
C) najveći je dio srednje očne ovojnice
D) prozirna je
E) sadrži pigment koji uvjetuje boju oka
69. Iz grkljana zrak ulazi u:
A) dušnik
B) pluća
C) ždrijelo
D) dušnice
E) jednjak
70. Čekić, nakovanj i stremen se nalaze u:
A) vanjskom uhu
B) unutrašnjem uhu
C) pužnici
D) bubnjištu
E) predvorju
28
71. Produljena moždina predstavlja dio:
A) srednjeg mozga
B) moždanog debla
C) kralježnične moždine
D) malog mozga
E) međumozga
72. Koja tvrdnja NIJE točna za mrežnicu?
A) postoji slijepi i vidni dio mrežnice
B) ima vanjski pigmentni sloj
C) iz mrežnice započinje nervus opticus
D) u slijepoj pjegi su samo čunjići
E) u sredini žute pjege se nalazi fovea centralis
73. Gdje se nalaze alveole:
A) u gušterači
B) u bubregu
C) u prostati
D) u jetri
E) u plućima
74. Žlijezda smještena na prednjoj strani vrata, ispod i ispred grkljana zove se:
A) glandula parotis
B) glandula thyreoidea
C) glandula submandibularis
D) glandula sublingualis
E) glandulae parathyroidae
75. Tvrda mozgovnica zove se:
A) pia mater
B) arachnoidea mater
C) tentorium mater
D) dura mater
E) falx cerebri
76. Iz luka aorte izlazi:
A) a. subclavia dextra
B) a. carotis externa sinistra
C) a. subclavia sinistra
D) a. carotis interna
E) a. carotis communis dextra
77. U kojem smjeru vene pulmonales vode krv?
A) iz pluća u lijevi atrij
B) iz pluća u desni atrij
C) iz lijevog atrija u pluća
D) iz desnog ventrikula u pluća
E) iz desnog atrija u pluća
29
78. Koja tvrdnja NIJE točna za srce?
A) mišićna stijenka ventrikula je deblja od stijenke atrija
B) zalisci na atrioventrikularnim ušćima se zovu kuspisi
C) na slobodnim rubovima zalistaka vežu se chordae tendineae
D) atriventrikularni čvor je odgovoran za prenošenje impulsa iz atrija u ventrikul
E) vanjski sloj srca je pericardium
79. Slušna cijev, tuba auditiva spaja:
A) vanjski slušni hodnik i srednje uho
B) srednje uho i cellulae mastoideae
C) vanjski slušni hodnik i cellulae mastoideae
D) srednje uho i ždrijelo
E) unutrašnji slušni hodnik i ždrijelo
80. Koja arterija NE izgrađuje circulus arteriosus na bazi mozga?
A) a. cerebri anterior
B) a. vertebralis
C) a. cerebri posterior
D) a. communicans posterior
E) a. communicans anterior
81. U načela terapijske zajednice NE ubrajaju se:
A) demokratičnost
B) individualistički pristup
C) permisivnost
D) prihvaćanje uloge
E) sučeljavanje s realnošću
82. U modele zdravstvene njege se NE ubraja:
A) funkcionalni model
B) proces zdravstvene njege
C) primarni model
D) model „prema bolesniku“
E) timski model
83. Pokazatelj i kriterij minimalne njege NIJE:
A) bolesnik je nepokretan
B) bolesnik ne krvari
C) bolesnik je orijentiran
D) bolesnik ne povraća
E) sve navedeno je točno
84. Dobar raspored rada medicinskih sestara:
A) pomaže sestrama u vremenskom planiranju poslova
B) olakšava nadzornim sestrama kontrolu učinjenog
C) poboljšava suradnju s ostalim djelatnostima u bolnici
D) sprječava istovremeno obavljanje poslova koji se isključuju
E) sve navedeno je točno
30
85. U faze procesa zdravstvene njege se NE ubraja:
A) utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom
B) prikupljanje podataka i promatranje
C) planiranje
D) provođenje zdravstvene njege
E) vrednovanje zdravstvene njege
86. U najučestalije aktualne probleme se NE ubraja:
A) poremećaj prehrane
B) nesanica
C) mogućnost pada
D) osjećaj manje vrijednosti
E) tjeskoba
87. Suvremena bolnica ima najmanje:
A) dva bloka
B) tri bloka
C) četiri bloka
D) dinamički i statički dio
E) statički i tehnički dio
88. Važno je održavati osobnu higijenu kože zbog:
A) 7 funkcija kože
B) 5 funkcija kože
C) ekskretorne funkcije kože
D) resorptivne funkcije kože
E) sekretorne funkcije kože
89. U dnevnu njegu se NE ubraja:
A) pranje ruku
B) pranje zubi
C) pranje do pojasa
D) pranje genitalija
E) češljanje
90. U spriječavanju dekubitusa u zadaće sestre se NE ubraja:
A) poznavati činitelje
B) planirati i provoditi mjere sprečavanja
C) uočiti početne znakove
D) poduzeti odgovarajuće postupke
E) ordinirati terapiju
91. Položaj koji bolesnik zauzima na operacijskom stolu, pri operaciji žučnoga mjehura
i žučnih putova zovemo:
A) Nobleov
B) Robsonov
C) Kolemanov
D) Antitrendelenburgov
E) Trendelenburgov
31
92. „Fenomen zupčanog kotača“ je karakterističan za bolesnika s:
A) parkinsonovom bolešću
B) multiplom sklerozom
C) mijastenijom gravis
D) grand mal epilepsijom
E) petit mal epilepsijom
93. Febris continua je karakteristična za:
A) akutne upale
B) tuberkulozu
C) sepsu
D) trbušni tifus
E) paratifus
94. Krvni tlak 100/65 mmHg je normalan za dob:
A) 1 godina
B) 6-9 godina
C) 10-13 godina
D) 14-17 godina
E) 18 godina i više
95. Lažna anurija je drugi naziv za:
A) retenciju
B) piuriju
C) polakisuriju
D) nikturiju
E) inkontinenciju
96. Tamnožuta boja urina je:
A) kad se u mokraći nalazi povećana količina žučnih boja
B) kada se izlučuje velika količina urina
C) kada se u urinu nalazi osrednja količina eritrocita
D) fiziološka pojava
E) ništa od navedenog nije točno
97. Nazogastrična sonda je duga:
A) 50 cm
B) 60 cm
C) 70 cm
D) 80 cm
E) 90 cm
98. U Vogralikov lanac se NE ubraja:
A) ulazna vrata
B) virulencija klica
C) broj klica
D) deficitarnost imunosti
E) aktivna imunizacija
32
99. Tko je naslutio da su mnoge bolesti uzrokovane sićušnim živim bićima:
A) Marcus Terentius Navaro
B) Rhazes
C) L. Pasteur
D) J. Lister
E) I.P. Semmelweis
100. Mehaničkim postupcima dezinfekcije može se sniziti broj klica za:
A) 15-30 %
B) 10-25%
C) 25-30%
D) 25-50%
E) 30-50%
101. Lizol se upotrebljava rijetko, a kad se upotrebljava njegova koncentracija je:
A) 1%
B) 2%
C) 5%
D) 10%
E) 5-10%
102. Bijela kreda se ubraja u lijekove:
A) umjetnog podrijetla
B) biljnog podrijetla
C) životinjskog podrijetla
D) mineralnog podrijetla
E) bijela kreda ne spada u lijekove
103. Otopine se unose:
A) oralno
B) perkutano
C) intravenski
D) oralno i intravenski
E) oralno, intravenski i perkutano
104. Tlak kisika u pokretnom sustavu za davanje kisika iznosi:
A) 2 atmosfere
B) 12 atmosfera
C) 60-65 atmosfera
D) 95-150 atmosfera
E) 120-200 atmosfera
105. Protokom kisika od 6 L/min osigurana je koncentracija:
A) 24%
B) 28%
C) 31%
D) 35%
E) 40%
33
106. Koji antikoagulans omogućava rok uporabe krvi najviše 21 dan?
A) ACD
B) CPD
C) CPD-A1
D) CPD-SAGM
E) sve navedeno je točno
107. Razrijedimo li 1 ml 100%-tne otopine Asepsola s 100 ml vode dobivamo:
A) 200 ml 1% Asepsola
B) 200 ml 2 % Asepsola
C) 200 ml 5% Asepsola
D) 200 ml 0,5% Asepsola
E) ništa od navedenog nije točno
108. U sastav koje otopine spadaju Na, K, Ca, Cl i HCO3 ?
A) Infusol
B) Ringerova
C) Levuloza
D) Salviamin
E) LGX
109. U procjenu aktivnosti samozbrinjavanja neuroloških bolesnika se NE ubraja:
A) pokretljivost
B) hranjenje
C) održavanje osobne higijene
D) odijevanje
E) eliminacija
110. U kvantitativne poremećaje svijesti se NE ubraja:
A) zanesenost
B) semikoma
C) sopor
D) somnolencija
E) koma
111. Spori pokreti koji zahvaćaju proksimalne zglobove udova, trup ili vrat nazivamo:
A) atetoza
B) parkinsonizam
C) chorea
D) tikovi
E) torzijska distonija
112. Oslabljen osjet njuha zovemo:
A) hiponazalija
B) hiposmija
C) anosmija
D) disnazalija
E) ništa od navedenog nije točno
34
113. Blaži poremećaj koordinacije u hodu nazivamo:
A) ataksija
B) distaksija
C) afazija
D) apraksija
E) aleksija
114. Kontrastni prikaz moždanih arterija zovemo:
A) angiografija
B) mijelografija
C) PET
D) cerebralna angiografija
E) cerebro-vaskularna angiografija
115. Za analizu arterija na vratu i transkranijalno u mozgu, potrebno je učiniti:
A) TCD
B) ENG
C) CT
D) EMNG
E) EP
116. Stanje psihomotorne uzbuđenosti nazivamo:
A) agitiranost
B) neuroza
C) panika
D) strah
E) nervoza
117. U stav prema vlastitoj bolesti se NE ubraja:
A) površnost
B) nekritičan stav
C) adaptacija
D) racionalizacija
E) kritičan stav
118. Prikazivanje simptoma težima nego što jesu nazivamo:
A) pretjerivanje
B) iluzija
C) agravacija
D) simuliranje
E) disimuliranje
119. U najčešće negativne simptome shizofrenije se NE ubraja:
A) apatija
B) tupost
C) oskudan govor
D) nesklad emocija
E) nepovezane misli
35
120. U obmane osjetila kod delirantnog bolesnika se NE ubraja:
A) krive interpretacije
B) iluzije
C) halucinacije
D) vizije
E) hipervigilnost pažnje
36
37

10.04.2011. u 17:13 • 0 KomentaraPrint#

Popis kostiju

COLUMNA VERTEBRALIS (KOLUMNA VERTEBRALIS) KRALJEŠNICA
VERTEBRAE (VERTEBRE) KRALJEŠCI
VERTEBRAE CERVICALES (VERTEBRE CERVIKALES) VRATNI KRALJEŠCI
VERTEBRAE THORACICAE (VERTEBRE TORACIKE) PRSNI KRALJEŠCI
VERTEBRAE LUMBALES (VERTEBRE LUMBALES) SLABINSKI KRALJEŠCI
OS SACRUM (OS SAKRUM) KRIŽNA KOST
OS COCCYGIS (OS KOKCIGIS) TRTIČNA KOST
COSTAE (KOSTE) REBRA
COSTAE VERAE (KOSTE VERE) PRAVA REBRA
COSTAE SPURIAE (KOSTE SPURIE) LAŽNA REBRA
COSTAE FLUCTUANTES (KOSTE FLUKTUANTES) LEBDEĆA REBRA
STERNUM (STERNUM) PRSNA KOST
SCAPULA (SKAPULA) LOPATICA
CLAVICULA (KLAVIKULA) KLJUČNA KOST
HUMERUS (HUMERUS) NADLAKTIČNA KOST
RADIUS (RADIUS) PALČANA KOST
ULNA (ULNA) LAKATNA KOST
CARPUS (KARPUS) PEŠĆE
METACARPUS (METAKARPUS) ZAPEŠĆE
PHALANGES (FALANGES) ČLANCI PRSTIJU
OS COXAE (OS KOKSE) ZDJELIČNA KOST
OS ILIUM (OS ILIUM) BOČNA KOST
OS ISCHII (OS ISHII) SJEDNA KOST
OS PUBIS (OS PUBIS) PREPONSKA KOST
PELVIS (PELVIS) ZDJELICA
PELVIS MAJOR (PELVIS MAJOR) VELIKA ZDJELICA
PELVIS MINOR (PELVIS MINOR) MALA ZDJELICA
FEMUR (FEMUR) BEDRENA KOST
TIBIA (TIBIA) GOLJENIČNA KOST
FIBULA (FIBULA) LISNA KOST
PATELLA (PATELA) IVER
TARSUS (TARZUS) STOPALJE
METATARSUS (METATARZUS) ZASTOPALJE
PHALANGES PEDIS (FALANGES PEDIS) ČLANCI PRSTIJU
CALCANEUS (KALKANEUS) PETNA KOST
TALUS (TALUS) GLEŽANJSKA KOST
OS FRONTALE (OS FRONTALE) ČEONA KOST
OS PARIETALE (OS PARIETALE) TJEMENA KOST
OS TEMPORALE (OS TEMPORALE) SLJEPOOČNA KOST
OS OCCIPITALE (OS OKCIPITALE) ZATILJNA KOST
OS SPHENOIDALE (OS SFENOIDALE) KLINASTA KOST
OS ETHMOIDALE (OS ETMOIDALE) REŠETNICA
MANDIBULA (MANDIBULA) DONJA ČELJUST
MAXILLA (MAKSILA) GORNJA ČELJUST
OS ZYGOMATICUM (OS ZIGOMATIKUM) JAGODIČNA KOST
OS NASALE (OS NAZALE) NOSNA KOST
OS LACRIMALE (OS LAKRIMALE) SUZNA KOST
VOMER (VOMER) RALO,RAONIK
OS PALATINUM (OS PALATINUM) NEPČANA KOST
OS HYOIDEUM (OS HIOIDEUM) JEZIČNA KOST
SINUS FRONTALIS (SINUS FRONTALIS) ČEONI SINUS
SINUS SPHENOIDALIS (SINUS SFENOIDALIS) SFENOIDNI SINUS
SINUS ETHMOIDALIS (SINUS ETMOIDALIS) ETMOIDNI SINUS
SINUS MAXILLARIS (SINUS MAKSILARIS) MAKSILARNI SINUS

10.04.2011. u 17:11 • 1 KomentaraPrint#

Kardiovaskularni sistem

1. SRCE (cor,cordis) - mišićna pumpa koja izbacuje krv u
žilni sustav pod određenim tlakom
2. VENE (venae) - krvne žile koje dovode neoksigen.krv
iz tijela u srce
ARTERIJE (arteriae) -krvne žile koje odvode krv iz srca u
tijelo i kroz njih uglavnom teče
oksigenirana krv
KAPILARE - vlasaste krvne žile koje u tijelu tvore
bogat splet kapilarne mreže,R = 8mm
3. KRV - lat. sanquis
grč. haima
crvena tekućina koja kola kroz tijelo
oksigenirana krv 97 % kisika
(zasićena kisikom)

neoksigenirana krv 70 % kisika
(nezasićena kisikom)

POLOŽAJ SRCA U TIJELU
- u thoraxu
- 1/3 desno u thoraxu,2/3 lijevo u thoraxu
- u mediastinumu (sredogruđu,sredoprsju)
- iza sternuma,ispred vertebrae cervicales
- leži na diaphragmi između pulmo dexter i pulmo sinister
- teži 350 grama

VANJSKI IZGLED SRCA
a) BASSIS CORDIS,CORONA CORDIS - baza srca,
srčana kruna (gore,nazad,desno)
b) APEX CORDIS - srčani vršak (dolje,naprijed,lijevo)
c) prednja,stražnja,donja stijenka

GRAĐA STIJENKE SRCA
Pericard (osrčje) - vezivna serozna (vlažna,sjajna,glatka)
vrećica građena od 2 lista (endocard,
epicard)



- između 2 lista pericarda je tanki
sloj tekućine
- ima zaštitnu funkciju da pri radu
srca i pluća smanji trenje

1. endocard = unutarnji sloj
2. miocard = srčani mišić (odgovoran za kontrakcije)
3. epicard = vanjski sloj

UNUTARNJI IZGLED SRCA
4 šupljine: ATRIUM DEXTER (desni atrij)
ATRIUM SINISTER (lijevi atrij)
VENTRICULUS DEXTERUM (desni ventrikl)
VENTRICULUS SINISTERUM (lijevi ventrikl)
3 pregrade:
1 SEPTUM CORDIS
- uzdužna cjelovita pregrada
- proteže se od bassis cordisa do apex cordisa
2 poprečne pregrade
- nalaze se između desnog atrija i ventrikla i
lijevog atrija i ventrikla
- necjelovite pregrade koje sadrže ušća
OSTIUM ATRIOVENTRICULARE DEXTER
(desno atrioventrikularno ušće,desno AV-ušće)

OSTIUM ATRIOVENTRICULARE SINISTER
(lijevo atrioventrikularno ušće,lijevo AV-ušće)

Desno AV-ušće
- sadrži ventil
- VALVULA TRICUSPIDALIS (trolisni zalistak)

Lijevo AV-ušće
- VALVULA BICUSPIDALIS ili VALVULA MITRALIS
(dvolisni zalistak)

Zadaća zalistaka na AV-ušćima je da omogućavaju protok
krvi iz atrija u ventrikle i onemogućavaju vraćanje krvi
u atrije.




Arterijska ušća = ušća na izlazu arterija iz ventrikla
Na njima su polumjesečasti zalisci (VALVULA SEMILUNARES).

Iz desnog ventrikla --> a. pulmonales (plućna arterija)
- neoksigenirana krv
Iz lijevog ventrikla --> aorta - oksigenirana krv
U desni atrij --> vena cava superior (gornja šuplja vena)
vena cava inferior (donja šuplja vena)
U lijevi ventrikl --> venae pulmonales (3-5 plućnih vena)

MALI (PLUĆNI) KRVOTOK
desni ventrikl (neoks.) --> a. pulmonales --> pulmones
--> v. pulmonales (oksig.) --> lijevi atrij
* neoksigeniranu krv oksigenira

VELIKI (SISTEMSKI) KRVOTOK
lijevi ventrikl (oksig.) --> aorta --> grane aorte po
cijelom tijelu (neoks.) --> v. cava superior et inferior
--> desni atrij
* hranjive tvari i tijelo opskrbljuje kisikom

SRCE ima 2 krvotoka:
1. FUNKCIONALNI - opskrbljuje tijelo
arteria pulmonales i aorta
2. NUTRITIVNI - opskrbljuje srce
arteriae i venae coronariae

FIZIOLOGIJA SRCA (SRČANOG RADA)
Provodna srčana muskulatura
PROVODNA SRČANA MUSKULATURA su specijalizirana
mišićna vlakna koja stvaraju i prvovode živčane podražaje
uzduž radne muskulature (miocarda).

1. SA-čvor (SINUSATRIALNI ČVOR)
- autonomni centar
- 1 × 2 cm izbočenje na stražnjoj stijenci desnog atrija
- stvara i odašilje živčane impulse (podražaje)
određenim ritmom
- frekvencija kojom SA-čvor šalje te živčane podražaje
- 72/min. u mirovanju kod odrasle osobe



- granične vrijednosti 60-80/min. u mirovanju
- 120-130/min. u mirovanju kod novorođenčeta
- tahikardija kod odrasla čovjeka
- PATOLOŠKA/PATOGENA STANJA
- bradikardija < 60,usporeno
- tahikardija > 80,ubrzano

2. N - čvor (NODALNI ČVOR)
3. Hisov snop
Grane Hisovog snopa
4. Autonomni sustav unutar srca
- određuje način i brzinu širenja živčanog podražaja
- srce je inervirano i živčanim vlaknima vegetativnog
živčanog sustava
SIMPATIKUS - ubrzava rad srca
PARASIMPATIKUS - usporava rad srca
- antagonisti

SRČANI RAD je pravilna izmjena sistola i dijastola,atrija i
ventrikala,dok su atriji u sistoli,ventrikli su u dijastoli
i obrnuto.

SISTOLA - kontrakcija i pražnjenje krvi
DIJASTOLA - opuštanje i punjenje krvlju

Dok su atriji u dijastoli AV ušća su zatvorena.
Dok su ventrikli u sistoli AV ušća su otvorena.

SISTOLIČKI VOLUMEN SRCA
- količina krvi koju ventrikl izbaci u aortu za vrijeme
jedne sistole
- iznosi 70 ml

MINUTNI VOLUMEN SRCA
- količina krvi koju ventrikl izbaci u aortu za
vrijeme jedne minute
- 70 × 40 = 4 900 ml ---> 5 L
- u tijelu krvi imamo onoliko koliko iznosi minutni
volumen srca (5 L)




ARTERIJSKI TLAK - arteria brachialis,arteria cubitalis
a) SISTOLIČKI TLAK
- tlak-sila pod kojom lijevi ventrikl izbacuje krv u
aortu i njezine grane
- mjerimo ga na arterii brachialis u mirovanju
- 120 mm/Hg (milimetara stupca žive)
- granična vrijednost je 135 mm/Hg

b) DIJASTOLIČKI TLAK
- tlak krvi u arteriji dok je lijevi ventrikl u dijastoli
- ne pada na 0 zbog mogućnosti arterija da se
sužavaju (VAZOKONSTRIKCIJA)
- prilagođavaju se smanjenoj količini krvi u
njima (80 mm/Hg)
VAZOKONSTRIKCIJA - suženje krvnih žila
VAZODILATACIJA - širenje krvnih žila

GRAĐA ARTERIJA I VENA
Arterije i vene imaju 3 osnovna sloja
1. endotel = gladak,sjajan (vrsta epitelnog tkiva)
2. mišićni sloj = glatko mišićno tkivo (vazokonstrikcija,
vazodilatacija)
3. adventitia = vezivni sloj (povezuje krvnu žilu s okolnim
organima)

RAZLIKE U GRAĐI ARTERIJA I VENA:
1 mišićni sloj kod arterija je deblji i sadrži više
mišićnih i elastičnih vlakana
2 vene imaju zaliske koji strše u lumen (šupljinu)
vena i omogućavaju tok krvi samo i uvijek u
jednom smjeru,a to je prema srcu

AORTA - najveća i najduža arterija u tijelu
- dugačka je 50 cm
Dijelovi aorte:
UZLAZNI KRAK (aorta ascedens)
LUK AORTE (arcus aorta)
SILAZNI KRAK (aorta ascedens)
AORTA THORACALIS
AORTA ABDOMINALIS



- račva se na 2 grane kod linee
terminalis
AORTA ILIACA COMMUNIS DEXTRA
AORTA ILIACA COMMUNIS SINISTRA
- daje svoje grane za organe pelvisa

Sa ARCUSA AORTE odlaze grane za glavu,vrat i ruke.
A. CAROTIS COMMUNIS
- žila kucavica
- pogodna za palpaciju

AORTA THORACALIS daje grane za pulmones,musculi
intercostales i ostale organe u thoraxu.

AORTA ABDOMINALIS daje parne i neparne grane za
organe abdomena.
Parne grane - bubrezi,nadbubr. žlijezde,gonade
Neparne grane - hepar,splen (lien),gaster
(ventriculus),intestinum tenuae,
intestinum crassum,mokraćni
mjehur

VENSKI SUSTAVI
sustav venae cavae superior et inferior
- u desni atrij nose neoksigeniranu krv
sustav venae coronariae
- iz srca nose neoksigeniranu krv
sustav venae pulmones
- oksigeniranu krv nosi u lijevi atrij
sustav vene porte (vene vratarice)
- skuplja krv bogatu hranjivim tvarima iz probavnog
sustava,odvodi je u jetru kojoj će ostaviti hranjive
tvari
- putem jetrenih vena iz jetre odlazi u venu cavu
inferior (donju šuplju venu) odmah ispod diaphragme








KAPILARNA MREŽA U FUNKCIJE
KAPILARNE MREŽE
Kapilarna mreža ima 4 funkcije:
ANATOMSKA FUNKCIJA:
1) povezuje arteriole i venule (najtanje ogranke
arterija i vena) u zatvoreni sustav kojim kola krv

FIZIOLOŠKE FUNKCIJE:
1) izmjena plinova između krvi i stanica
2) izmjena hranjivih i štetnih tvari između krvi i stanica
3) rezervoar krvi

Veliki rezervoari krvi u tijelu: 1) KAPILARNA MREŽA
2) JETRA (hepar)
3) SLEZENA (splen,lien)

KRV - crvena viskozna tekućina,
slanog okusa,5 L u tijelu čovjeka
Sastav krvi:
a) KRVNA PLAZMA - bistra žućkasta tekućina dobivena
centrifugiranjem krvi
Sastav krvne plazme:
1) ANORGANSKI DIO
voda (90%)
soli (NaCl)
2) ORGANSKI DIO
proteini (albumini,globulin,fibrinogen)
šećeri (glukoza)
masti (više masne kiseline,kolesterol,trigliceridi)
produkti metabolizma (urea,kreatinin)

ALBUMINI - koloidno-osmotski tlak
- sprječava istjecanje krvi iz žila
GLOBULINI - a,b,g - specifična AT (antitijela koja
se bore protiv antigena - strane tvari)
FIBRINOGEN - protein koji sudjeluje u koagulaciji krvi
- nastaje u jetri
Svi krvni proteini nastaju u jetri osim g-globulina!





Centrifugiranje krvi je razdvajanje tekućeg dijela krvi od
staničnog dijela,pri čemu se talože sve krvne stanice.

Krv
Krvna plazma - nastaje centrifugiranjem krvi
Krvni serum - nastaje oduzimanjem fibrinogena iz
krvne plazme,pa onda krvni serum
nazivamo defibrinizirana krvna plazma
koja se ne može zgrušavati

Sedimentacija je taloženje krvnih stanica u epruveti ako u
krv dodamo neku antikoagulacijsku tvar.
Normalne granice sedimentacije - 15 mm
Iznad 15 mm normalno je u trudnoći,za vrijeme
menstruacije i po noći,sve ostalo su patološka stanja.
Sedimentacija je objektivan simptom kod provjeravanja
neke bolesti.

b) KRVNE STANICE
1) ERITROCITI (4,5 - 5 × 10 (12)exp/L krvi)
- bikonkavne pločice bez jezgre
- promjera 8 mm
- vijek im je oko 120 dana (4 mjeseca)
- sadrži hemoglobin + bjelančevine
- hemoglobin - sadrži željezo
- daje krvi crvenu boju
- Fe + globin
- funkcije: - transport plinova (O2 i CO2)
- regulacija acidobazne ravnoteže
- pH krvi - 7,35-7,45 (strogo neutralno)

ERITROPOEZA je proces dozrijevanja eritrocita uz
prisutstvo: a) bubrežnog hormona - eritropoetina
b) vitamina B-12
c) Fe (rezervoar željeza je u jetri)

CO2 se prenosi u 80% slučajeva otopljen u krvnoj
plazmi (u obliku bikarbonatnog jona),a ostatak je
vezan za eritrocite.




O2 se prenosi najčešće pomoću eritrocita,a u malom
postotku u krvnoj plazmi.

2) LEUKOCITI (6 × 10 (9)exp/L krvi)
- prave krvne stanice
- R = 8 - 15 mm
- vijek leukocita je 1-2 tjedna

DKS (diferencijalna krvna slika) je broj pojedinih
leukocita na ukupno 100 leukocita.
GRANULOCITI
- granulirana citoplazma,
- segmentirana jezgra
NEUTROFILNI
- ima ih 60% u DKS
- ne primaju boje
EOZINOFILNI
- ima ih 2-4% u DKS
- boje se crveno
BAZOFILNI
- ima ih 0-2% u DKS
- boje se plavo

Svojstva leukocita --> u obrani tijela od patogenih
mikroorganizama,njihovih toksina i svih antigena
LEUKODIJAPEDEZA - svojstvo leukocita da može
iz krvne kapilare izaći u stanice i tkiva
KEMOTAKSIJA - svojstvo leukocita da na temelju
kemijskih tvari koje luči mikroorganizam zna gdje
će izaći kroz stijenku kapilara
FAGOCITOZA - svojstvo leukocita da može uvući u
svoju citoplazmu patogeni mikroorganizam i
razgraditi ga svojim enzimima

3) TROMBOCITI (300 × 10 (9)exp/L krvi)
- najmanje krvne stanice
- promjera su 2 - 3 mm
- sudjeluju u procesu koagulacije krvi





HEMOSTAZA je proces održavnja krvi u tekućem
stanju unutar krvotoka i zaustavljanje krvi pri
oštećenju krvnih žila.
Urođeni mehanizmi hemostaze:
a) kontrakcija krvnih žila
b) stvaranje trombocitnog čepa (trombociti
postaju ljepljivi uz oštećenu krvnu žilu)
c) stvaranje koaguluma (krvnog ugruška) je
složeni proces koji se odvija uz više činitelja
koagulacije (trombocit,fibrinogen)

U zgrušavanju krvi sudjeluju:
- trombociti
- fibrinogen
- 12 proteina

HEMATOPOEZA je proces stvaranja i dozrijevanja
svih krvnih stanica u krvotvornim organima i tkivima.
Mjesta odvijanja hematopoeze:
1) KOŠTANA SRŽ (medulla ossium)
2) SLEZENA (splen,lien)
3) LIMFNE ŽLIJEZDE (glandulae lymphaticae)
4) PRSNA ŽLIJEZDA (thymus)

KRVNE GRUPE
- podjela prema: AB0 sustavu
Rh sustavu

1) AB0 sustav krvnih grupa
KRVNA GRUPA AGLUTINOGEN AGLUTININ
(membrana eritrocita) (krvna plazma)
A A antiB
B B antiA
AB A,B //
0 // antiA,antiB

- krvna grupa 0 ne smije primati krvne grupe A,B i AB krvne grupe
zato što ima antitijela protiv svih aglutinogena
- krvna grupa AB može primiti krvne grupe A,B i AB
- najviše krvnih grupa u svijetu je 0



- najmanje krvnih grupa u svijetu je AB

Krvne grupe u Republici Hrvatskoj:
krvna grupa A - 43 %
krvna grupa 0 - 34 %
krvna grupa B - 16 %
krvna grupa AB - 7 %

Transfuzijom krvi može se primiti samo kompatibilna
(istovjetna) krv tj. 0 ide 0,A ide A i B ide B.

2) Rh sustav
Rh+ 80 - 85% ljudi ima rezus faktor (protein na
membrani eritrocita)
Rh- 15 - 20% ljudi nema rezus faktor

Banke krvi - 1 - 2 puta godišnje se sprema krv u banke
- u slučaju bolesti ili prometne nesreće
- u banke krvi krv mogu spremiti samo osobe
boljeg materijalnog statusa

Krv može trajati 3-4 mjeseca - 1 godinu.

Transfuzijom krvi se danas daje samo preparat tj. konzervans,a
ne cjelovita krv (to je najčešće 0-)
- ne daje se koncentrat trombocita
- daje se smrznuta,umjetna krvna plazma
- daju se derivati krvi koji su dobro pripremljeni da ne bi
izazvali alergijsku ili imunološku reakciju

0- dobiva 0+ za prvi put tijelo će stvoriti antitijela,a ako se
drugi put 0- da 0- doći će do aglutinacije (sljepljivanja
eritrocita) te u konačnici do smrti.

U trudnoći organizam Rh- majke stvara antitijela za Rh+ krvnu
grupu koju može imati dijete.Pošto dijete hranjive tvari u
trudnoći dobiva transportom u majčinoj krvi moguće je da se
pomiješaju Rh- i Rh+ te u najgorem slučaju majka može naškoditi
nerođenom djetetu.

10.04.2011. u 17:10 • 0 KomentaraPrint#

VITAMIN A - RETINOL - BETAKAROTEN

1) VITAMIN A (RETINOL)
- esencijalni nutrijent,visokomolekulski alkohol
- topljiv u mastima (biljnim uljima) i alkoholu
- vezan za specifične nuklearne receptore sudjeluje u sintezi proteina
- važan za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva (diferencijaciju)
- sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta (rodopsina/vidnog purpura)
o nalazi se u stanicama mrežnice oka
o ima veliku osjetljivost na svjetlost (razlaže se i gubi boju) ŕ odgovoran za noćni vid
- antioksidativno svojstvo (vezuje se za slobodne radikale)
- u organizmu se pojavljuje u više oblika pa spada u skupinu retinoida (derivata retinoične kiseline)
- cikloheksanski prsten molekulske formule C20H30O
o tri –CH3 skupine i pobočni lanac s četiri dvostruke veze
o sadrži i primarnu –OH skupinu
- narančasto viskozno ulje
- namirnice: jetra,mlijeko i mliječni proizvodi,maslac,žutanjak,riba
o u esterificiranom obliku prisutan u životinjskim tkivima
- u biljkama se nalazi u obliku provitamina A (b-karotena) kojeg nazivamo KAROTEN
- RDA je za odrasle muškarce i žene 800 – 1000 Ľg
- deficit nastaje zbog
o neadekvatne prehrane
o kroničnih bolesti kod kojih je smanjena apsorpcija masti
o pr. hipovitaminoze A je noćno sljepilo (niktalopatija) ŕ smanjenje sposobnosti adaptacije na tamu
- višak nastaje zbog unošenja količina većih od dopuštenih
o kod djece zbog samoinicijativne pojačane terapije od strane roditelja
o kod odraslih zbog dugotrajnog liječenja dermatoloških bolesti (akne,psorijaza) ili dugotrajne automedikacije
o crvenilo kože,svrbež
o glavobolja,mučnina
- unošenje prevelikih količina ŕ ac. trovanje
o ljuštenje kože zbog suhoće
o umor,nesanica
o edemi
o oštećenje jetre i živaca
o bol u kostima i mišićima
o višak b-karotena akumulira se u epidermi te se ne može prevesti u vit. A te dobiva žućkastu boju ŕ toxičnost (uzimanje pod nadzorom liječnika)

10.04.2011. u 17:09 • 0 KomentaraPrint#

SAPUNI I DETERDŽENTI - sadržaj prezentacije

SAPUNI
industrijski se dobivaju HIDROLIZOM triaciglicerola s bazom (NaOH ili KOH) ŕ SAPONIFIKACIJA
produkti saponifikacije su
GLICEROL
SAPUNI ŕ natrijeve ili kalijeve soli masnih kiselina
pr. sapuna je natrijeva sol stearinske kiseline
SAPONIFIKACIJA
HIDROLIZA TRIACIGLICEROLA NATRIJEVOM LUŽINOM
NATRIJEV SAPUN – “TVRDI SAPUN”
Može se proizvesti u kućanstvu SAPONIFIKACIJOM 1,2-DISTEAROIL-3-PALMITOILGLICEROLA sa sodom
ISOLJAVANJE SAPUNA
Provodi se dodavanjem soli NaCl
Svrha isoljavanja je da se “jezgra” sapuna (sapunska masa) odvoji od vodene otopine glicerola te ocijedi i oblikuje
MEHANIZAM PRANJA SAPUNOM
prljavštine u svom sastavu najčešće imaju masnoće koje su HIDROFOBNE i NETOPLJIVE u vodi
prljavštine se u dodiru s vodom skupljaju u nakupine
Pranjem sapunom u vodi se stvaraju SAPUNSKE MICELE (njihova je unutrašnjost HIDROFOBNA)
prljavštinu (kapljice masti i ulja) usitniti će hidrofobni dio molekule te će se zajedno sa sapunskom micelom lako isprati sa zaprljanih površina
NEGATIVNA SVOJSTVA SAPUNA
LUŽNATA OTOPINA SAPUNA OŠTEĆUJE OSJETLJIVA TEKSTILNA VLAKNA
NJIMA SE TEŠKO PERE U VODOVODNOJ VODI (JER SADRŽI Mg2+ i Ca2+ IONE)
DOLAZI DO REAKCIJE SAPUNA S Ca i Mg PA NASTAJU SOLI (TEŠKO TOPLJIVE,TALOŽE SE)
TALOŽNI SAPUN ZAOSTAJE U TEKSTILU (postaje hrapav,lomljiv i relativno nečist)
DETERDŽENTI
SINTETSKA SREDSTVA ZA PRANJE
Sadrže duge nepolarne alkalne lance s polarnom skupinom na kraju lanca




po kemijskom sastavu su ALKILSULFATI (ALKILBENZENSULFONATI)
Zašto su detergenti bolji od sapuna?
Sastojci deterdženata dobivaju se iz nafte (a ne iz masti)
Vodena otopina deterdženta je neutralna
Dobro peru u vodovodnoj vodi (jer sa Mg2+ i Ca2+ grade soli topljive u vodi)
Vrijeme pranja deterdžentima je kraće
Ne oštećuju tkaninu




Da bi učinak pranja bio bolji deterdžentima se dodaju
Omekšivači za vodu
Sredstva za izbjeljivanje
Prilagođivači pjene
Mirisni
enzimi
TENZIDI i uloga fosfata u njima
TENZIDI su sva sredstva za pranje
SAPUNI
DETERDŽENTI (sintetska sredstva za pranje)

SMANJUJU NAPETOST POVRŠINE
Uloga fosfata u tenzidima
Nedostaci fosfata i zamjena za fosfate

10.04.2011. u 17:08 • 1 KomentaraPrint#

SAPUNI I DETERDŽENTI - sažetak

SAPUNI I DETERDŽENTI
- SAPONIFIKACIJA – hidroliza triaciglicerola bazom (natrijeva ili kalijeva lužina)
o industrijski,a produkti su GLICEROL i SAPUNI
natrijeve ili kalijeve soli masnih kiselina





hidroliza triaciglicerola natrijevom lužinom (opća formula)
- NATRIJEV SAPUN – „tvrdi sapun“
o nastaje hidrolizom 1,2-distearoil-3-palmitoilglicerola sodom (Na2CO3)





- KALIJEV SAPUN – „meki sapun“
- ISOLJAVANJE SAPUNA – dodavanje NaCl da bi se „jezgra“ sapuna (sapunska) masa odvojila od vodene otopine glicerola,ocijedila i oblikovala
- MEHANIZAM PRANJA SAPUNOM
o prljavština ŕ hidrofobne masnoće koje su netopljive u vodi (ŕ u dodiru s vodom se skupljaju u nakupine)
o pranjem sapunom se stvaraju sapunske micele (unutrašnjost im hidrofobna)
o kapljice masti i ulja (prljavštinu) usitnjuje hidrofobni dio molekule sapuna,a zajedno sa sapunskom micelom će se isprati sa zaprljanih površina
- NEGATIVNA SVOJSTVA SAPUNA
o lužnata otopina sapuna oštećuje osjetljiva tekstilna vlakna
o njima se teško pere u vodovodnoj vodi koja sadrži Ca2+ i Mg2+ jone
o s Ca2+ i Mg2+ jonima grade teško topljive soli koje se talože

o taložni sapun zaostaje u tekstilu (hrapav,lomljiv,relativno nečist)

- DETERDŽENTI – sintetska sredstva za pranje
o dugi nepolarni alkalni lanci s polarnom
skupinom na kraju lanca
o po kemijskom sastavu su ALKILSULFATI (ALKILBENZENSULFONATI)


- TENZIDI – sva sredstva za pranje ŕ sapuni i detergenti (sintetska sredstva za pranje) ŕ smanjuju napetost (tenziju)
- uloga FOSFATA u tenzidima
o da bi voda u stroju za pranje bila omekšana (da se ne stvori vapnenac pri iskuhavanju te da se ne bi nataložile mineralne čestice iz prljavštine) tenzidima se dodaju fosfati ŕ PENTANATRIJEV TRIFOSFAT (Na5P3O10)
o fosfati s kalcijem i metalima iz nečistoća tvore topljive spojeve čime se omekšava voda i pomaže ispiranje mineralnih čestica nečistoće
o smanjenje količine fosfata zbog ekoloških onečišćenja
- struktura ugljikovodičnog lanca utječe na ekološko ponašanje deterdženata u vodi
o deterdžent s razgranatim C-vodičnim lancem teško razgrađuje anaerobne bakterije u riječnoj vodi ŕ ekološki onečišćivač
o deterdžent s nerazgranatim C-vodičnim lancem brzo razgrađuje aerobne bakterije ŕ biorazgradivost detergenata
- fosfati kao ekološka onečišćenja
o veće koncentracije štetne za planktone koji ugibaju (ubrzano razmnožavanje algi i planktona te bujanje vodenog bilja bez sunčeve svjetlosti)
o smanjenje koncentracije kisika u vodi (aerobne bakterije ne mogu razgrađivati biljnu masu)
smanjenje koncentracije fosfata u tenzidima
- detergenti BEZ FOSFATA
o to su deterdženti sa ZEOLITIMA (ŕ spojevi slični glini)
§ manje štetniji od fosfata te ne djeluju kao gnojivo
§ dobro peru ŕ vežu na sebe kalcijeve i magnezijeve ione

10.04.2011. u 17:07 • 0 KomentaraPrint#

Uvod u biokemiju

KARBOKSILNE KISELINE – organske kiseline koje imaju dvije ili više karboksilne skupine (-COOH)
MONOKARBOKSILNE KISELINE – imaju jednu karboksilnu skupinu
DIKARBOKSILNE KISELINE – imaju dvije karboksilne skupine
- mogu biti alifatske i aromatske
FIZIKALNA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA
- one s manjim brojem C-atoma u lancu su tekućine oštra i neugodna mirisa
o dobro topljivi u vodi zbog polarnosti karboksilne skupine
- kiseline s više od 10 C-atoma su čvrste tvari slabijeg mirisa
o netopljive u vodi zbog smanjenja polarnosti karboksline skupine zbog povećanja nepolarnog ugljikovodičnog lanca
- karboksilne kiseline sa sličnom relativnom molekulskom masom odgovarajućeg alkohola imaju više vrelište
DOBIVANJE KARBOKSILNIH KISELINA
- mravlja kiselina se može dobiti oksidacijom metanala (formaldehida)
- octena kiselina se dobiva biokemijskom oksidacijom etanola (nastaje procesom alkoholnog vrenja šećera) uz sudjelovanje enzima iz octenih bakterija
- stupnjevito nastajanje octene kiseline iz etina kao polaznog materijala
o 1. stupanj: adicija vode na etin pri čemu nastaje acetaldehid
o 2. stupanj: acetaldehid oksidira pomoću kisika iz zraka,uz kobaltov(III) acetat kao katalizator
o octena kiselina dobivena ovim načinom je 99,5%-tna
§ pri temperaturi od 17°C kristalizira u obliku prozirnih kristala sličnih ledu ŕ LEDENA OCTENA KISELINA
• izvrsno otapalo
• koristi se u industriji boja,plastičnih masa,lijekova,…
KEMIJSKA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA
- osnovno svojstvo je KISELOST
- sve vodene otopine karboksilnih kiselina pokazuju kiselu reakciju pri ispitivanju s indikatorom (ŕ posljedica disocijacije kiselina u vodenim otopina pri čemu se povećava koncentracija oksonijevih jona u otopini)
- mali dio molekula karboksilnih kiselina se disocira ŕ slabije od anorganskih kis.
- u reakcijama s metalima ili bazama(bazičnim oksidima,hidroksidima) daju soli
- karboksilati – soli nastale reakcijom neutralizacije karboksilnih kiselina s bazama
o ove soli su topljive u vodi
- METANOATI (FORMIJATI) – soli metanske kiseline
- ETANOATI (ACETATI) – soli etanske kiseline
- BENZENKARBOKSILATI (BENZOATI) – soli benzenkarboksilne kiseline
- mravlja i oksalna kiselina se razlikuju po tome što mogu oksidirati u ugljikovom(IV) oksidu
o oksalna kiselina se oksidira u kiseloj sredini pomoću kalijevog permanganata

AMINI – organski spojevi bazičnih svojstava koji sadrže jedan ili više atoma dušika u molekuli
- smatramo ih derivatima amonijaka u kojemu su na atomu dušika umjesto atoma vodika vezane jedna,dvije ili tri alkilne(arilne) skupine
PODJELA AMINA s obzirom na broj ugljikovodičnih skupina vezanih na N-atom
- primarni amini
- sekundarni amini
- tercijarni amini
- molekule amina imaju piramidalnu strukturu s N-atomom u vrhu trostrane piramide
- glavni prestavnik amina je METILAMIN:
- AMINO-SKUPINA je funkcionalna skupina kod primarnih amina
- primarni amini se imenuju kao ALKILamini ili ARILamini
- predmetak N- kod sekundarnih amina ispred alkilne skupine označava da je ta skupina supstituent koji je vezan na atom dušika osnovnog spoja
- predmetak N,N- kod tercijarnih amina označava da su dvije alkilne skupine vezane na atom dušika osnovnog spoja iza čega se alkilne skupine nabrajaju abecednim redom ukoliko se razlikuju,odnosno upotrebljava se prefiks –di ako su te dvije skupine jednake
- AROMATSKI AMIN ili ANILIN – spoj u kojem je amino-skupina vezana na aromatski prsten
- ALKALOIDI – organski spojevi bazičnih svojstava koje sadrže atom dušika,a prisutni su u biljkama gdje nastaju iz aminokiselina

POVIJESNI RAZVOJ BIOKEMIJE
- Friedrich Wohler – mokraćevina(urea) se može sintetizirati u laboratoriju iz anorganske tvari (amonijeva cijanata) – početak biokemije
- Louis Pasteur – aktivnost svih živih organizama s pojedinim procesima ŕ žive stanice kvasca neophodne za odvijanje fermentacije
- 1897. Eduard i Hans Budmer utvrdili da se fermentacija može odvijati i sa fermentima (izlučevine stanica kvasca)
- aktivni agensi u izlučevinama specifični biokatalizatori – enzimi
- razdoblje Gustava Embedena,Otta Meyerhofa,,Otta Warburga,Hansa Krebsa
- Fritz Lipmann (američki biokemičar) otkriva da je visokoenergetski spoj ATP (adenozin-trifosfat) ključni pohranitelj energije u većini stanica
- korištenje radioaktivnih izotopa pri praćenju metaboličkih zbivanja pojedinih atoma i molekula

BIOKEMIJA je grana kemije koja proučava tvari i kemijske promjene u živom organizmu
PODJELA BIOKEMIJE
a) DESKRIPTIVNA BIOKEMIJA – biokemija sastojaka organizma
ANORGANSKA – voda,mineralne tvari
ORGANSKA - aminokiseline,peptidi,proteini,ugljikohidrati,lipidi,enzimi,
koenzimi,nukleinske kiseline
b) DINAMIČKA BIOKEMIJA – biokemija koja proučava kemijske procese koji se zbivaju o organizmu posebno metabolizmi (izmjene tvari),pregradnju i razgradnju prirodnih spojeva radi dobivanja kemijske energije i izgradnju vlastitih staničnih supstancija
METABOLIZAM ANORGANSKIH TVARI –vode,mineralnih tvari
METABOLIZAM ORGANSKIH TVARI
o proteina
o ugljikohidrata
o lipida
o hormona
o lijekova

BIOELEMENTI su kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji vrše određene funkcije u organizmu
- danas ih je poznato oko 60
- mineralne soli su nužni sastojci hrane
- mnogi ioni metala sudjeluju u enzimskim procesima
- anorganski spojevi u organizmu se NE troše,a njihovo reguliranje hranom je samo približno
- za neke ione metala postoje posebna spremišta koja se mogu mobilizirati kod nedovoljne dobave određenog jona
PODJELA BIOELEMENATA
1) MAKROELEMENTI - natrij - magnezij
- kalij - ugljik
- kalcij - vodik
- klor - kisik
- fosfor - sumpor
2) MIKROELEMENTI
a) INDIFERENTNI
b) ŠTETNI – olovo,kadmij,živa
c) ŽIVOTNO VAŽNI - željezo - jod - selen
- bakar - cink
- molibden - mangan
- kobalt - fluor
3) ULTRAMIKROELEMENTI – brom,nikal,arsen

MAKROELEMENTI – u ionskom su stanju (anorganski)
NATRIJ - nalazi se u ekstracelularnim tekućinama u intersticijskim prostorima
- primanje natrija 75-300 mmol/dan
- rezerva u kostima (1/3 ukupne količine) koja se mobilizira ako treba
- izlučivanje u mokraći reguliraju bubrezi
- ponovnu resorpciju NaCl regulira hormon kore nadbubrežne žlijezde
ALDOSTERON (najvažniji mineralokortikoid) ŕ pojačava ponovnu resorpciju Na u utječe na izlučivanje K iz stanice (odnos Na/K u mokraći pokazuje kakva je funkcija kore nadbubrežne žlijezde)
- koncentracija NaK regulira se aktivnim transportom (Na-K pumpa)
- ima ga u prerađenoj,konzerviranoj i dimljenoj hrani,morskim plodovima,ribama,algama
KALIJ - široko rasprostranjen u hrani osobito u voću i povrću
-prirodni izvori su: krumpir,grah,rajčica,avokado,sušena marelica,
banana,brokula,artičoka,narančin sok
- u organizmu ima funckiju
§ prijenosa živčanih impulsa
§ mišićna kontrakcija (mehanizam)
§ normalna razina krvnog tlaka
§ otpuštanje hormona
§ razvoj embrija
§ utjecaj na rast i diobu stanica
§ regulacija acidobazne ravnoteže
KLOR - pravilnom prehranom se dnevno unese 4-10g preko kuhinjske soli
- nalazi se još i u celeru,rajčici,maslinama
- u organizmu ga ima 70-90g u obliku KLORIDA
- gotovo se sva količina nalazi u ekstracelularnom prostoru
- kloridi u krvnoj plazmi čine glavnu količinu aniona
- u organizmu ima funkciju
- održavanja osmolarnosti i volumena izvanstanične tekućine
- održavanja acidobazne ravnoteže (zajedno sa Na)
- proizvodnje kloridne kiseline u želucu (dugotrajno povraćanje može dovesti do nestašice klorida)
KALCIJ - pravilnom prehranom se dnevno unosi oko 800mg kalcija
- prirodni izvori: mlijeko,jogurt,sir,alga kelp,zob,brokoli,bademi,špinat,
soja,orah,suhe šljive
- najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu
- ukupna količina u organizmu odrasle osobe je 900-1200g od čega je 99%
u koštanom sustavu (više od 1kg se nalazi u kostima)
- u organizmu ima funkciju
- osifikacije kostiju
- normalne kontraktibilnosti poprečnoprugaste i glatke muskulature
- sudjelovanja u regulaciji preambilnosti stanične membrane
- pospješavanja zgrušavanja krvi
- snažnog djelovanja na ŽS
- resorpcija je ovisna o drugim sastojcima hrane (laktat poboljšava ¸ iskorištenje Ca2+)
- u krvi djelomično u obliku jona koji može difundirati,a ostatak je vezan na protein
- regulacija razine Ca2+ pomoću dva antagonistička hormona
1) PARATININ (iz paratiroideje) – demineralizacija kostiju i povišenje Ca2+ u kostima
2) KALCITONIN (iz štitnjače) – favorizacija izgradnje kostiju i snižavanje koncentracije u krvi
FOSFOR - važan sastavni dio kostiju (hidroksiapatit),zubiju,DNK i RNK,fosfolipida staničnih membrana,krvi,mekim tjelesnim tkivima,ATP-a,enzima
- bilanca FOSFATA kod čovjeka je uglavnom izjednačena
- fosfatni esteri važni za metaboličke procese i stanične funkcije,održava pH krvi kao fosfatni pufer
- fosfor se uglavnom iz organizma izlučuje preko bubrega

ŠTETNI MIKROELEMENTI
OLOVO - trovanje olovom ŕ SATURNIZAM nastaje tek nakon dugotrajnog unosa malih količina olova u organizam,vrlo rijetko u obliku akutnog trovanja kada se slučajno unesu velike količine
- akumulira se u organizmu najviše u kostima gdje ostaje cijeli život
- kada se jednom unese u organizam ne može se odstraniti
- maksimalna dopuštena koncentracija olova u RH je 0,1mg/m3
- prvi simptomi trovanja ŕ krvotvorni organi ŕ inhibicija dehidrataze DALK ŕ poremećaj sinteze hema ŕ anemija zbog pojačanog izlučivanja DALK-a,porfirina i željeza mokraćom
- simptomi crijevnog trovanja ŕ mučnina,gubitak apetita,kolike s opstipacijom
- živčani tip trovanja ŕ slabost živaca koji inerviraju ekstenzorne mišiće (n. radialis)
- akutno trovanje kod unošenja velikih količina olova ŕ encefalopatski tip s izraženim glavoboljama,vrtoglavicom,konvulzijama,komom i smrću
- olovo u krvi ŕ liječenje primjenom soli kelara koji se kemijskim putem vežu za olovo u spoj koji se može odstraniti iz organizma mokraćom
KADMIJ - u hrani biljnog podrijetla – riža,brašno,šećer
- nalazi se i u kavi,čaju,jastogu,kamenicama,jetra i bubrezi životinjskog podrijetla,cigaretama
- bolja apsorpcija u plućima nego u želucu
- dnevno inhalacijom i gutanjem unesemo 20-40 mikrograma kadmija,ali se samo 5-10% apsorbira ŕ nakon apsorpcije krvlju se prenosi vezan za albumine
- nije prisutan kod novorođenčadi,ne prolazi kroz posteljicu pa je fetus siguran od trovanja
- smrtonosna doza primljena gutanjem je 350-8900 mg
- udisanjem kadmijeve prašine dovodi se do infekcije gornjeg respiratornog trakta,problema s bubrezima (OTKAZIVANJE i SMRT)
- gutanje kadmija ŕ oštećenje jetre i nepovratno oštećenje bubrega
- trovanje kadmijem ŕ osteoporoza,osteomalacija(omekšavanje kostiju),
oštećenje testisa,gubitak spermatozoida,bol u zglobovima i leđima,tendencija ka frakturama,gubitak osjeta njuha,neplodnost,oštećenje živčanog i imunološkog sustava,stvaranje psihičkih poremećaja
- akutno izlaganje kadmijevim parama ŕ simptomi slični gripi,
vrtoglavica,slabost i bol u prsima
- kronično trovanje kadmijem ŕ OUCH-OUCH (ITAI-ITAI) BOLEST
- prevencija daljnje apsorpcije kadmija ŕ uzimanje Zn,Ca,Se,Fe,Cu
Količina kadmija kod čovjeka:
KRV (mg/dm) ŕ 0,0052
KOSTI (ppm) ŕ 1,8
JETRA (ppm) ŕ 2 – 22
MIŠIĆI (ppm) ŕ 0,14 – 3,2
DNEVNI UNOS ŕ 0,007 – 3 mg
UKUPNA MASA U 70kg TEŠKOM TIJELU ŕ 50 mg
ŽIVA - MINAMATA SINDROM – masovno trovanje anorganskom živom u ljudi koji su se hranili ribom ŕ ekološka katastrofa 1956. u japanskoj oblasti Minamata ŕ stopa smrtnosti 30% ŕ zatrovanje zbog nepravilnog skladištenja otpadnih voda iz obližnje tvornice acetaldehida te zagađenja morske vode anorganskom živom
- simptomi 1) smetnje senzibilteta (vid,sluh,okus)
2) nekoordiniranost pokreta
- anorganska živa se veže za sulfhidridne grupe bjelančevina u krvi i taloži u obliku depoa ŕ najviše pogođeni mozak,jetra,bubrezi
- joni žive rijetko prolaze kroz posteljicu (<0,1%)
- kronično trovanje niskim dozama elementarne i anorganske žive ŕ promjena ličnosti,nestabilnost,promjene raspoloženja,tremor
- udisanje živinih para ŕ oštećenje CNS-a
- kronično otrovanje velikim količinama žive ŕ progresivna degeneracija CNS-a
- kod zatrovanja u trudnica ŕ ataksija,tremor,disartija,smetnje sluha
- kad je dijete oštećeno u embrionalnoj fazi ŕ gluhonijemost,progresivno ograničenje vidnog polja,asomnija,hipersalivacija,napadaji generaliziranih mioklonusa,mikrocefalija,spastični sindrom,mentalni deficit

ŽIVOTNO VAŽNI MIKROELEMENTI
1) ŽELJEZO
2) BAKAR
3) CINK
4) JOD
5) FLUOR
MOLIBDEN,MANGAN,KOBALT,SELEN

10.04.2011. u 17:05 • 0 KomentaraPrint#

Uvod u genetiku

GENETIKA
STANICA je osnovna morfološka i funkcionalna jedinica svakog živog bića.
Osnovne razlike između prokariotske i eukariotske stanice:
PROKARIOTSKA jedna okrugla molekula DNA
EUKARIOTSKA
(ljudi,biljke,životinje) - unutar jezgre nalazi se različit broj molekula DNA
- DNA su lančaste i linearne molekule
- kromosom čine 1 molekula DNA + bjelančevina
- kromosomi sadrže gene (1 gen = 1 informacija)

GENETIKA je znanost o nasljeđivanju i raznolikosti koja objašnjava zakone nasljeđivanja na razini stanica,jedinki i populacija.
- također objašnjava molekularne mehanizme kojima geni kontroliraju rast i razvoj organizma

Najpoznatiji genetičari:
GREGOR MENDEL – u 1857. otkrio uz uzgoj i križanje graška kao modelnog organizma osnovne principe nasljeđivanja (ŕ „otac genetike“)

THOMAS HUNT MORGAN – smatra se utemeljiteljem moderne genetike zbog toga što je postavio teoriju kako se geni prenose na kromosomima (te da su mehanička osnova nasljeđivanja) ŕ kao modelne organizme uzeo je vinsku mušicu i E.colli,u svom znanstvenom radu bavio se i embriologijom

GEN je osnovna jedinica nasljedne informacije tj. nosioc nasljednih osobina svakog živog bića.
GENOM skup svih gena u jednom organizmu.
HUMANI GENOM se sastoji od oko 30.000 gena.
Građa gena:
DNA (DEOKSIRIBONUKLEINSKA KISELINA)
- polimer sa 4 različita monomera (DEOKSIRIBONUKLEOZID-MONOFOSFAT)
ŕ šećer DEOKSIRIBOZA
ŕ FOSFAT
ŕ jedna od 4 DUŠIČNE BAZE (prstenaste molekule koje sadrže N)
ŕ razlikujemo PIRIMIDINSKE i PURINSKE BAZE
PIRIMIDINSKE baze: CITOZIN,TIMIN
PURINSKE baze: GVANIN,ADENIN
- čine ga dva polinukleotidna lanca vezana vodikovim vezama koje su postavljenje između komplementarnih baza
ŕ adenin + timin = dvije vodikove veze
ŕ citozin + gvanin = tri vodikove veze
- u molekuli DNA jednak je broj adenina i timina te citozina i gvanina
- 3 nukleozid-monofosfata kodiraju 1 AK
- replikacija DNA čini osnovu nasljeđivanja
- prijenosnik gena s roditelja na potomske su spermiji i jajne stanica
Vrste razmnožavanja:
NESPOLNO - primjer je binarno cijepanje bakterija
- od stanice „majke“ nastaje genetički istovjetna stanica „kćer“
- potomci potpuno identični (KLONOVI)
SPOLNO - sudjeluju oba roditelja uz pomoć spolnih stanica
- nastaju različiti potomci
KARIOTIP je kromosomska karta (klinička izraza u svrhu predviđanja mogućih anomalija kod djece)
- izgled jednog kromosoma
- 23 kromosomska para različitih veličina
- karakteristično je za spolno razmnožavanje
KROMOSOM je tvorba koja nastaje zgrušavanjem kromatina za vrijeme stanične diobe
- svaki kromosom je građen od DNA i bjelančevine
HOMOLOGNI KROMOSOMI su parovi jednakih kromosoma
- 2 kromosoma koja sadrže isti slijed gena (informacija) ŕ od oca i od majke sadrže istu informaciju
- kod podjele eukariotske stanice kromosomi su homologni i ima ih paran broj
LOKUS je područje uzduž kromosoma gdje se nalazi gen.
KROMATIDA je građevna jedinica svakog kromosoma nakon DNA kada su prisutne dvije,a svaka od njih je sastavljena od molekule DNA i bjelančevine.
KROMATIN je sadržaj jezgre nedjeljive stanice (DNA+RNA+bjelančevine) tj. despiralizirana DNA kromosoma.
Broj kromosoma u reproduktivnim stanicama: 36
Broj kromosoma ljudske vrste: 46 (23 para kromosoma)
- 23 od majke
- 23 od oca

Faze staničnog ciklusa eukariotske stanice:
Faze staničnog ciklusa Sastav kromosoma
1 G0/1 INTERFAZA - stanica miruje i ne dijeli se
- kromosom ima samo 1 kromatidu
2 S faza - sinteza druge molekule DNA
- sinteza DNA ŕ DNA će se replicirati (udvostručiti)
- kromosom ima 2 kromatide (2 molekule DNA + bjelančevine)
3 G2 FAZA - faza mirovanja (2 kromatide)
4 MITOZA 1 kromatida
2 kromatide se odvoje

MITOZA je dioba tjelesnih stanica koja se sastoji od 4 faze.
PROFAZA - kondenzacija (spiralizacija) kromosoma kromatina
- raspad jezgrine membrane (da bi se kromatide mogle odvući na kraj stanice)
- formiranje mikrotubula s ishodištem u centrosomima te se pričvršćuju za kromatidu
- u ovoj fazi kromosomi tek postaju vidljivi
METAFAZA - kromosomi se slažu u ekvatorijalnu ravninu (metafaznu ploču) stanice
ANAFAZA - mikrotubuli privlače sestrinske (iste) kromatide na suprotne polove stanica
TELOFAZA - despiralizacija kromosoma
- formiranje nove jezgrine ovojnice koja okružuje jednostruke kromosome
- razdioba citoplazme (svaka skupina kromosoma dobiva pola)
CENTROMERA (PRIČVRSNICA)
- mjesto gdje se 2 kromatide drže zajedno u kromosomu
- mjesto gdje se tubuli prihvaćaju za KINETOHOR
- mjesto neudvostručene DNA
KINETOHOR jesu proteini vezani na centromer
MIKROTUBULI su tvorbe koje izlaze iz centrosoma,a za koje se lijepe kromatide.

MEJOZA je dioba spolnih stanica gdje nastaju nove spolne stanice – GAMETE.
Da bi broj kromosoma bio stalan za neku vrstu (biljnu,životinjsku) spolne stanice moraju nastati MEJOZOM (REDUKCIJSKOM DIOBOM),a ne MITOZOM.
FERTILIZACIJA (OPLODNJA) je spajanje MUŠKE GAMETE (spolne stanice) i ŽENSKE GAMETE (spolne stanice).
DIPLOIDNA ZIGOTA (2n) je zigota koja ima 2 seta homolognih kromosoma što znači da ljudska zigota ima 2×23 kromosoma (46 kromosoma)
n je oznaka za haploidni set kromosoma.
2n je oznaka za diploidan broj kromosoma.
GAMETE su haploidne stanice što znači da imaju 1 set kromosoma (23 kromosoma)
LJUDSKA GAMETA ima 23 kromosoma.
MITOTSKO DIJELJENJE ZIGOTE – zigota se ne dijeli mejozom nego mitozom zbog toga što mora sadržavati 46 kromosoma (1 cijeli organizam) te svaka stanica te zigote mora imati 46 kromosoma.
- spolne stanice nastale su diobom koja reducira (smanjuje) broj kromosoma na pola
- mjesto odvijanja mejoze: JAJNICI,TESTISI

MEJOZA = MEJOZA I. + MEJOZA II.
MEJOZA I. (REDUKCIJSKA DIOBA) ŕ redukcija broja kromosoma na pola
MEJOZA II. ŕ dioba koja jako nalikuje mitozi
Mejozi prethodi INTERFAZA u kojoj se kromosomi (odnosno DNA) moraju udvostručiti
Svaki kromosom prije nego što će ući u mejozu sastoji se od 2 kromatide (identične su)
FAZE MEJOZE:
1) PROFAZA I. - sparivanje homolognih kromosoma čime nastaju TETRADE
a) približavanje homolognih kromosoma
b) sparivanje u TETRADU koja sadrži 4 kromatide (2 očeve + 2 majčine)
2) METAFAZA I.
- tetrade smještene u ekvatorijalnu ravninu stanice
- niti diobenog vretena se prihvaćaju za homologne kromosome u tetradama
- u tetradama dolazi do CROSSING-OVERA (REKOMBINACIJE GENA)


HIJAZMA je mjesto ispreplitanja KROMATINSKIH VLAKANA
CROSSING OVER ŕ puknuće komadića majčine kromatide i uključivanje u očev kromosom te obrnuto
- posljedica crossing-overa je POVEĆANJE GENETIČKE RAZNOLIKOSTI
3) ANAFAZA I
- razdvajanje i putovanje homolognih kromosoma prema polovima stanice
4) TELOFAZA I
- despiralizacija kromosoma
- izgradnja jezgrine ovojnice

Pošto nema udvostručenja DNA u mejozi (polovičan broj kromosoma) dolazi do mitoze.

10.04.2011. u 17:04 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2011  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Travanj 2011 (25)
Siječanj 2011 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga

Ovo je blog na kojem ću davati skripte i odgovore na pitanja za Medicinske škole (smjer: Medicinska sestra - Medicinski tehničar) mah

Linkovi

http://www.facebook.com/

http://www.ss-medicinske-vrapce-zg.skole.hr/

http://www.mlinarska.hr/

http://www.ss-zdravstvena-st.skole.hr/

http://ss-medicinska-ri.skole.hr/

http://ss-medicinska-os.skole.hr/

http://www.24sata.hr/

http://www.svet.rs/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

Na ovom blogu su isključivo skripte koje sam osobno pisao..nema sistema copy-paste sa drugih stranica =D